Natrag   Forum.hr > Društvo > Život u dvoje > Vjenčanja

Vjenčanja Love and marriage go together like a horse and carriage...

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.10.2017., 12:46   #1
Kome ste zahvalni na pomoći oko organizacije

Ili vas je iznenadio koliko se potrudio oko oko tog da vam.olaksa i pomogne.

Ima ljudi koji pomažu oko organizacije pogotovo u zadnjoj fazi.


Zahvalna sam za početak svim curama /ženama od moje braće. Stvarno su se sve pokazale kao osobe spremne pomoć u ponoć i podne. Stvarno su se sve dale sve od sebe.

Cijeli tjedan prije pira su kod mene doma pomagale, bavili se gostima koji se dolazili, skupljale stvari koje su trebale po gradu, dekorirale kuću po mojim željama. U ponedjeljak su sve koje su bile slobodne došle doma kod nas i doslovno generalku napravile čitave kuće.
Mislim nije da je bio nered ali kuća je ogromna i sigurno za oprost sve podove i prozore, pobrisat svu prašinu i ostalo pomajka i otac nebi mogli sami.

Ugostile su neke ljude čak kod sebe doma.

Okitile su sve goste i automobile.

Stvarno sam im zahvalna jer nas je taj događaj dosta povezao.

Zahvalna sam kumi jer je je isto dala 200% sebe da sve bude kako sam zamislila. Jer je slušala jadikovke o svemu. Cijeli dan je bila uz mene i stvarno mi olakšala.
Organizirala je 30 cura koje su bile na djevojačkoj.


Zahvalna sam jednoj prijateljici koja je bila tu totalno neočekivano. Za razliku od nekih drugih prijateljica koje nisu ni ponudile pomoć.
Ta cura je bila i tada u vezi s barjaktarom, bila je spona taj dan između mene i njih. Znala je u svakom trenutku gdje su i kako im ide.
Jurila između moje i kuce od dragog da neke sitnice rijesi. Opet nas je taj događaj povezao da budemo danas jako dobre prijateljice.

Dosta mojih prijateljica me pomalo iznevjerilo jer kad je trebalo bila sam im tu i u ovom događaju su pokazale da nisu spremne ponudit pomoć a o djelima da ne govorim.
__________________
"Sve što je javno štampano treba biti i javno kritizirano." M.K.
lee anabell is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2017., 16:07   #2
Mene je moja sestra najviše iznenadila. Mislim daleko od toga da nisam od nje očekivala pomoć, ali ona se toliko razveselila našim zarukama i postavila se kao da se ona udaje, a ne ja Uložila sam u organizaciju možda tjedan dana sve skupa jer se ničim nisam namučila. Kad smo se odlučili za datum odma se bacila na kontakt bendova koje je slušala po pirevima, saznala tko je slobodan, proslijedila mi broj, dala mi kontakt odličnog fotografa, našli se s njima ja i mm, kaparali i to je bilo to. Salu smo sami riješili isto jednim pozivom i odlaskom. Sestra dogovorila sve i sa cvjećarkom. Zasula me odmah bila prijedlozima za vjenčanice, frizure, šminku. Natjerala me da se i ja uživim i prvi put kad smo otišle u potragu za vjenčanicom odmah sam našla onu u koju sam se zaljubila na prvu probu Nakon toga sam i ja počela shvaćat da se udajem jer mi je nekako sve bilo, samo da to odradimo i da nastavimo dalje Čitavo vrijeme prije i tijekom je stvarno bila kao da je njen pir i prezahvalna sam joj na tome.

Mama isto naravno u suradnji s njom je sve koordinirala i organizirala. Tata je isto dao od sebe puno više nego što sam očekivala, uživio se skroz u sve planove, nudio pomoć, sredio sve na selu pošto sam htjela da gore u kući organiziramo doček i udat se u crkvi tamo (od malena smo sve blagdane isl provodili gore, gore sam krštena, uvijek sam se htjela udat gore, ne u gradu gdje smo inače...), renovirao i sredio po kući i oko kuće sve ono što se godinama planiralo, spominjalo, odgađalo jer nemaš vremena, ili je baka imala uvijek nešto za komentirat (bacili su joj toliko stvari starih i smeća koje se godinama čuvalo "jer može zatrebat", al sad nije smila ništa reć, tribalo je bit lipo i uredno za zeta hahaha), platio mi je vjenčanicu jer je htio da je imam, ma puno sitnica i potpore.

Svekrva mi je od početka veze, kad još uopće nismo bili niti sami sigurni u sebe kao par pristupila kao prijateljica, a do zaruka mi je bila skoro kao mama. Ona mi je isto stvarno puno pomogla. Ja uopće nisam bila napeta ni nervozna ni živčana nikako i mislim da je to zato što su mama i sveki sve to preuzele i filtrirale te osjećaje samo sebi One su bile zabrinute hoće li sve proći u redu, hoće li svi gosti bit zadovoljni, hoće li biti lijepo vrijeme...

Nisam zvala previše ljudi. Imali smo nešto manje od 200 ljudi na piru s tim da je oko pola bila bliska rodbina i onda još 50ak prijatelja s pratnjom. Sve skupa je bilo desetak mojih najdražih prijateljica (mimo rodica iz onih 100) i sve su dale ruke u svemu što je trebalo. Muški dio je isto vozao, letao, nosao... što god je trebalo. Pomagali su mi i kasnije sa selidbom stvari, pošto nismo službeno živjeli skupa prije pira pa sam puno toga još imala u svom stanu. Mogli smo napraviti i svadbu za 500 ljudi da smo išli u širinu, ali baš nismo htjeli ni ja ni on, a i naši su se složili. Zvali smo samo rodbinu s kojom smo u stalnom kontaktu, s kojom se viđamo, idemo mi njima na fešte, oni nama i isto tako i krug prijatelja koji je i inače stalno s nama. Svi su nekako i čekali taj pir i pitali kad ćemo, pa kad smo se odlučili jedva su dočekali i rado su sudjelovali.

Kuma mi je igrom slučaja kratko prije zaruka dobila posao u drugom gradu i odselila se tako da je bila pošteđena šetanja i traženja vjenčanice pošto smo igrom slučaja to ja i sestra napravile (a onda zvale mamu i sveki da potvrde odabir ), ali smo bile stalno u kontaktu kako napreduju planovi. Išle smo skupa tražiti njenu haljinu, uzela je godišnji za dva tjedna prije pira čim je saznala datum i organizirala mi je skupa sa sestrom i rodicom predivnu djevojačku na kojoj su bile sve cure koje su bile pozvane i na vjenčanje. Prezahvalna sam im na tome i mislim da mi je osim vjenčanja to jedna od najljepših životnih uspomena.

Vjenčanje smo organizirali u malo više od 6 mjeseci, zaručili se krajem kolovoza, vjenčali početkom travnja. Zapravo smo sve organizirali unutar dva tjedna od zaruka i dva tjedna prije samog pira I danas kažemo kako bi, da nam nisu napunili glavu pričama kako za pir treba godina ili više za organizaciju riješili sve odmah do kraja godine bili, ovako smo mislili kao treba vremena za ovo ono, pa ajde, nećemo zimu, pričekat ćemo proljeće Nije mi žao jer je sve bilo lijepo, ali cure, ako se udajete i ne da vam se puno čekati, ne slušajte priče. Kad se male ruke slože da se svadba organizirati i u malo vremena i bez ikakvog stresa

Ono najvažnije, ne radite vjenčanje zbog poklona, nego radi sebe i svog budućeg supruga. Zovite samo one koji su i inače dio vašeg života i veze, ne sramite se delegirati i raspodijeliti zaduženja i poslove. Tko god ima neku zadaću u organizaciji i na svadbi osjeća se uključen, nije mu dosadno, ne doživljava pozivnicu kao da ga zovete samo zbog kuverte...
tiluriumm is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2017., 16:43   #3
Mi smo imali stvarno veliki pir.

I zaboravila sam jednu osobu.
Pomajka.
Dokazala je da je žena majka, kraljica. Potrudila se oko svega.
Taj dan me ona s kumom oblačila. Čitavo vrijeme brinula o mom djetetu na dan vjenčanja. I par dana prije, kako bi mi imali obaveze tako bi mali ostao s njom. Nisam opće imala brigu što je i kako je.

Dala mi je jedan simboličan poklon od srca koji i danas često nosim.

Oko 1h je uzela i mog malog i od braće djecu i odvela ih sve na spavanje.
Prihvatila je sve obaveze koje inače po običaju radi majka, ali nije se nametnula da to radi, više smo je ja i braća zamolili.
Blagosivljala je svatove kad je kolona krenula.

Za razliku od majke, stvarno se pokazala ko neko tko zaslužuje status koji ima u našoj obitelji.


Cak je na bratovom piru brat za nju naručio danas majko ženiš sina. Ipak je ona zaslužila nakon svega da se ta pjesma posveti njoj.
__________________
"Sve što je javno štampano treba biti i javno kritizirano." M.K.
lee anabell is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2017., 16:56   #4
Quote:
lee anabell kaže: Pogledaj post
Nisam opće imala brigu što je i kako je.

Ipak je ona zaslužila nakon svega da se ta pjesma posveti njoj.
Mislim da je ovaj dio kad znaš da ne moraš brinit i da možeš bit opuštena jer je svima drugima, a pogotovo posebnim osobama stalo do toga da tebi prođe sve kako treba najveći poklon koji mladoj uzvanici mogu pokloniti.

Ta činjenica da svi drže konce u rukama i da se mogu ja potpuno opustiti mi je značila više od ičega i tijekom priprema i kad je sve završilo. O ničemu ja nisam razmišljala nego o tome da budem lijepa, da ne pokidam vjenčanicu i da je to to, da se ja i mm ženimo Svi drugi su čupali kose, zivkali se, požurivali se, psovali se po whatsapp grupama itd Ja i mm smo bili totalno van svega i za neke stvari smo saznavali tek danima kasnije Ono, barjaktar je zaboravio barjak i vraćali su se natrag 20 km jer su mislili da im je barjak u portopaku pa su shvatili da ipak nije, kolači su se na putu za salu prebacivali u drugi kombi jer se pokvario po putu... anegdote zbog kojih bi vjerojatno u tom trenutku se iznervirali i poludili... ništa mi nismo znali dok se nismo vratili sa bračnog putovanja i počeli obilazit sve i družit se pa su nam pričali šta su proživljavali da bi mi mogli imat savršeni dan
tiluriumm is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2017., 17:05   #5
Tiluriumm sad sam ti skužila lokaciju. Mislim da ću te poželite upoznat.
Već neko vrijeme mi slova s tipkovnice kradeš.

Da puno znači kad znaš da je nekim osobama stalno da bude sve uredu j po tvojim željama. I da taj dan neće tebe opterećivati ako nije potrebno.


Nama se desilo da se mužu auto pokvarilo na putu od njih do mene. To auto je bilo ukrašeno i trebali smo se mi u njemu vozit.
Na kraju smo se vozili u auto mog brata.
Da mi se to desilo dan prije izludila bi od muke da organiziran drugo ovako. Opće me nije dotaklo.
__________________
"Sve što je javno štampano treba biti i javno kritizirano." M.K.
lee anabell is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2017., 17:11   #6
Haha, ma da nije baš teško pokopčat, sve mi piše, a i spominjala sam po temama.

U konačnici zahvalna sam svima koji su mi bili na piru. I zbog toga što su pomogli kako god su mogli i rasteretili me maksimalno i zbog toga što su se stvarno došli zabaviti, najesti i naplesati. Nema ništa gore nego kad gledaš slike i snimke pa vidiš da je pola ljudi musavo, da ih pola ne pleše, da su svi u nekakvim grupicama... Kad imaš ljude koji stvarno uživaju tu gdje jesu, znaš da si dobro odabrao smjer u kojem si išao s organizacijom.
tiluriumm is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2017., 15:27   #7
Zahvalna sam jedino sebi i mužu. Sve smo sami organizirali. Nismo nikome dali da se previše petlja i gura svoje.
I ne bih ništa mijenjala. Ponovo bi tako organizirala
crvenaruža is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:01.