Quote:
wand_1 kaže:
Nisam ni ja upoznat da uopće postoji metoda koja može procijeniti definitivnu veličinu svemira.
Međutim, postoje metode prema kojima se može zaključiti da je Svemir veći svog opservabilnog dijela, što je očito isto kao što na moru mirne duše možeš zaključiti kako je ocean veći od tvog horizonta.
|
Možeš procijeniti da je ocean veći ali procjena razmjera veličine se temelji na pretpostavkama da pravila neposredne blizine vrijede i za posrednu pretpostavku veličine.
U stvarnosti ne znaš da li i postoji veličina izvan dohvata percepcije.
Quote:
wand_1 kaže:
Opsevabilni svemir je isto to - ograničava ga svjetlosni, odnosno kozmički horizont i jasna je stvar da postoji dio koji se nalazi van kozmičkog horiznota.
|
Znaš da postoji ali nemaš mogućnosti znati koliki dio.
Quote:
wand_1 kaže:
Donja granica veličine svemira (osim opervabičnog) može se lako procijeniti, ali gornja granica njegove protežnosti nije poznata i vrlo je teško o tome špekulirati.
|
Ali ipak, puno toga je "poznato".
Quote:
wand_1 kaže:
Što ti ta tvoja logika kaže za npr. kemijski sastav Sunca? Sunce je tu, ali nitko nikad nije bio na njemu, niti će. Nisu uzeti uzorci s površine Sunca.
Prema tome, dovodiš li u pitanje naše znanje o tome od čega je sastavljeno Sunce?
|
Ta logika mi govori da je Sunce u dohvatu izravnog promatranja. Spektralna i termalna analiza su nešto konkretno sa čime se može raditi.
Quote:
wand_1 kaže:
Upravo zato te pitam za Sunce, jer se služimo istim metodama i kada promatramo Proximu Centauri koja je udaljena 4 svjetlosne godine i kad promatramo Antares koji je udaljen 470 svjetlosnih godina.
|
Upravo je u tome problem o kojem govorim. Primjena pravila iz susjedstva na sulude udaljenosti. Kako možeš znati da se svijetlo isto ponaša isto bez obzira na udaljenost? Pritom ne mislim na ono što znamo o putovanju svijetla iz svog susjedstva. Što ako, bubam napamet, svijetlo u određenim sferama svemira mijenja svoje svojstvo i/ili brzinu i zbog toga teleskopom vidiš drugačiji spektar svjetlosti i s obzirom na promjenjivost brzine pogrešno procjenjuješ udaljenost?
Quote:
wand_1 kaže:
Kako bi jedan element mogao promijeniti perspektivu, može li primjer? kakav element, od barionske materije ili?
|
Može biti jedan element, može biti čitav sustav.
Dobro pitanje.
Quote:
wand_1 kaže:
Međutim, ne razumijem detalje logike kojom se vodiš. Više je nego očito da su u cijelom opervabilnom svemiru zakoni fizike isti, da osnovne sile (jaka nuklerana, slaba nuklerna, elektromagnetizam i gravitacija) djeluju isto.
|
Tko kaže da su zakoni isti izvan tvog opservabilnog svemira?
Quote:
wand_1 kaže:
Hoćeš reći da unutar kozmičkog horiznota koji vidimo vrijede jedni zakoni fizike, a izvan toga drugi zakoni?
|
Kažem da nemamo pojma koji zakoni vrijede izvan našeg horizonta. Pretpostavljamo da su isti ali to nije znanost već puka špekulacija jer nema načina da se izvede vjerodostojno znanstveno ispitivanje.
Jasno ti je da se kozmički horiznot stalno pomiče?
Quote:
wand_1 kaže:
Otkud ti to da su naše teorije utemeljene na onome što smo dosegnuli? Kako dosegnuli, fizički?
|
Eh?
Quote:
wand_1 kaže:
Ponavljam, ne znam što misliš pod procjenom svemira, ali prije će biti da je budalaština suditi nešto o čemu zapravo ne znaš ništa
|
Točno je da nemam pojma o astronomiji. Ali zato ti koji imaš pojma možeš sa lakoćom odgovoriti na moje tvrdnje i usput naučit me.