Razmisljanje

[Staromodan]

Isprobao sam puno nacina ucenja za pocetnike i dosao do zakljucka da bi im prvo trebalo preporuciti CLI osnove (kretanje i vi) koristeci en_us raspored tipki, a nakon toga da probaju C. Ako im bude islo, trebaju se vratiti na osnove osnova (assembler, arhitektura racunala, struktura podataka, itd.), tako da shvate kako funkcioniraju racunala.

Nisam jedini kojeg to pitaju, pa onda poslusaju one koji sami za sebe tvrde da rasturaju it (primijetio sam da to neprestano ponavljaju, valjda zato da uvjere sugovornika u to), koji im savjetuju da uce bilo koje moderno oop. Pocetnici koji proucavaju administriranje i pitaju za programiranje, tada dobiju odgovor od takvih da im programiranje uopce ne treba i neka ne trose vrijeme na to. Prije sam mislio da su prepovrsni, ali problem je bio u tome sto sam trebao ono njihovo rasturanje shvatiti doslovno, iako je i to malen problem u usporedbi s onima koji strikaju novokomponovane spagete.

Nitko me nije pitao zasto bas takav raspored, nego se pocnu smijati specifikacijama prvih racunala i kazu da su racunala sada puno kompliciranija i da nema smisla uciti nesto tako prastaro/zaostalo sto se vise ne koristi, da im je preskupo nabaviti jos jedno jeftinije racunalo za vjezbanje, da ih frend/-ica ceka u kaficu da pricaju o modi i/ili kurajbanju i da se pritom selfaju pa ne stignu uciti, itd.

Oni koji poslusaju savjet nakon nekog vremena postanu apaticni kada shvate trenutno stanje, pa se pocnu ponasati kao drugi, jer ako mogu drugi zasto onda ne bi i oni tako.

Oni koji za sebe tvrde da rasturaju, nakon odredjenog vremena kada im namjerno daju krive savjete (nakon kojih pocetnici jos manje znaju, iako prije toga nisu imali pojma o nicemu), krenu pocetnike izmedju redova nagovarati da odustanu.

Tako je bilo u vecini slucajeva, mozda je negdje drukcije.

Osim toga, sta nije smislenije uciti nesto sto se puno koristi i sto se godinama usavrsava, nego nesto sto se tek pojavilo i odmah postalo in?! Povijest se ponavlja, iako izgleda kao da nitko nista ne nauci iz toga.

[artard]

Uvijek se nađe troll koji prosipa pamet, a ne zna razliku između bajta i hrenovke.

[Staromodan]

Ak ti zgledim ko bedak, onda znaci da je proces zaglupljivanja uspjel. Pamet medj pajceke, a? Pravilno rasporedjeni bajtovi znace jako puno hrenovki, njam... Hm, il si morti mislil na drukcije hrenofke, na one novokomponovane? Pa onda kolko se takih renovki pojede tolko se dobije velka plata, neovisno o tome kaj se nezna kaj je bajt?

Treba vise takih ko ti tak da sve sto prije ode v lulek.

Oke, eo onda nebum vise.

[Vistaman]

Odličan post Baš sam si nešto ovi dana mislio kak današnja omladina krivo razmišlja o informatici i sličnim stvarima. Ako želiš postati npr. programer prvo trebaš uopće skužiti kako sve to radi, kako jedna komponenta komunicira s drugom i bla bla.Sjećam se da smo mi prvih par sati iz informatike (još za juge) učili o komunikacijama (tipa telefon) i sličnim stvarima. Komp smo samo mogli gledati, svi su bili pogašeni. Mislim da je komp bio Orao ili tak nekaj, E kad je profa skužila da nam je logika malo uznapredovala onda smo smjeli upaliti kompove i tipkati onak bez neke veze, tek toliko da se malo uoznamo s kompom A kad smo skužili kak se tipka onda smo se primili programiranja koje se svodilo na puno jednostavnije stvari od megapopularnog "Hello World!" programiranja

Negdje mi i danas na polici stoji primjerak knjige od Petera Lauriea - Kompjutor u kući. Kniga je izdana negdje u drugoj polovici 80-ih godina ali je zanimljivo da sve što tamo piše vrijedi i danas. Kompovi rade isto kao i prije 100 godina, uvijek je 0 ili 1, ima struje ili nema. Kad pređemo na kvantna računala onda možemo reći da se desila revolucija. Do tada ostaje i dalje samo 0 ili 1. Dakle, sve ono iz 70, 80, 90-tih godina se itekako koristi i danas. Logika je ostala ista, samo što je programiranje dosta lakše jer postoje razni programi koji olakšavaju proces. Prije je programer radio deset godina i onda je bio spreman za ludnicu Vjerujte mi, znam i takve koji su počeli sa bušenim karticama, kasnije završili u velikim firmama diljem svijeta i sad ih smatraju čudacima koji samo nešto mrmljaju sebi u bradu

Nisam nostalgičar i ne velim da je onda bilo sve super ali IMHO treba početi lagano i od onih najosnovnijih stvari jer, vjerovali vi meni omladinci ili ne, terminal (konzola, cmd ili kako vam se sviđa) je i dan danas jedini način da se nešto popravi/napravi/spasi...

Ovo je moje osobno mišljenje i ako se neko ne slaže baš me briga

[chmod744]

Prijatelju, opet imaš viška vremena i energije?

Konstruktivnije, za sebe i zbog sebe... svijet i druge ionako mijenjat ne možeš dok sami ne požele promjenu.

[Annatar]

Nisam nostalgičar i ne velim da je onda bilo sve super

Bilo je puno bolje:

- računala su bila jednostavnija;
- bila su pouzdanija;
- podrazumijevalo se da su hardware specifikacije otvorene (proizvođači su često čak i dostavljali hardware sheme u priručnicima);
- hardware je bio puno jednostavnije te elegantnije dizajniran (memory mapped naspram intelovog port in / out smeća);
- ljudi koji su se bavili računalima činili su to iz interesa i strasti, šteli su biti najbolji, natjecali smo se jedni z drugima kdo bu napravl manji, brži, a istovremeno kvalitetniji program.

Ovo zadnje je bilo najbolje od svega. Danas su računala jedino brža, drugo vse je sranje na njima. Moraju se programirati v višim, puno apstraktnijim programskim jezicima jer je hardware tulike kompleksan, različit i koma za programirati, da ga samo izuzetno ambiciozni z dovoljno iskustva i vremena programiraju direktno.

Pitam se samo ak buju vsi "programirali" na puno višim nivoima apstrakcije, kdo bu im slagal drivere i programiral OS?

Kad pogledam software na Amigi ili Atari ST-u, puno je kvalitetniji od današnjeg šrota. To su još i dan danas bolje arhitekture. Nisu brže naravno, ali kad kod pišu ljudi koji znaju kaj delaju, brzina nije problem. Dobre stare '80... imali smo elegantne Motorole 680##, sad imamo intel REPSB i STOSB šrot z dva općenita registra, eax i ecx v 32-bitnom modu. I izdrkavanje sa stogom, jer compileri nemreju bolje. Moraš programirati v 64-bitnom modu da dobiješ 32 općenita registra te bolje performanse! Software ti ima 1 GB i treba 300 GB memorije? "Samo"??? I to je "napredak"... To je bolje od onoga kaj sme imali v '80. prošlog stoljeća?

[artard]

Annatar kaže:

Bilo je puno bolje:

- računala su bila jednostavnija;
- bila su pouzdanija;
- podrazumijevalo se da su hardware specifikacije otvorene (proizvođači su često čak i dostavljali hardware sheme u priručnicima);
- hardware je bio puno jednostavnije te elegantnije dizajniran (memory mapped naspram intelovog port in / out smeća);
- ljudi koji su se bavili računalima činili su to iz interesa i strasti, šteli su biti najbolji, natjecali smo se jedni z drugima kdo bu napravl manji, brži, a istovremeno kvalitetniji program.

Računala nisu bila pouzdanija, jer su bila primitivnija nego danas. Isto vrijedi i za OS-ove.

Annatar kaže:

Ovo zadnje je bilo najbolje od svega. Danas su računala jedino brža, drugo vse je sranje na njima. Moraju se programirati v višim, puno apstraktnijim programskim jezicima jer je hardware tulike kompleksan, različit i koma za programirati, da ga samo izuzetno ambiciozni z dovoljno iskustva i vremena programiraju direktno.

Pitam se samo ak buju vsi "programirali" na puno višim nivoima apstrakcije, kdo bu im slagal drivere i programiral OS?

Lako je tebi pljuvati sa kilometarske udaljenosti po svemu, a kad ti se pod nos stavi konkretan dio koda sa konkretnim pitanjem, onda nestaneš ili vrijeđaš. Obzirom da si totalni analfabet po pitanju razvoja softwarea, nisi u poziciji bilo što nazvati smećem ili šrotom.

Annatar kaže:

Kad pogledam software na Amigi ili Atari ST-u, puno je kvalitetniji od današnjeg šrota. To su još i dan danas bolje arhitekture. Nisu brže naravno, ali kad kod pišu ljudi koji znaju kaj delaju, brzina nije problem. Dobre stare '80... imali smo elegantne Motorole 680##, sad imamo intel REPSB i STOSB šrot z dva općenita registra, eax i ecx v 32-bitnom modu. I izdrkavanje sa stogom, jer compileri nemreju bolje. Moraš programirati v 64-bitnom modu da dobiješ 32 općenita registra te bolje performanse! Software ti ima 1 GB i treba 300 GB memorije? "Samo"??? I to je "napredak"... To je bolje od onoga kaj sme imali v '80. prošlog stoljeća?

Kako instrukcija može biti smeće? Imaš li ikakav suvisli odgovor?
Kako su ostali ljudi mogli napraviti dobre stvari sa 32-bitnim registrima, a ti ne možeš? Koliko registara bi CPU trebao imati da bi neuki bili sretni? Koja je definicija "izdrkavanja sa stogom"? Znaš li uopće što je stog?

[grogo bolger]

@all
nije tema A.
pazite na off topic.

tnx

gb

[Annatar]

Računala nisu bila pouzdanija, jer su bila primitivnija nego danas.

Ako je nešto primitivnije, onda znači da je jednostavnije; ako je jednostavnije, onda je i pouzdanije, jer ima manje stvari koje se mogu pokvariti te koje mogu poći po krivom.

Isto vrijedi i za OS-ove.

Za AmigaOS se može napisati puno stvari, ali da su njegove iznutrice jednostavne, za to nema dokaza. Međutim, samo nekoliko pogleda u dokumentaciju za programiranje Amiga Intuitiona, ili pogled u AmigaOS kernel reference manual ukazuju na suprotno, prilično kompleksan operativni sustav s puno mogućnosti. Isto vrijedi i za Atari TOS, čije je programiranje bilo još kompleksnije, tako da ti obe tvrdnje padaju u vodu kao neosnovane.

Pogledaj si malo dokumentaciju navedenih primjera prije ovakvih komentara.

Lako je tebi pljuvati sa kilometarske udaljenosti po svemu, a kad ti se pod nos stavi konkretan dio koda sa konkretnim pitanjem, onda nestaneš ili vrijeđaš.

Kojim konkretnim pitanjem?

Kako instrukcija može biti smeće? Imaš li ikakav suvisli odgovor?

Probaj programirati petlju z MC68000 porodicom procesora s dbf instrukcijom i a0-a7 te d0-d7 registrima, zatim probaj to isto na intel porodici s stos instrukcijama, pa javi koji način je lakši, jednostavniji, te elegantniji.

Kako su ostali ljudi mogli napraviti dobre stvari sa 32-bitnim registrima, a ti ne možeš?

Ti predmjevaš da ja to ne mogu, što nije činjenica. Ja nisam nigdje napisao da ja to ne mogu ili da je to nemoguće, nego da je gluplje i teže nego na jednom normalnom, elegantnom procesoru poput Motorole 68000.

Postavlja se pitanje što je teže, a da si programirao strojni kod, znao bi da je teže programirati procesore s malo registara jer to uvjetuje često čitanje iz, te pisanje u memoriju, što ne samo da usporava izvršavanje jer u većini sustava procesor mora čekati na pristup memoriji kroz arbitražu sabirnice, nego je i kod veći. Što jedan procesor ima više registara, to može više podataka držati u sebi i manipulirati ih bez nepotrebnog čitanja i pisanja iz te u memoriju, odnosno bez gubitka vremena u čekanju.

Postoji svega nekoliko računalnih sustava koji su bazirani na crossbar switch dizajnu, gdje nema arbitraže odnosno gdje sve komponente mogu pristupati svim ostalim komponentama bez čekanja, te su to obično ili mainframe, ili UNIX računala; niti u jednim niti u drugim nisu intel procesori, već obično RISC. Primjeri crossbar switch sustava su Cray, Sun ili Fujitsu SPARC sustavi, ili pak sgi MIPS sustavi. IBM z serija je primjer jedne takve implementacije na mainframe sustavima.

Da ironija i glupost intel dizajna bude još veća, svi ti crossbar switch sustavi posjeduju procesore s puno registara. Jedino što intel procesore spašava u današnje vrijeme je 64-bitni mod s 32 općenita registra te hrpetina hardware trikova koji ubrzavaju izvršenje, dajući im veliku brzinu.

[artard]

Annatar kaže:

Ako je nešto primitivnije, onda znači da je jednostavnije; ako je jednostavnije, onda je i pouzdanije, jer ima manje stvari koje se mogu pokvariti te koje mogu poći po krivom.Za AmigaOS se može napisati puno stvari, ali da su njegove iznutrice jednostavne, za to nema dokaza. Međutim, samo nekoliko pogleda u dokumentaciju za programiranje Amiga Intuitiona, ili pogled u AmigaOS kernel reference manual ukazuju na suprotno, prilično kompleksan operativni sustav s puno mogućnosti. Isto vrijedi i za Atari TOS, čije je programiranje bilo još kompleksnije, tako da ti obe tvrdnje padaju u vodu kao neosnovane.

Jednostavnije ne znači pouzdanije, jer pokriva manji spektar rubnih slučajeva, ili nikakav. Prve flashabilne verzije BIOS-a nisu bile robusne, pa si uslijed neuspjelog flasha, ili nestanka el. energije dobio ploču za smeće. Danas imaš fail safe sustav. I ne samo to, imaš UEFI. Zašto danas nisi na prvoj verziji UNIX-a, ili Linuxa? Ili zašto nisi na Atari-u ili Amigi ostao? Znaš sve sam napraviti i to 10x bolje od drugih, sami OS je nabolji... gdje je zapelo?

FYI: Nisam nikada tvrdio da je implementacija bilo kojeg OS-a jednostavna. Slobodno quotaj ako nađeš tako nešto!!

Kompleksnost programiranja ne govori ništa. Za PS nije lako razvijati, pa što to znači?

Annatar kaže:

Pogledaj si malo dokumentaciju navedenih primjera prije ovakvih komentara.Kojim konkretnim pitanjem?

Još postoji tema "samouki programeri". Iznio si lavinu gluposti. Od toga kako se driveri ne razvijaju u C++, pa na dalje...

Annatar kaže:

Probaj programirati petlju z MC68000 porodicom procesora s dbf instrukcijom i a0-a7 te d0-d7 registrima, zatim probaj to isto na intel porodici s stos instrukcijama, pa javi koji način je lakši, jednostavniji, te elegantniji.Ti predmjevaš da ja to ne mogu, što nije činjenica. Ja nisam nigdje napisao da ja to ne mogu ili da je to nemoguće, nego da je gluplje i teže nego na jednom normalnom, elegantnom procesoru poput Motorole 68000.

Programiranje petlje je trivijalno da trivijalnije ne može biti. Koliki problem je postaviti counter u CX registar i pozvati rep movsb ili rep movsw. Ne bi rekao da si to ikada radio. Kako bilo što od navedenoga može biti opravdanje za tvrdnju da je instrukcija smeće? Smećav može jedino biti način upotrebe iste. Ali to govori o više o programeru, nego o dizajnu hardwarea.

Annatar kaže:

Postavlja se pitanje što je teže, a da si programirao strojni kod, znao bi da je teže programirati procesore s malo registara jer to uvjetuje često čitanje iz, te pisanje u memoriju, što ne samo da usporava izvršavanje jer u većini sustava procesor mora čekati na pristup memoriji kroz arbitražu sabirnice, nego je i kod veći. Što jedan procesor ima više registara, to može više podataka držati u sebi i manipulirati ih bez nepotrebnog čitanja i pisanja iz te u memoriju, odnosno bez gubitka vremena u čekanju.

CPU ima nešto što se zove cache. L1, L2, L3. Ako znaš to koristiti, ne moraš plaćati cache miss za dovlačenje podataka iz RAM-a. Naravno, ne možeš to u potpunosti izbjeći, ali možeš smanjiti.
Ponavljaš opće poznate stvari. Ako to sve i razumiješ, gdje je problem napisati software?? Zašto ne razviješ svoj CPU sa brojem registara koji tebi odgovara? Opet se postavlja pitanje kako je ostalima dovoljno dobro, a tebi ne?

Koliko često pišeš čisti asm? Koliko ti je realno u tvojoj okolini olakšala život činjenica da imaš R8 - R15 danas?? Daj u brojevima odgovor u odnosu na 32-bitni CPU, jer ostalo je trollanje.

Annatar kaže:

Postoji svega nekoliko računalnih sustava koji su bazirani na crossbar switch dizajnu, gdje nema arbitraže odnosno gdje sve komponente mogu pristupati svim ostalim komponentama bez čekanja, te su to obično ili mainframe, ili UNIX računala; niti u jednim niti u drugim nisu intel procesori, već obično RISC. Primjeri crossbar switch sustava su Cray, Sun ili Fujitsu SPARC sustavi, ili pak sgi MIPS sustavi. IBM z serija je primjer jedne takve implementacije na mainframe sustavima.

Da ironija i glupost intel dizajna bude još veća, svi ti crossbar switch sustavi posjeduju procesore s puno registara. Jedino što intel procesore spašava u današnje vrijeme je 64-bitni mod s 32 općenita registra te hrpetina hardware trikova koji ubrzavaju izvršenje, dajući im veliku brzinu.

Znam da ti vidiš božanstvo u UNIX-u, ali postoji svijet i izvan UNIX-a, vjerovao ili ne. I također funkcionira, vjerovao ili ne. Gomila stvari se na Unixu ili Mac-u ni ne može pokrenuti, jer im je takva namjena. Opet ponavljaš stare stvari... zna se koji CPU je RISC, a koji je CISC. Stoga znaš sve što ti treba, zar ne?
Realno imaš 16 GP registara na 64-bitnom Intelu, a ne 32 (toliko o tome kako si stalno u asm svijetu). S time da su neki volatile, a neki ne. Stoga, ni sve njih ne možeš koristiti kako tebi paše, jer non-volatile moraju sačuvati vrijednost across function calls, stoga ako ih koristiš, negdje moraš napraviti backup, da li stack, dali negdje drugdje...

To što ti zoveš trikovima je kompleksnost i napredak tehnologije koja je donijela poboljšanje u odnosu na staru kramu koju ti još danas dižeš u nebesa.

I dalje nisi objasnio kako instrukcija može biti smeće, ili koji si već termin upotrijebio. Isto tako nisi objasnio "izdrkavanje sa stogom".

[Annatar]

artard kaže:

Jednostavnije ne znači pouzdanije, jer pokriva manji spektar rubnih slučajeva, ili nikakav.

Ovo je nesuvisla rečenica. Jednostavnije UVIJEK znači pouzdanije, a ako tebi ne znači, to je tvoj problem.

I ne samo to, imaš UEFI.

Wow, UEFI! UEFI je bio i ostalo smeće, boot okruženje s par specijaliziranih komandi. A čitam i da UEFI treba ključ za šifriranje, inače se OS ne podiže... Ključ koji treba dobiti od Microsofta... to je ona firma o kojoj ti kao "Windows kernel programer" imaš pozitivno mišljenje, nije li?

Ja sam inače prvi puta s EFI (prethodnik UEFI-a), u EFI shellu, radio na prvim prototipovima Itanium sustava koji su nam došli od intela. Prototip #21, da budem precizan. Kao netko tko je radio s OpenBoot PROM-om koji podržava Turing kompletni FORTH jezik u kojemu je moguće napisati aplikaciju koja radi bez operativnog sustava, brzo mi je postalo jasno da EFI nije puno više od glorificiranog boot loadera. Koji napredak? Jest, samo ako ti je svijet do trenutka UEFI-a bio ograničen na PC BIOS. Za nas ostale koji smo iskusili bolje, EFI i UEFI su doduše napredak u odnosu na BIOS, ali su deset koraka unazad u usporedbi s OpenBoot PROM-om.

Zašto danas nisi na prvoj verziji UNIX-a, ili Linuxa?

Pa jesam, na prvoj verziji UNIX-a sam. Koristim SVR 4.0 sustav, koji u sebi i dan danas ima kod iz '70. prošlog stoljeća, i taj kod radi savršeno ono za što je namjenjen. Nije ti to Windows, gdje se svako malo moraju van čupati masivne količine koda, jer škvadra nije bila u stanju dizajnirati dovoljno fleksibilan odnosno jednostavan kod, koji bi i nakon 40 godina još uvijek bio više nego adekvatan za primjenu.

Ili zašto nisi na Atari-u ili Amigi ostao?

Pa jesam: koristim Amigu 500, i 1200, i upravo sam si ponovno kupio ATARI Falcon 030. I ti strojevi rade bez problema, brzi su i software na njima je brz. Kao što je netko u obitelji rekao: "jedina stvar za koju je Windows dobar je igranje.", a ja na to dodajem da je čak i za to prespori šrot, usprkos monstruoznom hardwareu. Drugi primjer: ista osoba je primjetila da još nikada nije čula da se ventilator od procesora na tom istom hardwareu zavrtio kad se vrti Solaris na njemu, dok se na Windowsima vrti punom brzinom... vrlo zanimljivo opažanje.

Znaš sve sam napraviti i to 10x bolje od drugih, sami OS je nabolji... gdje je zapelo?

Nigdje nije zapelo, dapače

Meni se sve vidi da tebi negdje "zapinje"

FYI: Nisam nikada tvrdio da je implementacija bilo kojeg OS-a jednostavna. Slobodno quotaj ako nađeš tako nešto!!

A nisi? Okay, evo citiram te, s određenom dozom zadovoljstva, dodao bih; podebljanje i boja su moje:

artard kaže:

Računala nisu bila pouzdanija, jer su bila primitivnija nego danas. Isto vrijedi i za OS-ove.

Molim, i drugi put kada budeš imao potrebu trollati

Kompleksnost programiranja ne govori ništa. Za PS nije lako razvijati, pa što to znači?

To znači da je debuggiranje odnosno razumijevanje programa tokom inspekcije teže. Ako nisi debuggirao izvan svoje male PC kante i svojeg malog Windows pješčanika, onda ne možeš znati što to znači. Ako sada pak budeš tvrdio da jesi, tvoje reakcije ukazuju na suprotno, ili pak impliciraš da si bog otac u programiranju, pa je to sve trivijalno, a netko kao ja preglup da bi takve stvari mogao shvatiti, pa sukladno tome ne bih uopće trebao komentirati...

Još postoji tema "samouki programeri". Iznio si lavinu gluposti. Od toga kako se driveri ne razvijaju u C++, pa na dalje...

Driveri se ne pišu u C++ jer je C++ kompliciran jezik, pa na programiranje današnjeg kompliciranog hardwarea dodaje još jedan sloj kompleksiteta koji uopće nije potreban. To što si se TI osjećao ugrožen i manje vrijedan jer si na PC kanti i Windows platformi se lako može ispraviti: odi na UNIX, pa se više nećeš osjećati ugroženim, a i biti će manje stvari s kojima se nećeš slagati.

Programiranje petlje je trivijalno da trivijalnije ne može biti. Koliki problem je postaviti counter u CX registar i pozvati rep movsb ili rep movsw.

Problem? Tko je spomenuo ikakve probleme? Nije problem, no ako imam mogućnosti to odraditi negdje drugdje elegantnije, lakše te jednostavnije (a imam, i to ne samo ja nego i drugi), onda cx registar i petlje na intelu mogu odjebati u troskoku. To ti je logika po principu "moje slobodno vrijeme je vrednije od trošenja na nečiji idiotski dizajn i implementaciju." Vrlo jednostavna logika.

Ali to govori o više o programeru, nego o dizajnu hardwarea.

I trebalo bi. A što to govori o tebi koji očigledno misliš da je cijela stvar s cx registrom čisto u redu?

CPU ima nešto što se zove cache. L1, L2, L3. Ako znaš to koristiti, ne moraš plaćati cache miss za dovlačenje podataka iz RAM-a. Naravno, ne možeš to u potpunosti izbjeći, ali možeš smanjiti.

Ali to povećava kod, a s većim brojem koda raste i težina razumijevanja istog. To vi Windows-PC-kanta tipovi jednostavno niste u stanju shvatiti, ili smatrate svi odreda da ste bogom dani programeri koji sve shvaćaju?

Ako to sve i razumiješ, gdje je problem napisati software??

Problem je da komplicirani hardware treba i komplicirane programe. Ako ti u tome ne vidiš problem, ne vidim svrhu daljnjeg objašnjavanja, jer si u tom slučaju propali slučaj što se mene tiče.

Zašto ne razviješ svoj CPU sa brojem registara koji tebi odgovara?

Zato jer još za sada ne znam Verilog i VHDL, jer da znam, rado bih programirao FPGA čipove... vrlo rado! Ali naučit ću i to.

Opet se postavlja pitanje kako je ostalima dovoljno dobro, a tebi ne?

Pa dobro je i meni, samo ne intel i današnji PC hardware. On je brz, ali to je sve što jest. I tu brzinu koju ima poždere šrot od programa, pa opet imamo čekanja, još gora nego prije kada su računala bila puno sporija. Koja je svrha onda? To je za mene obično izdrkavanje tipova poput tebe.

Koliko često pišeš čisti asm? Koliko ti je realno u tvojoj okolini olakšala život činjenica da imaš R8 - R15 danas?? Daj u brojevima odgovor u odnosu na 32-bitni CPU, jer ostalo je trollanje.

98%. Kakva je kvaliteta pitanja, takav je i odgovor.

Znam da ti vidiš božanstvo u UNIX-u, ali postoji svijet i izvan UNIX-a, vjerovao ili ne.

Misliš Microsoft-PC-kanta-Windowsi? A jadan.

To što ti zoveš trikovima je kompleksnost i napredak tehnologije koja je donijela poboljšanje u odnosu na staru kramu koju ti još danas dižeš u nebesa.

Ma koje jebeno poboljšanje? Moram čekati još duže i više nego prije, to je tebi poboljšanje? Pokreneš ultrakompleksni program koji se skrahira, ideš ga debuggirati i sve se svede na reverse engineering jer nemaš dokumentaciju, a kad i imaš, hardware je toliko kompleksan da dobiješ glavobolju i utrošiš 10 puta vremena. Kaj je poboljšanje? To da upalim računalo i treba pet minuta dok se đubre podigne? Amiga 1200 se podigne za tri sekunde i spremna je za rad. Shutdown? Isključim na prekidaču. Bilo je bolje u '80., tim prije što nismo imali tipove poput tebe!

I dalje nisi objasnio kako instrukcija može biti smeće, ili koji si već termin upotrijebio. Isto tako nisi objasnio "izdrkavanje sa stogom".

Pa naspram dbf instrukcije je glupost: moram koristiti specijaliziranu instrukciju i specijalni registar kao brojač, umjesto move.l ... dbf te bilo kojeg data registra. Da si programirao Motorola 68000 porodicu ili SPARC, znao bi o čemu pišem. Ali jebiga kad je tvoj mali svijet ograničen na intel, PC-kantu i Microsoft!

[mr-crime]

Ček, ček, vi pričate o programiranju, modernim programima namjenjenim odrađivanju posla koji ljudi postavljaju pred hardware...i u istoj rečenici se spominje Amiga? Zbilja?

Kako bi ti današnjem čovjeku Amigom dao Youtube, Google Maps, smartphone, Word, prezentacijske slide-show programe? A tek računalne igre i simulacije visoke rezolucije? Kako?


Usput samo, postoji li Unix sustav opće namjene(uključuje i kućnu)?

[Annatar]

mr-crime kaže:

Ček, ček, vi pričate o programiranju, modernim programima namjenjenim odrađivanju posla koji ljudi postavljaju pred hardware...i u istoj rečenici se spominje Amiga? Zbilja?

Tehnologija se zove ReTargetable Graphics ("RTG") i postojala je u AmigaOS-u još od AmigaOS 3.1 (1991. godine). Pomoću tog podsustava možeš (i škvadra to zaista i jest napravila) koristiti 3D akcelerator (Radeon 9000 je popularan izbor).

Kako bi ti današnjem čovjeku Amigom dao Youtube, Google Maps, smartphone, Word, prezentacijske slide-show programe? A tek računalne igre i simulacije visoke rezolucije? Kako?

Word imaš još od 1997, Amiga verzija je WordWorth. Računalne igre, ti mora da se šališ? Amiga je bila #1 platforma za igre, jer je hardware prvotno bio zamišljen kao konzola za igranje, a ne osobno računalo. Dobar dio hitova danas dolazi od škvadre koja je na Amigi programirala demoe i igre. Na primjer Uncharted serija na PlayStation 3 i 4 sustavima, jedan od vlasnika firme je poznati demo coder na Amigi i Atari ST-u, i to vraški dobar. Hitman serija igara na PC kantama je produkt jedne legendarne Amiga demo grupe. Apropos Youtube-a, Amiga AGA ChipSet je 1991. mogao prikazivati 1024 x 512 rezoluciju, "1080i prije 1080i".

Usput samo, postoji li Unix sustav opće namjene(uključuje i kućnu)?

Postoji. Zove se Mac OS X i UNIX 03 certificiran je.

Inače, ja sam samo spomenuo da je prije bilo bolje. To je moje iskustvo. Danas je hardware brži i moćniji, ali sam primjetio da brže i više mogućnosti u ovom slučaju nije isto što i bolja situacija. Mislim da se situacija sveukupno višestruko pogoršala.

[mr-crime]

Pričam o igrama čiji modeli i teksture dosežu i 40 GB veličine. Ne o Pac-manu i tetrisu u 144p.

Danas postoje igre za čije izvođenje ti je potreban octa-core procesor i grafička sa minimalno 1000 shader procesora. Amiga to ima na raspolaganju?

Također, ima podršku za najnoviji OpenGL standard, ili svoju inačicu DirectX 11/12 ?

Ovo sve je jako bitno.

Nažalost, Mac OS X je tri puta veće smeće od Windowsa, valjda zato 90%(osobna procjena) kućnih korisnika koristi Windows, a ne Mac OS.

Također, Mac OS ne omogućuje drivere za "custom built" računala. Ne podržava većinu dostupnog hardware-a. Kako se to može zvati dobrim sustavom?

[Annatar]

mr-crime kaže:

Pričam o igrama čiji modeli i teksture dosežu i 40 GB veličine. Ne o Pac-manu i tetrisu u 144p.

Amiga je imala puno veće rezolucije od "144p", kaj god "144p" značilo. I hoćeš molim te prestati s tim generacija Y "neki-broj-p" idijotarijama, jer se to zove rezolucija, a ne "neki-broj-p". Hvala unaprijed na razumijevanju te podršci što se toga tiče!

Amiga je onda mogla 640 x 512 u 64 boje ("hold and modify") od palete od 4096, a poslije je mogla 1024 x 512 u 262,000 ("HAM8") iz 24-bitne palete. I nije trebala alfa kanal, jer ima bitplaneove umjesto chunky pixel moda.

Danas postoje igre za čije izvođenje ti je potreban octa-core procesor i grafička sa minimalno 1000 shader procesora. Amiga to ima na raspolaganju?

Također, ima podršku za najnoviji OpenGL standard, ili svoju inačicu DirectX 11/12 ?

Hoćeš mi molim te objasniti kako računalo iz 1991. može to imati?

Ovo sve je jako bitno.

Je, vrlo. Izuzetno bitno ako si "susjedov mali". Većina škvadre koja danas programira provodi svoje vrijeme na komandnoj liniji programirajući web aplikacije koje se vrte na headless serverima (nadam se da znaš kaj znači headless u ovom kontekstu), a ti meni da je OpenGL bitan... koji je, usput budi rečeno, izmišljen na sgi MIPS IRIX sustavima (opet taj prokleti UNIX, nikako da ga se riješimo!!!)

Nažalost, Mac OS X je tri puta veće smeće od Windowsa, valjda zato 90%(osobna procjena) kućnih korisnika koristi Windows, a ne Mac OS.

Gledaj, to je u Hrvatskoj, koja je izuzetno zaostala što se tiče informatike jer je općeniti nivo informatičkog obrazovanja tamo nizak i jer ljudi nemaju novaca. Na Zapadu skoro više nitko nema Windowse, ljudi čak većinom nemaju čak ni PC kante više, jer je većini ovdje dovoljan iPad i iPhone. Većina ljudi vani više ne želi imati glomaznu, ružnu limenu kantu pored stola ili na stolu, a kamoli čekati da se podigne neki Windows i da onda provedu pola dana čekajući dok se završi instalacija zakrpi. Ta vremena su bila u '90. prošlog stoljeća, sva sreća prošla i ne ponovila se ikad više. Okay, osim u Hrvatskoj. Kako pišeš, tamo očigledno još nisu prošla.

Također, Mac OS ne omogućuje drivere za "custom built" računala. Ne podržava većinu dostupnog hardware-a. Kako se to može zvati dobrim sustavom?

Gle, opet, na Zapadu ljudi imaju dovoljno novaca da si mogu priuštiti kompletno integrirani sustav, a ne da naštukavaju ili doštukavaju "HG Šrot" PC kante od dijelova. S time se na Zapadu osim geekova ne želi nitko zajebavati, i u pravu su!

Kad kupuješ Apple produkt, NE KUPUJEŠ RAČUNALO, NE KUPUJEŠ OS, nego kupuješ SUSTAV, VERTIKALNO INTEGRIRANI sustav. Napisano velikim štampanim slovima kako bih naglasio o čemu se radi. Apple je sistem firma, ne software i ne hardware firma, kao na primjer Microsoft, koji je usprkos naporima (Xbox) ostao zauvijek software firma koja radi software za salatu hardwarea koji proizvode drugi.

Vani ne naštukavaš, nego platiš, dobiješ Appleov vertikalno integrirani produkt, koji doneseš doma, upališ te odmah počneš koristiti, bez da moraš drkati po ičemu jer sve jednostavno radi. To ti je kapitalizam: koliko platiš, toliko dobiješ.

Onaj tko kupuje Apple ne kupuje kako niti računalo, a tako niti OS, jer sve RADI i to ih apsolutno ne zanima! Na Appleu jednostavno nije potrebno da ih to zanima, i tako treba i biti!

Jednoga dana kada si budeš mogao priuštiti Appleov produkt, postat će ti jasno o čemu pišem u onome trenutku kada koristeći Apple računalo shvatiš da to jednostavno radi i da te apsolutno ne zanima zašto i kako radi. I vjeruj mi, zadnje što će ti biti na pameti u tom trenutku je gdje ćeš skinuti OS X ili hoće li to raditi na nekoj naštukanoj, sklepanoj PC kanti s nekom jeftinom kineskom mrežnom karticom.

[artard]

Annatar kaže:

Ovo je nesuvisla rečenica. Jednostavnije UVIJEK znači pouzdanije, a ako tebi ne znači, to je tvoj problem. Wow, UEFI! UEFI je bio i ostalo smeće, boot okruženje s par specijaliziranih komandi. A čitam i da UEFI treba ključ za šifriranje, inače se OS ne podiže... Ključ koji treba dobiti od Microsofta... to je ona firma o kojoj ti kao "Windows kernel programer" imaš pozitivno mišljenje, nije li?

Jedina nesuvisla stvar je tvoj odgovor, jer ne razumiješ materiju.
Ne znam kakav osobni rat vodiš protiv MS-a, ali da nema njih, imali bi popis hardwarea na 2 lista papira A4 koji rade u osobnim računalima. Ostalo bi bilo tabu. Neuka raja se digne na zadnje noge kad vidi BSOD ili nešto slično. MS je sebi postavio jebeni zadatak, a to je upogoniti bilo kakav hw-a na OS-u. Naravno da nema kontrole tko piše drivere, ali u zadnje vrijeme i to ide pod "ključ". Nema više potpisivanja drivera, osim za klijentelu sa potpisnaim ugovorom. Samo, s tobom o driverima raspravljati, kao s Maricom o krivom kurtzu... I da, driveri se pišu u C++. Ako ikada naučiš nešto o tome, dotaknuti ćeš se i C++.

Annatar kaže:

Ja sam inače prvi puta s EFI (prethodnik UEFI-a), u EFI shellu, radio na prvim prototipovima Itanium sustava koji su nam došli od intela. Prototip #21, da budem precizan. Kao netko tko je radio s OpenBoot PROM-om koji podržava Turing kompletni FORTH jezik u kojemu je moguće napisati aplikaciju koja radi bez operativnog sustava, brzo mi je postalo jasno da EFI nije puno više od glorificiranog boot loadera. Koji napredak? Jest, samo ako ti je svijet do
trenutka UEFI-a bio ograničen na PC BIOS.

Napredak, da, ali trebaš biti upoznat sa materijom da bi to uvidio. Više nego dovoljan napredak ako se hw više ne može pretvoriti u fosnu kao prije, jer je bio primitivniji. Hint: samim time i manje robustan.

Annatar kaže:

Za nas ostale koji smo iskusili bolje, EFI i UEFI su doduše napredak u odnosu na BIOS, ali su deset koraka unazad u usporedbi s OpenBoot PROM-om.Pa jesam, na prvoj verziji UNIX-a sam. Koristim SVR 4.0 sustav, koji u sebi i dan danas ima kod iz '70. prošlog stoljeća, i taj kod radi savršeno ono za što je namjenjen. Nije ti to Windows, gdje se svako malo moraju van čupati masivne količine koda, jer škvadra nije bila u stanju dizajnirati dovoljno fleksibilan odnosno jednostavan kod, koji bi i nakon 40 godina još uvijek bio više nego adekvatan za primjenu.

Imaš neki dokaz za čupanje smeća i ostali trolleraj? Osim toga, kako će kod napisan prije 40 godina raditi dobro i koristiti punio potencijal CPU-a, kad nove generacije procesora imaju nove instrukcije, više jezgri, itd...? Da malo svratiš u školu?

Annatar kaže:

Pa jesam: koristim Amigu 500, i 1200, i upravo sam si ponovno kupio ATARI Falcon 030. I ti strojevi rade bez problema, brzi su i software na njima je brz. Kao što je netko u obitelji rekao: "jedina stvar za koju je Windows dobar je igranje.", a ja na to dodajem da je čak i za to prespori šrot, usprkos monstruoznom hardwareu. Drugi primjer: ista osoba je primjetila da još nikada nije čula da se ventilator od procesora na tom istom hardwareu zavrtio kad se vrti Solaris na njemu, dok se na Windowsima vrti punom brzinom... vrlo zanimljivo opažanje.Nigdje nije zapelo, dapače

Meni se sve vidi da tebi negdje "zapinje" A nisi?

Evidentno je da si ti zapeo u 70-im godinama. Nisi ni to iz muzeja uspio apsolvirati, pa ni ne čudi revolt prem svemu novijem.

Annatar kaže:

Okay, evo citiram te, s određenom dozom zadovoljstva, dodao bih; podebljanje i boja su moje:Molim, i drugi put kada budeš imao potrebu trollati

Lažeš, pročitaj još jednom sa razmijevanjem što sam napisao. Nigdje nisam napisao da je razvoj OS-a trivijalan, bez obzira koliko s korisničke strane bio dobar ili loš.

Annatar kaže:

To znači da je debuggiranje odnosno razumijevanje programa tokom inspekcije teže. Ako nisi debuggirao izvan svoje male PC kante i svojeg malog Windows pješčanika, onda ne možeš znati što to znači. Ako sada pak budeš tvrdio da jesi, tvoje reakcije ukazuju na suprotno, ili pak impliciraš da si bog otac u programiranju, pa je to sve trivijalno, a netko kao ja preglup da bi takve stvari mogao shvatiti, pa sukladno tome ne bih uopće trebao komentirati... Driveri se ne pišu u C++ jer je C++ kompliciran jezik, pa na programiranje današnjeg kompliciranog hardwarea dodaje još jedan sloj kompleksiteta koji uopće nije potreban. To što si se TI osjećao ugrožen i manje vrijedan jer si na PC kanti i Windows platformi se lako može ispraviti: odi na UNIX, pa se više nećeš osjećati ugroženim, a i biti će manje stvari s kojima se nećeš slagati.

Definiraj inspekciju? Debagirao sam i pisao drivere itd... Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg tvrdim da si troll koji priča gluposti. C++ je možda tebi kompliciran, ali to ne mijenja činjenicu da se u njemu ipak razvijaju driveri. Koji "sloj kompleksiteta"? Daj definiraj jednoznačno tvrdnje, zajebi trollanje više.
FYI, osnovi set feature-a koji je C++ imao još iz standarde C++98 je dovoljan za razvoj drivera.

Annatar kaže:

Problem? Tko je spomenuo ikakve probleme? Nije problem, no ako imam mogućnosti to odraditi negdje drugdje elegantnije, lakše te jednostavnije (a imam, i to ne samo ja nego i drugi), onda cx registar i petlje na intelu mogu odjebati u troskoku. To ti je logika po principu "moje slobodno vrijeme je vrednije od trošenja na nečiji idiotski dizajn i implementaciju." Vrlo jednostavna logika.I trebalo bi. A što to govori o tebi koji očigledno misliš da je cijela stvar s cx registrom čisto u redu?

Meni se može manje ili više sviđati, ali konstatno srati po tome ne vidim smisao. Ja doma ne mogu svoj CPU napraviti, a i da mogu, ne bi išao tim putem, jer modeli dobavljivi na tržistu rade upravo kako i dokumentacija kaže. Ni NASA, Google ne rade svoje, već je i njima dobar ovaj sveprisutni na tržištu. Tebi nije, ali već je jasno kolika je to patologija :-D

Annatar kaže:

Ali to povećava kod, a s većim brojem koda raste i težina razumijevanja istog. To vi Windows-PC-kanta tipovi jednostavno niste u stanju shvatiti, ili smatrate svi odreda da ste bogom dani programeri koji sve shvaćaju?Problem je da komplicirani hardware treba i komplicirane programe. Ako ti u tome ne vidiš problem, ne vidim svrhu daljnjeg objašnjavanja, jer si u tom slučaju propali slučaj što se mene tiče.Zato jer još za sada ne znam Verilog i VHDL, jer da znam, rado bih programirao FPGA čipove... vrlo rado! Ali naučit ću i to.

Da, tvoj najveći problem što se pokušavaš baviti nečim što ne razumiješ.
Ah, ti si uvijek mišljenja da sve znaš, ali i dalje pišeš nebuloze. Nebitno je koji čip ćeš programirati, jer očito postoji jedan imaginarni čip koji ti navodno možeš programirati i 100% njih koje ne možeš.

Annatar kaže:

Pa dobro je i meni, samo ne intel i današnji PC hardware. On je brz, ali to je sve što jest.

Idemo sa pretpostavkom da procesor korektno odarađuje svoj posao. Koja je osnovna stvar koja se gleda kod kupnje CPU-a? Evo ti odgovora: brzina. Stoga, ako je dovoljno brz, onda je kao produkt dobar. Što bi još trebao? Imati embeddane video clipove kako programirati petlje u asmu?

Annatar kaže:

I tu brzinu koju ima poždere šrot od programa, pa opet imamo čekanja, još gora nego prije kada su računala bila puno sporija. Koja je svrha onda? To je za mene obično izdrkavanje tipova poput tebe.98%.

Ajde ne seri, ljudi danas vrte 4k uncompressed video u relanom vremenu na dostupnim procesorima sa raznoraznim matemački zahtjevnim operacijama, dok ti sereš o čekanju i šrotu od programa. Pa o čemu ti pričaš??? Plati neki program i vidjeti ćeš da stvari rade. Makni se od svojih kvazi programerskih polu pokušaja.

Annatar kaže:

Kakva je kvaliteta pitanja, takav je i odgovor.Misliš Microsoft-PC-kanta-Windowsi? A jadan. Ma koje jebeno poboljšanje? Moram čekati još duže i više nego prije, to je tebi poboljšanje? Pokreneš ultrakompleksni program koji se skrahira, ideš ga debuggirati i sve se svede na reverse engineering jer nemaš dokumentaciju, a kad i imaš, hardware je toliko kompleksan da dobiješ glavobolju i utrošiš 10 puta vremena.

Imaš konkretan primjer, ili samo trollaš? Ljudi rade simulaciju korozije, difuzije i sl... To je sasvim dovoljno kompleksno. Neki rade i simulacije klimatskih promjena za cijelu planetu. Njima to radi, a ti i dalje sereš kvake.

Annatar kaže:

Kaj je poboljšanje? To da upalim računalo i treba pet minuta dok se đubre podigne? Amiga 1200 se podigne za tri sekunde i spremna je za rad. Shutdown? Isključim na prekidaču. Bilo je bolje u '80., tim prije što nismo imali tipove poput tebe!Pa naspram dbf instrukcije je glupost: moram koristiti specijaliziranu instrukciju i specijalni registar kao brojač, umjesto move.l ... dbf te bilo kojeg data registra. Da si programirao Motorola 68000 porodicu ili SPARC, znao bi o čemu pišem. Ali jebiga kad je tvoj mali svijet ograničen na intel, PC-kantu i Microsoft!

Posrao si se u prošlom postu sa brojem GP registara i još tvrdiš kako si stručan? Epic (::facepalm)
Ja ne znam koja računala ti imaš da 5 minuta traje bootanje. No, ako si na nečemu iz 70-ih, ništa čudno, ali tome si sam kriv, malo te vrijeme pregazilo. Jesi pokušao nešto novije kupiti? 80-ih je bilo i mene i tipova poput mene. Jedna od činjenica zbog kojih teže možeš svoje gadarije servirati ovdje. :-)

Neki nauče koristiti hw i nauče programirati na njemu. Drugima život prođe dok se bore protiv vjetrenjača.

[Annatar]

artard kaže:

Jedina nesuvisla stvar je tvoj odgovor, jer ne razumiješ materiju.

Ti nisi strucan ocjenjivati razumijem li ja materiju ili ne. Laici poput tebe kojima je C++ pojam za pisanje drivera na jednoj krajnje jadnoj platformi poput Windowsa nemaju sto soliti pamet cak ni ljudima koji su informaticki nepismeni, a kamoli meni.

Ostavi informatiku i programiranje entuzijastima i profesionalcima, a ti se dalje vrati nazad na svoju PC kantu i drkaj u C++ po driverima i Windowsima. Puno zabave s time ti zelim, i nekaj ti je sa srecom.

Samo, s tobom o driverima raspravljati, kao s Maricom o krivom kurtzu... I da, driveri se pišu u C++. Ako ikada naučiš nešto o tome, dotaknuti ćeš se i C++.

Imali smo prilike vidjeti sto se dogodi kada se driveri pisu u C++... dogodi se Microsoft Windows. A dalje isto znamo kako je to zavrsilo.

Lažeš, pročitaj još jednom sa razmijevanjem što sam napisao. Nigdje nisam napisao da je razvoj OS-a trivijalan, bez obzira koliko s korisničke strane bio dobar ili loš.

Nemoj se sada izvlaciti; trol si, ulovio sam te.

Meni se može manje ili više sviđati, ali konstatno srati po tome ne vidim smisao.

Pa cemu onda stalno trolas i seres ako ne vidis smisao u tome?

Nego svima ostalima: ja sam svoje iskustvo i misljenje na temu napisao, ako ovaj trol odgovori, ne mislim trositi svoje slobodno vrijeme na njega. Ne da mi se trositi zivot na njegove idiotarije.

[artard]

Annatar kaže:

Amiga je imala puno veće rezolucije od "144p", kaj god "144p" značilo. I hoćeš molim te prestati s tim generacija Y "neki-broj-p" idijotarijama, jer se to zove rezolucija, a ne "neki-broj-p". Hvala unaprijed na razumijevanju te podršci što se toga tiče!

"neki-broj-p" je za ove koji su završili drvodjelnu i sl, a danas bi htjeli imati PhD.

Annatar kaže:

Amiga je onda mogla 640 x 512 u 64 boje ("hold and modify") od palete od 4096, a poslije je mogla 1024 x 512 u 262,000 ("HAM8") iz 24-bitne palete. I nije trebala alfa kanal, jer ima bitplaneove umjesto chunky pixel moda.Hoćeš mi molim te objasniti kako računalo iz 1991. može to imati?Je, vrlo. Izuzetno bitno ako si "susjedov mali". Većina škvadre koja danas programira provodi svoje vrijeme na komandnoj liniji programirajući web aplikacije koje se vrte na headless serverima (nadam se da znaš kaj znači headless u ovom kontekstu), a ti meni da je OpenGL bitan... koji je, usput budi rečeno, izmišljen na sgi MIPS IRIX sustavima (opet taj prokleti UNIX, nikako da ga se riješimo!!!)Gledaj, to je u Hrvatskoj, koja je izuzetno zaostala što se tiče informatike jer je općeniti nivo informatičkog obrazovanja tamo nizak i jer ljudi nemaju novaca. Na Zapadu skoro više nitko nema Windowse, ljudi čak većinom nemaju čak ni PC kante više, jer je većini ovdje dovoljan iPad i iPhone. Većina ljudi vani više ne želi imati glomaznu, ružnu limenu kantu pored stola ili na stolu, a kamoli čekati da se podigne neki Windows i da onda provedu pola dana čekajući dok se završi instalacija zakrpi. Ta vremena su bila u '90. prošlog stoljeća, sva sreća prošla i ne ponovila se ikad više. Okay, osim u Hrvatskoj. Kako pišeš, tamo očigledno još nisu prošla.Gle, opet, na Zapadu ljudi imaju dovoljno novaca da si mogu priuštiti kompletno integrirani sustav, a ne da naštukavaju ili doštukavaju "HG Šrot" PC kante od dijelova. S time se na Zapadu osim geekova ne želi nitko zajebavati, i u pravu su!

Laži nas još malo kad te tak odobro ide. :-D
Kako si sada došao do programera u command line-u i weba u istoj rečenici? Da nisi ti jedan od njih?

Ovo što slijedi je do jaja... Dakle, ljudi ne koriste PC i Windowse nigdje, a istovremeno MS uz sve malverzacije oko utaje poreza prijavi veću dobit od Google-a? Tebi stvarno grmi u glavi. Apple kupuje ekipa koja ne zna ama baš ništa sa tehničke strane, a i ne zanima ih ništa, osim da imaju uređaj koji je in. Možda postoji 1 promil korisnika, redom iz akademskih krugova koji koriste Mac jer im iz nekih određenih razuloga olakšava život. Ostali se proseravaju. Nitko normalan neće kupiti iPhone u koji ne možeš ugurati jebenu SD karticu. Istva stvar vrijedi i za ostale Apple proizvode. Btw, danas ti se Mac OS vrti na Intelu i istom kineskom smeću koje se nalazi u bilo kojem PC-u.

Annatar kaže:

Kad kupuješ Apple produkt, NE KUPUJEŠ RAČUNALO, NE KUPUJEŠ OS, nego kupuješ SUSTAV, VERTIKALNO INTEGRIRANI sustav. Napisano velikim štampanim slovima kako bih naglasio o čemu se radi. Apple je sistem firma, ne software i ne hardware firma, kao na primjer Microsoft, koji je usprkos naporima (Xbox) ostao zauvijek software firma koja radi software za salatu hardwarea koji proizvode drugi.

Vani ne naštukavaš, nego platiš, dobiješ Appleov vertikalno integrirani produkt, koji doneseš doma, upališ te odmah počneš koristiti, bez da moraš drkati po ičemu jer sve jednostavno radi. To ti je kapitalizam: koliko platiš, toliko dobiješ.

Onaj tko kupuje Apple ne kupuje kako niti računalo, a tako niti OS, jer sve RADI i to ih apsolutno ne zanima! Na Appleu jednostavno nije potrebno da ih to zanima, i tako treba i biti!

LOL... Kao Štimac si kad izmišlja izraze. Koji vertikalno integrirani sustav... Možeš li dati definiciju toga uopće? :-D
Windoze su već dugi niz godina "upali i troši", kao i sve ostalo.

Annatar kaže:

Jednoga dana kada si budeš mogao priuštiti Appleov produkt, postat će ti jasno o čemu pišem u onome trenutku kada koristeći Apple računalo shvatiš da to jednostavno radi i da te apsolutno ne zanima zašto i kako radi. I vjeruj mi, zadnje što će ti biti na pameti u tom trenutku je gdje ćeš skinuti OS X ili hoće li to raditi na nekoj naštukanoj, sklepanoj PC kanti s nekom jeftinom kineskom mrežnom karticom.

Apple nije ništa drugo, nego isti kineski shit wrappan u fancy plastiku koju moraš platiti, kao i nagriženu jabuku.

[logit]

mr-crime kaže:

Pričam o igrama čiji modeli i teksture dosežu i 40 GB veličine. Ne o Pac-manu i tetrisu u 144p.

Danas postoje igre za čije izvođenje ti je potreban octa-core procesor i grafička sa minimalno 1000 shader procesora. Amiga to ima na raspolaganju?

Također, ima podršku za najnoviji OpenGL standard, ili svoju inačicu DirectX 11/12 ?

Ovo sve je jako bitno.

Nažalost, Mac OS X je tri puta veće smeće od Windowsa, valjda zato 90%(osobna procjena) kućnih korisnika koristi Windows, a ne Mac OS.

Također, Mac OS ne omogućuje drivere za "custom built" računala. Ne podržava većinu dostupnog hardware-a. Kako se to može zvati dobrim sustavom?

Neću ulaziti u detalje razmišljanje ali samo ću napomenuti da firma u kojoj radim uredno na UNIX stanicama (Solaris) vrti Catiu za dizajniranje proizvoda koji koštaju u svojoj konačnosti više milijuna USDa. Isti taj softver omogućuje izradu kompletnog nacrta po sekcijama, prostornoj podijeljenosti, tehnološkom procesu te u konačnoti izradu prethodne kalkulacije.

I računala nisu kupljena nasumično nego svaka radna stanica je posebno dizajnirana od strane Oracla i radi kompletan hardver out of box.

i sam spomenuo da isti taj UNIX podržava 3D modeliranje i simuliranje?

[artard]

Annatar kaže:

Ti nisi strucan ocjenjivati razumijem li ja materiju ili ne. Laici poput tebe kojima je C++ pojam za pisanje drivera na jednoj krajnje jadnoj platformi poput Windowsa nemaju sto soliti pamet cak ni ljudima koji su informaticki nepismeni, a kamoli meni.

Nije stvar u tome da je C++ pojam, već u omjeru uloženo-dobiveno.
Očito sam dovoljno stručan da tebi mogu reći dosta stvari.

Annatar kaže:

Ostavi informatiku i programiranje entuzijastima i profesionalcima, a ti se dalje vrati nazad na svoju PC kantu i drkaj u C++ po driverima i Windowsima. Puno zabave s time ti zelim, i nekaj ti je sa srecom.Imali smo prilike vidjeti sto se dogodi kada se driveri pisu u C++... dogodi se Microsoft Windows. A dalje isto znamo kako je to zavrsilo.

Ne pišu se driveri samo za Windowse u C++.

Annatar kaže:

Nemoj se sada izvlaciti; trol si, ulovio sam te.Pa cemu onda stalno trolas i seres ako ne vidis smisao u tome?

Nije izvlačenje, već lažeš. Piše i dalje što sam napisao u ptrehodnim postovima.

Annatar kaže:

Nego svima ostalima: ja sam svoje iskustvo i misljenje na temu napisao, ako ovaj trol odgovori, ne mislim trositi svoje slobodno vrijeme na njega. Ne da mi se trositi zivot na njegove idiotarije.

Jesi i dao sam ti do znanja da ti ni iskustvo, a ni mišljenje nije ni približno pijedestalu na kojem ga držiš.