Centralno grijanje na drva

[ramzay]

Otvaranjem ove Pandorine kutije ,koja se zove spremnik topline, na ovom forumu ima smisla utoliko što je svaki kotao na pelet ustvari kotao na cjepanice i može se dogoditi da svatko od nas jednog dana dok peleti pojeftine ili se kod nas oformi tržište chipsa svog ljubimca preradi ,odnosno automatizira.

U startu smo se dotakli bolne teme automatske regulacije, jer ovo što je napisao Rijeka 555 u prethodnom postu je više , mnogo više od onoga što nudi pelet set. Ali smo i kraj te automatizacije upali u zamku.

1. Stavljanjem senzora temperature, na dno spremnika, koristimo ukupni volumen spremnika , bilo kakvo čarobiranje sa nekim drugim položajem senzora je direktni gubitak novca jer čemu kupovati spremnik od 1500 litara kad koristimo samo 750 litara.

2. Taj senzor na dnu spremnika , i pripadajuća automatika ,odnosno program u pelet setu moraju biti podešeni sa takvom diferencijom da se kotao ne pali ako je dolje na dnu spremnika voda od 20 C ( ili još niže ) jer ako imamo podno grijanje onda je za očekivati dolje niske temperature.

3. Bilo kakvo paljenje plamenika po nekom vremenskom programu , naprimjer ujutro u 6 , nema smisla jer još uvijek u spremniku imamo vrele vode, smisao cijele priče sa spremnikom je da se kotao upali jednom dnevno i da radi 4-5 sati neprekidno na nekom malom gasu.

Dakle jedini smisao je da imamo dva senzora temperature donji koji gasi kotao kad se na njemu pojavi temperatura vode od 70 C i gornji koji pali kotao kad se na njemu pojavi hladna voda od 20 C, time se u potpunosti koristi kapacitet spremnika.

E sad u svemu tome imamo onaj jebeni tank sa PTV koji se nalazi u gornjoj zoni , i šta god mi mislili o njemu , on ne valja , a imamo ga samo zato što netko prije 20 godina nije mislio i nije vidio dalje od nosa.

Malo mi je nonsens da raspravljamo o jednoj vrhunskoj automatici koja po sposobnostima prelazi okvire ovog foruma i treba je obraditi tamo na elektronskom reguliranju , a nju prči taj nesretni spremnik, i dovodi nas do situacije da izmišljamo neke IF petlje u programu , samo zato što se pojavljuje hladna voda tamo gdi joj nije mjesto.

Da ne tupim , zainteresiranima mogu dati linkove na niz znanstvenih radova koji se bave stratificiranjem, uslojavanjem vode u spremniku, te obrađuju problematiku zaustavljanja strujanja vode. Problematika je bolna do jaja i samo nam još treba hladna voda u gornjim slojevima spremnikam, a zašto ?????-da bi uštedjeli jednu glupu pumpu koja košta 300 kuna i par metara cijevi, ma dečki dajte se saberite i zaboravite ta primitivna rješenja kao što je tank u tanku.

Ili čete me i dalje uvjeravati da pojava hladne vode u gornjim slojevima spremnika jako pametna pojava, samo zato što doma imate tank u tanku.

Da je to dobro rješenje onda bi ga mi sigurno koristili jer imamo sve tehnološke osnove za to, uostalom prije tri godine sam samo zbog ispitivanja tog glupog rješenje preradio jedan spremnik, napravio na njemu prirubnicu sa milion šarafa , tako da to sve mogu rastaviti i baciti ako ne valja, i bacio sam.

[mranderson]

ramzay kaže:

Pa ne baš tako , ako si grijao, ložio , imao vatre u kotlu do 23 h, i do tada napunio spremnik , kroz noć ugasiš pumpu , temperatura prostora pada sa 23 ( 25 ) C na 19 do jutra , a onda se ujutro upali pumpa i sa tih 750 litara možeš izgurati prijepodne bez da ložiš vatru.

Tih 750 litara vode shvati kao deset kilograma drva , sam ocijeni kad je zima i kad ubaciš deset kila drva u kotao koliko vremena ti je toplo.

Znači vagu u ruke i skontaj kolko ti drva stane u kotao , koliko puta dnevno napuniš kotao , iz toga znaš svoju potrošnju u kilogramima drva na dan grijanja odnosno 16 ili 18 sati rada kotla.

E moj gospodine ramzay, vidim koliko god nas vi tu učite, podučavate, trudite se da mi to više shvatimo... jako vam hvala na tome!
Ali da nas volite i 'piknuti', e to volite naime, pa tko od nas napravi kaj sa 10 kila, pa to su malo vece 2 'kvrge' i sa njima ja osobno, a znam ih još ohoho, napravimo apsolutno ništa, pardon napravimo ali o zagrijavanju 750 litara vode sa te dvije klade, a to bojim se da nema nitko na forumu

[silvester2]

mranderson kaže:

E moj gospodine ramzay, vidim koliko god nas vi tu učite, podučavate, trudite se da mi to više shvatimo... jako vam hvala na tome!
Ali da nas volite i 'piknuti', e to volite naime, pa tko od nas napravi kaj sa 10 kila, pa to su malo vece 2 'kvrge' i sa njima ja osobno, a znam ih još ohoho, napravimo apsolutno ništa, pardon napravimo ali o zagrijavanju 750 litara vode sa te dvije klade, a to bojim se da nema nitko na forumu

Mislim da je Ramzay objasnijo da spremnik od 750l moze da grije,kao kabih se grijao samo sa 10kg drva(bez spremnika)a ne da sa 10kg zagrijes 750l spremnik.

[mranderson]

silvester2 kaže:

Mislim da je Ramzay objasnijo da spremnik od 750l moze da grije,kao kabih se grijao samo sa 10kg drva(bez spremnika)a ne da sa 10kg zagrijes 750l spremnik.

silvester2 si ti siguran da je gospodin ramzay to mislio ?
a drugo, daj ti meni objasni ovu drugu 'situaciju', da čujem, slobodno se pohvališ silvester2 kak se ti to griješ sa 10kg drva ? i još mi reci da ujutro u skroz hladnu peć staviš tih 10kg...?

[silvester2]

mranderson kaže:

silvester2 si ti siguran da je gospodin ramzay to mislio ?
a drugo, daj ti meni objasni ovu drugu 'situaciju', da čujem, slobodno se pohvališ silvester2 kak se ti to griješ sa 10kg drva ? i još mi reci da ujutro u skroz hladnu peć staviš tih 10kg...?

Ja isto ne tvrdim da mozes sta zagrijati sa tih 10kg drva,mozda samo hladnu pec,ali on je isto htjeo rec da tih 750l i nije nekakva pomoc,pa je ocito poredio sa tih 10kg drva.

[mmir]

pozdrav svima na forumu i sad kad je sezona grijanje zavrsila ja krenio malo cistiti svoju ultimu i kad sam rastavio onaj poklopac imao sam jako puno pepela unutra pa me zanima jel to normano tocnije pol kante od jupola sam ocistio to je onako fini pepeo i nema katrana na stjenkama stavio sam neke slike a valjda ce pomoci da se vidi dali je sve to normalno
dimnjak

[mmir]

nastavak slika
ložište








i ono iznad lozista kuda prolazi dim

[sasase]

ramzay


ja jos nisam naletio da bi u svojem spremniku ulovio , nizu temperaturu gore napram dolje a ni po drugim kotlovnicama
priroda radi svoje bas je u tom car spremnika uprkos prisilnoj cirkulaciji u intenzivnom mesanju topla voda ce uvjek bit gore
na kraju krajeva to je obicna bacva sa vodom
ima nas pet potrosnja sanitarne vode je mogu rec da iznadprosjecna bilo da je kotao radio il bio u mirovanju takva pojava da mi je spremnik gore hldaniji napram dolje se nije nikad dogodila
taj potopljeni bojler nemoze nikako smetat bilo kakvoj automatici( ja se slazem da u labaratorijskim uvjetima ima anomalija koje vi biljezite ali su one zanemarive u prakticnoj prirodi jer grijanje je jako trom proces i bas ta tromost kompenzira te anomalije )

po cemu je izdvojeni bojler toliko bolja varijanta od potopljenog u bilo kojem slucaju cemo oduzet energiju vodi bilo kroz spiralu bilo kroz boiler i to opet na vrhu sto je po tebi sporno i dovodi do pojave hladnije vode?? na vrhu spremnika
da ima svaki pristup svoje prednosti ima al rec da je neki tehnoloski proces totalna zabluda a na trzistu ima velika kolicina takvih proizvoda koji rade vec dugo vremena je opet neozbiljno i previse subjektivno

[ramzay]

silvester2 kaže:

Ja isto ne tvrdim da mozes sta zagrijati sa tih 10kg drva,mozda samo hladnu pec,ali on je isto htjeo rec da tih 750l i nije nekakva pomoc,pa je ocito poredio sa tih 10kg drva.

Dobro si to primjetio sa deset kila drva se može tek zagrijati peć , ali su činjenice neumoljive.

Ja namjerno iz protesta na forumu koristim stare, odbačene, zabranjene kalorije , uostalom na njima sam diplomirao , i to mi nitko ne može oduzeti. Taman u to vrijeme su žicari ( oni trofazni energetičari) zabranili kaloriju i uveli Wate i Joule i sad ti meni odgovori kad te trznem u ponoć koliko se vode može zagrijati sa 13,6 Giga Joula , ma nema tog studenta , inženjera , doktora koji će to izračunati bez digitrona, i tu je problem oni jednostavno ne osjećaju jedinice i mjere koje su nam nametnuli.

E meni koji sam primitivac i koristim one stare prirodne zakone i definicije je sve jasno i na prvi pogled i ja znam kad me bujna plavuša sa svojih 100 kila nagazi sa štiklom da je to tlak od 100 kila na centimetar kvadratni ili ti ga sto atmosfera , a ovi novo pečeni dok njenih 100 kila prevedu u Nevtone pa to onda svedu na metar kvadratni odnosno izračunaju kolko je to hektopaskala ostanu bez jaja.

E u toj mojoj seljačkoj matematici kila drva neke srednje kvalitete u nekom kotlu neke balkanske kvalitete može dati 4000 Kcal odnosno može zagrijati 1000 litara vode za 4 C stupnja .

Isključimo sve prelazne pojave i gubitke , zagrijavanje kotla , zidova , dimnjaka , i zamislimo da sve radi onak kak se šika .

I imamo u spremniku 750 litara vode na temperaturi od 50 C i kotao radi punom parom grije kuću mmmmm, tam se svi skidaju jer je 25 C . Spremnik se puni sa 50 C na 90 C ( ufffff ) razlika je 40 C stupnjeva i u trenutku kad je vrela voda došla do dolje , do dna spremnika u njemu se nalazi ukupno :

90-50 = 40 C stupnjeva x750 litara( kilograma ) vode = 30 000 Kcal energije.

I ako pretpostavimo da do jutra ne bude gubitaka onda ujutro možemo računati samo sa tih 30 000 Kcal energije.

Kuća nije izolirana i ja sam pretpostavio da ne mogu očekivati niskotemperaturni režim rada , nema ni podnog i mogu samo računati na neki priliv energije dok je voda u spremniku ne padne na 50 C.

A dok se sva voda sa 90 C ohladi na 50 C mogu dobiti samo tih 30 000 kcal energije , i sad ako tih 30000 kcal podijelim sa 4000 kcal kolko mogu dobiti iz balkanske cjepanice u balkanskom kotlu dobijem 7,5 kilograma drva.

Da bih utješio forumša napisao sam 10 kila drva jer se zaista na kraju kad voda padne na 50 C još uvijek može iz nje dobiti nešto, sve dok su radijatori topliji od ruku imamo utisak da se grijemo

Spremnik od 750 litara je više u funkciji da se malo smiri egzotermalna reakcija drva u kotlu , a ne u funkciji grijanja . U funkciji grijanja je onih 100 tona betonskih deka i zidova u kući, nažalost koji nisu izolirani prema van.

Na ovom sam forumu dao test kotla Centrometal natrpanog sa 20 kilograma briketa , u testu je kotao već bio zagrijan na 60 C , ali je voda u spremniku bila na 20 C , i nekako smo uspjeli ugurati tih 20 kila briketa u spremnik od 750 litara , ako me sječanje ne vara tada smo ugurali u spremnik 60 KiloWatsati energije , ali ta kuća troši 2,5 kWh , i morali smo čekati slijedeći dan da ponovimo pokus sa cjepanicama ili ugljenom.

[mac13]

Spremnik od 750 litara je više u funkciji da se malo smiri egzotermalna reakcija drva u kotlu , a ne u funkciji grijanja . U funkciji grijanja je onih 100 tona betonskih deka i zidova u kući, nažalost koji nisu izolirani prema van.

pas mater , a jel ima netko da moze napraviti takav spremnik da kosta duplo manje pa da uzmem dva ?

[sasase]

mac13 kaže:

Spremnik od 750 litara je više u funkciji da se malo smiri egzotermalna reakcija drva u kotlu , a ne u funkciji grijanja . U funkciji grijanja je onih 100 tona betonskih deka i zidova u kući, nažalost koji nisu izolirani prema van.

pas mater , a jel ima netko da moze napraviti takav spremnik da kosta duplo manje pa da uzmem dva ?

G, Plus je ljepo objasnio kako se to napravi

[mac13]

sasase kaže:

G, Plus je ljepo objasnio kako se to napravi

znas mozda broj posta

[sasase]

mac13 kaže:

znas mozda broj posta

stricek google

[plus]

sasase kaže:

stricek google

o Isuse, gdi su se i tak dale, kaj ne kolega sasase

[corti]

ramzay kaže:

Iz crtanja bi se provukao sa nekom trojkom , a iz hidraulike imaš jedanicu ,sjedi.
1. sigurnosni ventil mora biti fizički iznad kotla i na toploj strani
2. pumpa mora biti fizički nisko i na hladnoj strani kotla tako da gura vodu u kotao

3. radijator desni koji grije sobu si stavio vertikalno nema šanse da grije voda kroz njega samo prođe

4. spojio s sve radijatore u seriju ha ha to još nisam vidio , a vidio sam svašta

da skratim ništa ali apsolutno ništa ne valja, sav trud uložen u ovaj forum u edukaciju je besmislen kad vidim ovakve sheme , zagrij stolicu i pogledaj neke stare sheme i diskusije

Kužim da, hvala ti puno na odgovoru, ovo je bila neka ideja okvirno ali sam i sam kasnije shvatio da ne ide...

Nego još jedno pitanje, koje su mane ALU-PEX cijevi u usporedbi sa bakarnim, jer planiram ALU-PEX cijevi koristiti za povezivanje sistema i radijatora?

[ivan.karlovac]

http://upload.slike.com/slike/AdG8U.jpg
Izmješao sam shemu koju ste svi proglasili ispravnom od anito i "oduzeo" spremnik tople vode koji trenutno nemam i ostavio pumpe od stanova na toplom vodu jer ih trenutno ne mogu micati, pa me sada zanima da li će ovo biti ispravno. Opet se ponavljam sa jednim pitanjem koje mi neda mira ako na odlaznim vodovima zatvorim pumpe od stanova u ljetnim mjesecima i ostavim jedino otvoren odlazni ventil od bojlera te povratne ventile da li expanziona posuda koja je na povratu od stana 2 ima i dalje funkciju? Na žalost malo je nespretno i nepravilno sastavljen sistem ali u ovoj varijanti trenutno funkcionira već tridesetak godina naravno na "bosanski način" bez sprenika tople vode i solarnog dijela.

ivan.karlovac kaže:

Poštovani da li bi bilo voljni prodiskutirati nedostatke mojeg sistema sa 2 kruga grijanja i 2 vrste grijanja [IMG][/IMG] Prvotno je grijanje napravljeno 70-tih godina minuloga stolječa od "lokalnih" majstora i 90-setih je modificirano sa ugradnjom nove peći na lož ulje baltur GHR od strane ovlaštenog servisera. Prije 3 godine sistem je zadnji puta dograđivan dodan je još jedan krug grijanja pod brojem 1 i dodana je peć za drva viadrus U22 42Kw i zamjenjena je 50 litarska expanziona posuda od ovlaštenog viadrus servisera. Sistem grije cca 370 Kvadrata i od cca. 15.9 do prošloga tjedna(u zadnjih mjesec dana samo po noći radi tople vode) potrošeno je 55 metara drva ali loži se 24 sata na dan sa par sati odmora kada je jednom u 12 mjesecu čisti peć. Sprječavanje pregrijavanja je u smislu da su obije pumpe spojene preko UPS-a i na njemu je akumulator od 74 Ah u slučaju nestanka struje da ne dođe do prokuhanja.

Sada bi želio dodati u SSM verziji netom kupljen bojler 300l tessy sa 2 spirale solarno i centralno. Bojler će biti udaljen od peći cca 2-3 metra spojio bi ga sa bakrenim cijevima fi22 pumpa bi bila grundfos 1" UPS 25-60 180. I sada dolazim do problema koji sam ne znam riješiti tj. nisma dovoljno stručan, sa donje ulazne strane imam na svakom vodu po 1 slobodnu cijev da li bi bilo protivno pravilima struke da na njih spojim pumpu i bojler, ili da sa gornje strane zavarim još 1 izvod i tamo spojim pumpu sa time da bi pumpa bila pomaknuta desetak cm od izvoda jer jednostavno ne stane. Drugi problem mi je exp. posuda dok ne smontiram solarne ploče bojler bi se grijalo preko peči na drva na otpad sa pilane sa time da bi zatvorio ventile na odlaznom vodu prema radijatorima da ne grijem stanove, dali expanzina posuda onda funkcionira pošto je samo povratni vod otvoren? Znam da je ovo malo nakaradno ali je funkcionalno već 30-setak godina.

[Dimitrije]

Dobar dan, kako je sezona grijanja definitivno zavrsena a u lozistu vitoligno 100S ima naslaga katrana do najvise2 ili 3 milimetra interesuje me ima li potrebe da se isti cisti i da li celik u dodiru s katranom ima neyeljene reakcije. Napominjem da je u donjem dijelu gde se vidi plamen kao i u turbulatorima sve uredno cisto...

[ramzay]

Ivan Karlovac pita

Exp posuda je na divljem mjestu , ali je u funkciji, ako je kugl ventil ispod nje otvoren , barem skini ručicu sa ventilla ili je zaveži u otvorenom položaju i stavi pločicu sa upozorenjem . Tako radim kad ne mogu drukčije , žica i plomba , pa ako treba zatvori se , ali onda znam da je bilo zatvarano, trgano.

[ramzay]

Dimitrije kaže:

Dobar dan, kako je sezona grijanja definitivno zavrsena a u lozistu vitoligno 100S ima naslaga katrana do najvise2 ili 3 milimetra interesuje me ima li potrebe da se isti cisti i da li celik u dodiru s katranom ima neyeljene reakcije. Napominjem da je u donjem dijelu gde se vidi plamen kao i u turbulatorima sve uredno cisto...

ako si kurio samo sa drvima onda u tom katranu nema sumpornih spojeva i ne smeta.

Pepeo pokupi, usisaj iz onog drugog dijela i ako kotao ima normalnu promaju ne bude problema , pepo je blago lužnat ( nekada se koristio za pranje veša) ali nije agresivan kao sumporni spojevi.

[ivan.karlovac]

Molim jednu ideju, savjet, preporuku firme ili kako razrezati stari rezervar od lož ulja? Na žalost ne može izači kroz vrata tj. kroz otvor jer je prezid rađen poslije šta je rezervar upeljan u kotlovnicu. Znam da se unutra iako nema više lož ulja ima para i da bi moglo doči do ekspozije ali ima li neki način kako ovo izbječi, ako natočim vodu u njega koliko me služi sječanje lož ulje će plivati na površini i opet sam na istom. Zid se ne može rušati a rezervar mora ici van.