Zašto i dalje školujemo kadrove koji praktično nikada neće naći pristojan posao?

[Vojky]

BORO1054 kaže:

Je da se svi smijemo Amerima što ne znaju pokazati svoju zemlju na karti, ali sam uvijek mislio da je njihovo visko školstvo naprednije, iako se sada za njega moraju zadužiti za cijeli život.

Je, ali znaju spustiti sondu na Mars skoro u metar...

U takvom sustavu neka opća znanja nisu naročito cijenjena.

[Insomnia86]

žirinovski kaže:

Al čekaj malo prosvjeti nije smanjena plaća, već je ukinuta isplata dodatka koji im se 8 godina nezakonito isplaćivao, čini mi se od 120 do 600 kuna da će biti manja plaća.
A što se tiče kritike obrazovnog sustava u Hrvatskoj o tome se već konstantno govori.

e to je istina...

nema se sta rec..svaka čast pravim profesorima i uciteljima al pol njih nezna učiti djecu, pol njih primaju mito za ispite i sve...i nikom nista...
kad vise od polovice razreda dobije jedinicu nije samo stvar u njima nego i u profesoru...
treba sve mjenjat...

[Insomnia86]

Vojky kaže:

Je, ali znaju spustiti sondu na Mars skoro u metar...

U takvom sustavu neka opća znanja nisu naročito cijenjena.

za too im svaka čast...al takvi su tamo rijetkost..tamo idu nasi europljani raditi..jer pol njih nemaju blage o takvim stvarima...

[Tuli_Kupferberg]

žirinovski kaže:

Al čekaj malo prosvjeti nije smanjena plaća, već je ukinuta isplata dodatka koji im se 8 godina nezakonito isplaćivao, čini mi se od 120 do 600 kuna da će biti manja plaća.
A što se tiče kritike obrazovnog sustava u Hrvatskoj o tome se već konstantno govori.

Ipak, složit ćeš se vjerujem, da smanjenje izdataka za zaposlene nije nikakav korak za poboljšanje obrazovanja.

Problem mnogih problema u našoj zemlji jest da se o njima govori, ali se ne poduzimaju koraci koji bi te probleme bare započeli rješavati. J

Tek s jasnom obrazovnom strategijom na svim razinama možemo usklađivati gradivo tj. nastavne programe i udžbenike, pravilno educirati nastavni kadar te očekivati i od nastavnika nekakve konkretne i mjerljive rezultate. Bez strategije imamo stihiju, besciljnost i to se danas itekako vidi.

[Tuli_Kupferberg]

Vojky kaže:

Je, ali znaju spustiti sondu na Mars skoro u metar...

U takvom sustavu neka opća znanja nisu naročito cijenjena.

Pa dobro, mi ipak pripadamo europskoj obrazovnoj tradiciji gdje to ipak nije tako. Sveučilišta nisu samo tvornice kadrova, čak ni u Americi.

[Vojky]

Insomnia86 kaže:

za too im svaka čast...al takvi su tamo rijetkost..tamo idu nasi europljani raditi..jer pol njih nemaju blage o takvim stvarima...

Onda ostaje još 153-154 milijuna koji imaju...

USA su ti psihološki vrlo jednostavne. Postoje dvije vrhunske vrijednosti: dolar i obitelj. Poznavanje svih država u Europi tu ne spada. S time da ako Amer ide negdje putovati, pročitati će tri knjige i znati ne samo zemljopis nego i gdje je najbolja birtija.

Prije desetak godina, na putu vlakom u Budimpeštu, upoznao sam jednu Amerikanku. Dakle, ona je studirala nešto tipa sociologije i uzela kao temu diplomskog nešto oko istočne Europe. U izradu rada je onda uključila tromjesečno putovanje po zemljama istočne Europe, kako bi napravila dobar diplomski. Tako oni rade.

A kod nas - evo kolega mi javlja da nisu uspjeli (državni tehnički faks) osigurati da u zadnjem semestru budu samo izborni predmeti, pa da studenti mogu na internship ili nešto slično zadnji semestar (naime, kada su ti svi predmeti izborni, umjesto "lokalnih" jednostavno uzmeš one sveučilišta gdje ideš), već su eto "morali" ugurati tri obvezna predmeta, jer naravno tu su profesori, trebala im je satnica i stoga teško da će tko od studenata na razmjene, jer bi morali polagati "duplo". A mislim da ne moram objašnjavati koliko pola godine u drugoj državi i kulturi znači mladom čovjeku.

[Insomnia86]

Vojky kaže:

Onda ostaje još 153-154 milijuna koji imaju...

USA su ti psihološki vrlo jednostavne. Postoje dvije vrhunske vrijednosti: dolar i obitelj. Poznavanje svih država u Europi tu ne spada. S time da ako Amer ide negdje putovati, pročitati će tri knjige i znati ne samo zemljopis nego i gdje je najbolja birtija.

Prije desetak godina, na putu vlakom u Budimpeštu, upoznao sam jednu Amerikanku. Dakle, ona je studirala nešto tipa sociologije i uzela kao temu diplomskog nešto oko istočne Europe. U izradu rada je onda uključila tromjesečno putovanje po zemljama istočne Europe, kako bi napravila dobar diplomski. Tako oni rade.

A kod nas - evo kolega mi javlja da nisu uspjeli (državni tehnički faks) osigurati da u zadnjem semestru budu samo izborni predmeti, pa da studenti mogu na internship ili nešto slično zadnji semestar (naime, kada su ti svi predmeti izborni, umjesto "lokalnih" jednostavno uzmeš one sveučilišta gdje ideš), već su eto "morali" ugurati tri obvezna predmeta, jer naravno tu su profesori, trebala im je satnica i stoga teško da će tko od studenata na razmjene, jer bi morali polagati "duplo". A mislim da ne moram objašnjavati koliko pola godine u drugoj državi i kulturi znači mladom čovjeku.

kod njih ima prakse...al ima i novaca...kak naseg studenta poslat van da vidi sve i da napise dobar seminar? il prko natjecaja sto dobije njih par ili nikako

najvise se trebamo u to..praksa...vidjet stanje naci se u toj situaciji bilo sta...da se iz iskustva moze pisat o nečem...

blago tebi ja jedino bia u Krakowu.....

[unknown99]

Ne znam, no ja sam ipak za to da se studiji ne ogranicavaju. Neka se omoguci uz placanje. Dizanje razine kvalitete je netko dobro spomenuo, ona se mora dici.
Ne slazem se sa nekim novim umotvorinama da se djecu hice van jer nisu iz druge ili trece uspjeli nesto poloziti.
Ja sam odrastao uz samohranu majku, bez oca, morao raditi uz studij, a sam studij je jedan od najtezih u Hrvatskoj.
Oduzilo se nesto je, no nije me sram. Posteno nauceno, polozeno i litre krvi ispisano.
Politika poticanja kadrova prema potrebama u gospodarstvu je potpuno promasena. Dok se to ne promjeni niti rasta nece biti. Mi nemamo niti razradenu strategiju zemlje za narednih 20 godina.

[Corvus27]

Vojky kaže:

Onda ostaje još 153-154 milijuna koji imaju...

USA su ti psihološki vrlo jednostavne. Postoje dvije vrhunske vrijednosti: dolar i obitelj. Poznavanje svih država u Europi tu ne spada. S time da ako Amer ide negdje putovati, pročitati će tri knjige i znati ne samo zemljopis nego i gdje je najbolja birtija.

Prije desetak godina, na putu vlakom u Budimpeštu, upoznao sam jednu Amerikanku. Dakle, ona je studirala nešto tipa sociologije i uzela kao temu diplomskog nešto oko istočne Europe. U izradu rada je onda uključila tromjesečno putovanje po zemljama istočne Europe, kako bi napravila dobar diplomski. Tako oni rade.

A kod nas - evo kolega mi javlja da nisu uspjeli (državni tehnički faks) osigurati da u zadnjem semestru budu samo izborni predmeti, pa da studenti mogu na internship ili nešto slično zadnji semestar (naime, kada su ti svi predmeti izborni, umjesto "lokalnih" jednostavno uzmeš one sveučilišta gdje ideš), već su eto "morali" ugurati tri obvezna predmeta, jer naravno tu su profesori, trebala im je satnica i stoga teško da će tko od studenata na razmjene, jer bi morali polagati "duplo". A mislim da ne moram objašnjavati koliko pola godine u drugoj državi i kulturi znači mladom čovjeku.

SAD ima potpuno drugačiju visokoškolsku tradiciju od kontinentalno europske, a uz to su još puno mobilniji od Europljana i sa neusporedivo većom količinom tvrtki u kojima studenti mogu obavljati praksu ili se u njima zaposliti nako studija. Slovenija ima vrlo slične probleme sa obrazovnim sustavom kao i Hrvatska jer je omjer diplomiranih iz društvoslovnih i prirodoslovnih znanosti 2:1, a za šlag na kraju su u javnom sektoru još stimulirali stjecanje raznih titula tamo gdje je to bilo potpuno nepotrebno. A fakulteti te niti približno ne pripreme za posao. I profesori su protiv privatnih fakulteta (naravno) jer su svjesni da će im preoteti studente. Kakvo je stanje sa privatnim fakultetima u Hrvatskoj jesu li kvalitetni ili ne?

[ZgSash]

kod nas je u biti samo jedan problem: ono sto je besplatno ne valja, a onda jos ispadne i debelo preskupo
znam da se ovo mnogima nece dopasti i da ce potegnuti jadne male i siromasne studente i roditelje, ali to je tako i dok bude tako, imat cemo i sve ove probleme i sa studentima i sa profesorima i sa studijima i skolstvom

[Rendolf]

Koji su problemi našeg visokog školstva..

1) Većina maturanata ne zna što želi sa svojim životom, a često puta se ide srcem a ne glavom. Gledam recimo u svojoj okolini. Većina roditelja na pitanje, što će vaše dijete upisati kaže: "Ma bilo što, samo neka upiše fakultet." Nimalo se ne razmišlja o tome da li će to isto dijete nakon 5 godina ili eventualno 6, sjediti na burzi ili neće. U glavu se udaraju tek po primitku diplome, kada student sa papirom sjedi na burzi. Tu ima dosta krivice.

2) Ono što sam rekao i na forumu "Posao i karijera" kao i na "Kutak za školarce i studente". Društevni fakulteti su postali preopćeniti. Onda se dogodi da u HŽ-u sa šefa sektora sigurnosti željeznica, u obzir dolaze diplome Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i na kraju Fakulteta prometnih znanosti. Svaka čast gore navedenim fakultetima, naravno da je FPZ-u pao u očima javnosti nakon onih afera, ali priznajmo si, da toga ima i na pravu kao i na ekonomiji. Ima svuda samo eto, promet se našao na udaru medija. Ali ja i dalje ne vidim, po čemu jedan jebeni ekonomist može raditi na radnom mjestu koje je namijenjeno magistru prometa, smjera željeznica. Meni to nije normalno. Primjera ima još. Previše specifičnih radnih mjesta uzimaju društveni fakulteti..

3) Tehnički studiji kod nas su programom u vrhu. FSB i FER su jaki fakulteti i znam dosta ljudi koji su se uvalili na rukovodeće pozicije u jačim EU tvrtkama. Daleko od toga, međutim trend je u opadanju jer se traži iskustvo, kojeg naši tehničari nemaju. Osim teorije, prakse gotovo nema. Većina strojara nije vidjela industrijski pogon u životu. Ja kao magistar inženjer aeronautike recimo u životu nisam vidio Airbus ili neki drugi zrakoplov rastavljen ili u procesu modernizacije. Nikad nisam bio u nikakvom pogonu, aerodrom vidim kad idem na posao. Kad nekome kažem što sam po struci, pomisle da sam kakav strojar i da održavam zrakoplove, a ustvari ne znam ni gumu na autu promjenit. (To je više do kompliciranog sustava na autu nego do mene ). U teoriji znam što treba i kako treba ali što mi vrijedi kad u praksi nikad dijelove zrakoplova nisam vidio. Isto je sa strojarima i ostalima.

4) Većina profesora je nezainteresirana. Neki ne dolaze na konzultacije ili dođu pa umjesto da ti objasne, još te zajebavaju. Čitam sad da je nekima uvjet za prolaz i kupovanje knjiga od dotičnih. Komedija.

5) Danas je studentu glavno pitanje u referadi kad će doći ixica, gdje ima dobar i jeftin stan, kako će naći cimera, di su najjače birtije u ZG-u, popis svih brucošijada itd.

Ako netko još ima što za dodat neka doda, zasada mi je ovo na pameti.

Treba više prakse i sistematizacija upisa.

[BluexXxteR]

ima jedan zanimljiv filmic na utubeu o ovome, pa ako razumijete engl. pogledajte.
http://www.youtube.com/watch?v=A75KERKwEQM

[JustOnPaper]

1. Ukidanje minimalnih plaća
2. Ukidanje maksimalnog broja tjednih radnih sati i omogućavanje ljudima da rade više poslova odjednom
3. Privatizacija obrazovanja
4. Privatizacija zdravstva
5. Smanjenje izdavanja na mirovine ili čak i privatizacija mirovinskog fonda
6. Smanjenje ili ukidanje socijalanih transfera
7. Smanjenje birokracije, poreza, pdv-a i parafiskalnih nameta

Tko se ne snađe, tko ga jebe.

[ZgSash]

JustinPapar kaže:

1. Ukidanje minimalnih plaća
2. Ukidanje maksimalnog broja tjednih radnih sati i omogućavanje ljudima da rade više poslova odjednom
3. Privatizacija obrazovanja
4. Privatizacija zdravstva
5. Smanjenje izdavanja na mirovine ili čak i privatizacija mirovinskog fonda
6. Smanjenje ili ukidanje socijalanih transfera
7. Smanjenje birokracije, poreza, pdv-a i parafiskalnih nameta

Tko se ne snađe, tko ga jebe.

8. ukidanje zakona i policije, pa se idemo snalaziti do mile volje

[JustOnPaper]

ZgSash kaže:

8. ukidanje zakona i policije, pa se idemo snalaziti do mile volje

To je ipak pretjerivanje, ali kad vidim da se sprdaš.

1. U Njemačkoj, Austriji, Italiji i ''socijalnom raju'' Švedskoj ne postoji minimalna plaća.
2. U SAD-u ljudi mogu raditi i dva posla odjednom
3. Za to se i sam zalažeš
4. Normalno funkcionira u SAD-u
5. Ovo će se svakako kresati, nije normalno da tolike novce trošimo na mirovine (neka Vojky napiše kolike)
6. I ova brojka je također prenapuhana
7. S raznim porezima, parafiskalnim nametima, pdv-ima i sporom birokracijom gušimo i ono malo poduzetništva što imamo.

[Cuka]

Amerima to pod 4 sjajno funkcionira sa jedno cca 30 miljona osoba bez ikakvog zdravstvenog osiguranja.

Kakva je situacija na tržištu rada i u srednjem i visokom školstvu još će na kraju ispast kako Stipe Šuvar nije bio baš tako blesav.

[Vojky]

Cuka kaže:

Kakva je situacija na tržištu rada i u srednjem i visokom školstvu još će na kraju ispast kako Stipe Šuvar nije bio baš tako blesav.

Nije. Ja još uvijek sebe smatram dosta dobrim elektroničarom, a i radoamater sam A-razreda. Imam vrlo malo primjedbi na svoje srednjoškolske obrazovanje, koje me dobro pripremilo na digitalno doba koje je nailazilo. Pače, nakon što sam završio srednju elektrotehničku, uspješno sam upisao pravni fakultet, diplomirao, magistrirao, doktorirao, postao znanstveni suradnik, docent i profesor visoke škole.

Jednu stvar sam primijetio - mnogi moji sadašnji studenti (nešto sitno predajem na tehničkom faksu) koji dolaze iz strukovnih škola imaju velikih problema sa savladavanjem znanja na prvoj godini faksa. S nekoliko sam ih popričao - kažu da su srednju školu prolazili praktično bez udžbenika, s nekim skriptama od 50-tak stranica. I naravno, kada dođu na faks i vide knjigu od 500, jednostavno ne znaju učiti, ne znaju kako se izvlači bitno i gradi struktura gradiva koje se treba svladati. Ja sam za vrijeme srednjeg usmjerenog obrazovanja u četvrtom razredu uredno učio iz knjiga tadašnjeg ETF-a, jer nije bilo prilagođenih za srednje škole. I naravno da smo bili bolje pripremljeni.

[Stella1]

ZgSash kaže:

8. ukidanje zakona i policije, pa se idemo snalaziti do mile volje

Ideja je postala jako popularna, eto i Josipović se počeo za to zalagat

"Osobno, kao pravnik, preporučam drastično rezanje pravnih normi kojima se propisuju uvjeti za gradnju, pokretanje pojedinih vrsta poslova, različite procedure…

Rekao bih, tu je najveći problem u našim glavama. Konačno, moramo prestati razmišljati na način da polazimo od toga što je zabranjeno i kakvim procedurama osigurati i najnevjerojatnije uvjete. Moramo početi razmišljati kako na najbrži i najjednostavniji način omogućiti investitorima da što prije pokrenu proizvodnju. Nedavno sam čuo podatak da 10.000 različitih objekata čeka pokretanje gradnje zbog dozvola. Zamislite samo koliko je to radnih mjesta, koliko novih poslova…"

Iz intervjua u " Politika plus".

Dakle, ukidamo državu, zakone i pravo....
Vadi pare, investiraj i sve može.. dosta smo komplicirali...
E, da otkud pare nije pristojno pitat...

[zbunjenixx]

žirinovski kaže:

A kome je uoće upućeno ovo pitanje?
Ta nismo mi "obični ljudi" kreirali ovakvu nakaradnu i arhaičnu obrazovnu politiku?
Ovo pitanje treba uputiti kreatorima,iste pogotovo od 2003.godine.
Pogledajmo u što je pretvorena Bologna u sprdačinu,a faksevi(posebno društveni) u produžene srednje škole koje proizvode nekonkurentnu radnu snagu.

NIsmo kreirali al smo podržali. i to onog dana kad je u Građevinskoj školi u Zagrebu otvorena i gimnazija. jer su neki roditelji zaključili da je bolje da njihov sin/kći budu gimnazijalci nego građevinski/strojarski/ ili neki drugi tehničari (tehničarke). ista stvar u obrtničkim, među mehaničarima gužva ( i većina u buduće bez posla) a tesara, zidara ili keramičara ni radarom nemožeš naći.

nije problem samo bolonja, problem je nestanak kriterija u osnovnoj- pogledajte samo kolko ima super odlikaša u 7 i 8 razredu , znači kriteriji su nestali. rednju završavaju maturanti koji po znanju nebi trebali ni 8 razred završiti. i takvi dođu na faks, i većina ih diplomira.

JustinPapar kaže:

1. Ukidanje minimalnih plaća
2. Ukidanje maksimalnog broja tjednih radnih sati i omogućavanje ljudima da rade više poslova odjednom
3. Privatizacija obrazovanja
4. Privatizacija zdravstva
5. Smanjenje izdavanja na mirovine ili čak i privatizacija mirovinskog fonda
6. Smanjenje ili ukidanje socijalanih transfera
7. Smanjenje birokracije, poreza, pdv-a i parafiskalnih nameta

Tko se ne snađe, tko ga jebe.

kako ćeš objasniti onome tko je radio 35-40god, i sad ima cca 2000kn penzijice da ćeš mu i to smanjti? i to sve zbog falših penzionera sa mrvicu staža.

[Cuka]

Vojky kaže:

Nije. Ja još uvijek sebe smatram dosta dobrim elektroničarom, a i radoamater sam A-razreda. Imam vrlo malo primjedbi na svoje srednjoškolske obrazovanje, koje me dobro pripremilo na digitalno doba koje je nailazilo. Pače, nakon što sam završio srednju elektrotehničku, uspješno sam upisao pravni fakultet, diplomirao, magistrirao, doktorirao, postao znanstveni suradnik, docent i profesor visoke škole.

Jednu stvar sam primijetio - mnogi moji sadašnji studenti (nešto sitno predajem na tehničkom faksu) koji dolaze iz strukovnih škola imaju velikih problema sa savladavanjem znanja na prvoj godini faksa. S nekoliko sam ih popričao - kažu da su srednju školu prolazili praktično bez udžbenika, s nekim skriptama od 50-tak stranica. I naravno, kada dođu na faks i vide knjigu od 500, jednostavno ne znaju učiti, ne znaju kako se izvlači bitno i gradi struktura gradiva koje se treba svladati. Ja sam za vrijeme srednjeg usmjerenog obrazovanja u četvrtom razredu uredno učio iz knjiga tadašnjeg ETF-a, jer nije bilo prilagođenih za srednje škole. I naravno da smo bili bolje pripremljeni.

Ono moje spominjanje Šuvara nije se odnosilo na kvalitetu nego na usmjereno srednješkolsko obrazovanje koji je pratilo potrebe društva za kadrovima pojedinih profila a ta ideja se pokušala provest i na visoko školsko obrazovanje.

Ona školuješ šta ti treba u nekom vremenskom periodu a ostalo za svoj gušt i vlastiti trošak.