Zašto i dalje školujemo kadrove koji praktično nikada neće naći pristojan posao?

[Stella1]

banderas kaže:

Odlična tema, ali i po prvim komentarima ovdje, vidi se da naše društvo još uvijek nije spremno za temeljite reforme u njoj

Nažalost, problem je kompletnog sustava, temeljita reforma koja bi dala konkretnog rezultata bi trajala valjda desetljeće, to naravno povlači da oko nje postoji politički konsenzus vlasti i oporbe i da promjena vlasti neće zaustaviti tu reformu. To je nažalost mislena imenica za naše društvo i političku scenu.

Osim toga, gomila maturanata, rekao bih i ogromna većina uopće ne bira fakultete po kriteriju mogućeg zaposlenja, nego sviđanja, ljubavi, interesiranja prema nekom području, pa makar ono bilo i brojanje leptira. U našem mentalitetu se još uvijek brkaju posao i hobi i ide se školovati za ono što ti se sviđa, ne za ono čime ćeš moći zaraditi dovoljno za život. Da odem još malo dalje i spomenem da bi se trebalo birati ono što bi moglo biti aktualno i za 5 godina, to već ispada kao psovanje. Evo konkretan primjer za koji se nadam da neće izazvati revoluciju da znanje nije roba na forumu : Filozofski fakultet u ZG je, ako se ne varam, najveći fakultet po broju studenata u državi, ili u samom vrhu. Dobar dio studenata koji ga završi se neće moći zaposliti u struci. Nikad. Izvući ćemo sad jedan dosta popularan studij iz njega, npr Talijanistika. Upisna kvota koja se upisuje uz potporu Ministarstva je 20 studenata. Još toliko se upisuje uz plaćanje, dakle ukupno 40. Kako većina nekad profesora, sad magistara stranih jezika završi kao profesori/nastavnici u školama, zgodno je primjetit da u Zagrebu sve skupa postoje 4 srednje škole u kojima se predaje talijanski jezik. Nek je u svakoj školi po 2 nastavnika (a nije), to je sve skupa 8 radnih mjesta, čiji staž traje 40 godina. A za ta radna mjesta se upisuje 40 studenata svake godine, a pola od toga još sama država plaća. No, to je talijanski jezik za koji ipak postoje 4 srednje škole, a i predaje se po dosta školi stranih jezika, međutim gdje će se zaposliti budući magistri: mađarskog, češkog, slovačkog, rumunjskog, poljskog, portugalskog, ukrajinskog. Da ne spominjem sociologiju koja godišnje upisuje 55 studenata, od toga 40 uz plaćanje ministarstva. No, to ljude zanima i to je opravdanje za sve.
Da se skinem malo s humanističkih znanosti i prijeđem na tehničke - zanimalo bi me čemu danas služi upis studenata brodogradnje. Za 5 godina, kad će prvi magistri izaći, koliko ćemo brodogradilišta imati u Hrvatskoj? Ili je namjera našeg sustava znanosti plaćati obrazovanje kadrova za druge zemlje?

S druge strane fali nam liječnika, farmaceuta, inženjera, a upravo ti fakulteti uglavnom bilježe pad interesa upisa. Tragikomično.

Bojim se da nam na žalost trenutno ne fali niti jednog zanimanja. Što je jezivo.

[istox]

Stella1 kaže:

DA sam išla samo na srednju upisala bi traženo majstorsko zanimanje.
Frizerka, kozmetičarka...
Kod dečkih je to npr. mehaničar, instalater klima i sl.

to ti je Šuvarovsko razmišljanje o zanimanjima . Danas majstori propadaju ako ne rade za veliku tvrtku koja ima "monopol" za svoju djelatnost . To je sramota jer se radi o kvalitetnim i sposobnim ljudima koji da bi preživjeli moraju raditi za malu lovu i loše izvedbe za nekog kretena koji nema srednju školu ali uspješno kotira na tržištu . Danas više ne možeš otvorit samostalni štand na tržnici a kamoli nešto veće .
Da ne pišem kakve sam jadikovke slušao od cura koje su dobile otkaze i zašto

[banderas]

Stella1 kaže:

Bojim se da nam na žalost trenutno ne fali niti jednog zanimanja. Što je jezivo.

Fali, fali, samo ne u Zagrebu, a ljudima se ne da selit.

[happygoose]

Da odlicna, jos jedna (na mala vrata)tema o obrazovanju u hrvata, ali treba ih.

sukus cijele price je totalna promjena sustava i nacina na koji obrazujemo generacije...narocito sustav srednjoskolskog i visokog obrazovanja.

Nesto sto kad spomenes(osobne ideje o nekom buducem skolstvu) prosjecnom forumasu, on/ona pada u nesvjest ko' smrznuti pingvin.Totalna blokada.


Veliki broj struka koja se trenutno nalaze u sustavu srednjih skola su onako arhaicno koncipirane i zapravo proizvode ne zaposljive kadrove...

nakon obavezne srednje, na "visoj skoli"/politehnickoj ustanovi, u roku od jedne/dvije/tri godine, institucionaliziano ili sami, ljudi mogu savladati znanje(da da, sami uz knjigu i eventualno praksu, treba malo poraditi i na razbijanju mita da se uci samo u zgradama sa kredom i plocom ), poloziti strukovni drzavni standard i naci posodavca, te poceti raditi( te za nekoliko godina poloziti ispit i ponovno se akreditirati, jer tehnologija ide)

Neke struke uopce niti ne treba posebna "strukovna skola" ( tu sad nastupaju zabrinuti stakleni pogledi) recimo konobaranje, dostavljac u postanskom prometu(stvarno),proizvodjac parketa,monter namjestaja(to ce valjda gotovo izumrijeti kad Ikea otvori vrata, ako nemozesh sam doma sloziti ikeinu policu nece ti ni skola pomoci)pomocni tapetar!? , skladistar??, vozaci kamiona, vozac motornog vozila, viljuskara, trgovci razni, dentalni asistenti,odjevni tehnicari te ostali razni industrijski smjerovi (pad u nesvjest)...




da me se krivo ne razumije, to su sve vrijedne struke i potrebne...ali kao srednjoskolsko obrazovanje... vecina toga se moze nauciti u nekoliko mjeseci do samo godinu dvije...uz posao i praksu i ispit iz drzavnog standarda za tu struku..

treba poraditi na temeljnom obrazovanju i pismenosti, matematika,jezik, znastveni predmeti,(u tim novim srednjim skolama) prije nego li nove generacije pristupe trzistu rada.

Najtezi dio koji su mnogi vec iskusili u ovoj zemlji,"institut" posao za cijeli zivot u jednoj firmi, vise-manje, ne postoji. Kao ni rad u samo jednoj struci do fanaticnog odbijanja bilo kojeg rada osimu toj struci.Naravno da iznimke postoje.


ali nasa prica je tako "tipicna" istocno europska, vecina zemalja sa slicnim sustavima obrazovnja ima ovakve probleme, postoje citave studije te radovi na temu "vocational education" i njegov utjecaj na drzave i stupanj (ne)obrazovanja, izradjene od strane EU agencija...i jednostavno odgadjaju ono sto se mora dogoditi...opca srednja skola za sve...a nakon toga kud koji, neki u struke, neki na fakultete...ovisno sto trziste trazi i sto njima osobno donosi primanja, sukladno sposobnostima i volji..

[Tuli_Kupferberg]

happygoose kaže:

treba poraditi na temeljnom obrazovanju i pismenosti, matematika,jezik, znastveni predmeti,(u tim novim srednjim skolama) prije nego li nove generacije pristupe trzistu rada.

Zapravo su upravo stručne škole problem. Gimnazije nisu, jer ako tu i postoji problem on se većinom prenosi na visoko školstvo. Drugi je par rukavica što tržište rada nekad ne zna što s gimnazijalcima koji nisu završili faks, ali to je ipak problem samih pojedinaca i njihovog bilo lošeg izbora škole bilo nedovoljne posvećenosti misiji da se obrazovanje odradi do kraja, barem do BA stupnja (što je doduše opet priča za sebe).

Stručne škole u najvećoj bi mjeri trebale obrazovati kadar za privatni sektor. Onaj dio koji obrazuje kada za javni sektor u tom smislu nije toliko problematičan jer su sistematizaicija zanimanja i zvanja koja se dobivaju po završetku škole usklađeni.

No kako sustavnim promjenama odgovoriti na potrebe tržišta rada? To je ključno pitanje. Treba li rasturiti strukovne škole i uvesti "high school" kao u Americi, a ona pustit ljude da se snalaze i praksom stječu znanja i zvanja ako ne žele na faks? Svakako bi to bio najfleksibilniji pristup problemu. Ali tu ima i klopka jer će trebat naviknut naše poslodavce da moraju dosta investirati u početnike, što će biti teško naročito ako iz susjednih zemalja budu mogli uvoziti jeftiniju a obučenu radnu snagu.
Ili je put reorganizacija strukovnih škola...

Ja tu vidim hibridno rješenje.
Obrazovnu strategiju svakako treba uskladiti s ekonomskom (kad i jedna i druga dođu na tapetu jednoga tada).
Zatim je potrebno s tim uskladiti i školske programe.
Treće je ono o čemu se već govori neko vrijeme, omogućiti ljudima stručna zvanja ako godinama rade nešto izvan temeljne svoje struke.

Također, bilo bi dobro porazmisliti o mreži viših škola (bilo javnih bilo privatnih) koje ne nude BA programe, nego kraće ali usko stručne (6mj do godinu i pol dana), uz intenzivnu praksu. Ovdje dakle ne govorim o tečajevima, nego o pravoj školi koja bi vrlo brzo mogla izbaciti kadar na tržište rada, a čije bi diplome imale međunarodni certifikat. Uvođenje takvih škola privatnih ili u takvih programa u sklopu već postojećih javnih ustanova dalo bi šansu mnogima za pravu prekvalifikaciju ili gimnazijalcima koji ne žele na faks šansu da steknu licencirano zvanje.
Vjerujem da postoji danas dosta sličnih programa, ali oni nisu dio sustava i funckioniraju isključivo na tržišnom principu. Ja govorim o mreži.

Za potonje ipak vjerojatno treba malo više dinamike u gospodarskom razvoju.

Što se samih programa tiče, uvijek će biti diskusije u kojoj mjeri treba inzistirati na temeljnim, općim i primijenjenim znanjima i vještinama. Nešto što se zove škola i fakultet uvijek će inzistirati na jednim, drugim i trećim. To je razlika između škole i tečaja. Škola na koncu ima i općedruštveno poslanje stvaranje društveno pismenih i odgovornih pojedinaca. Naći pravu mjeru u svemu je mudrost.

[mirko77]

happygoose kaže:

sukus cijele price je totalna promjena sustava i nacina na koji obrazujemo generacije...narocito sustav srednjoskolskog i visokog obrazovanja.

Politika je stvorila vecinu problema na fakultetima. Od studenata koji tamo ne pripadaju, od profesora koji tamo ne pripadaju, do programa koji su namjenjeni jedino gorenavedenima, a koji su bez svrhe i razloga za drustvo opcenito.

Politika se treba povuc iz visokog obrazovanja, bilo kroz privatizaciju fakulteta ili nesto ekvivalentno.Alternativa je nastavak propadanja fakulteta i svega kaj je vezano za fakultete, gospodarstvo, standard, sve drustvene aktivnosti.

Medjutim poznavajuci ljude u HR, ljudi ce traziti od drzave jos politike na fakultetima. I dok god bude love u proracunu, tj. dok glazba bude svirala, svi ce plesati kak plesu i sad.

[sivkić]

Vojky kaže:

Zašto i dalje školujemo kadrove koji praktično nikada neće naći pristojan posao?

Zato jer nitko nema muda otpustit predavače zanimanja koja nam nisu potrebna.
Ako je politika da se prekvalificiraju učenici koji nemaju šanse za onaj posao za koji su školovani isto se može primjeniti i na profesore koji neće imati kome predavati.

[Kyle Reese]

Vojky kaže:

Ali opet, kada su studenti prosvjedovali - prosvjedovali su samo da bude sve "besplatno", a ne da bude - kvalitetno. Štoviše, o tome na raznim studentskim forumima ima malo ili ništa.

Pa bih rekao da je ovdje u pitanju sinergija i građana i vlasti.

Ovo je istina, mladi, točnije studenti, su danas čak više konformisti nego stariji.
Učlani se u neku mladež, uzmi posao preko vez i ljubi guzice...

Osim par ljevičarčića koji urlaju protiv AMerike i par desničara koji mrze druge pa pošaraju par grafita, mladi nemaju nikakvu ideologiju danas

[istox]

kakve su škole u Indokini da imaju super ekspanziju i proizvodnju koja je u desetak godina pomela cijelu zemaljsku kuglu ?
Ne treba mi odgovor osim da opišem muke jednog našeg auto - servisera kad je kukao da mu je šaka prevelika i ne može zamijenit žarulju na faru za kratka svjetla ako ne rastavi pola automobila - ili pozove dijete od devet godina da gurne ruku i to uvrne za pet sekundi

[Rendolf]

JustinPapar kaže:

1. Ukidanje minimalnih plaća

Prije ukidanje socijalne pomoći. Iz osobnog iskustva poznajem par ljudi kojima je nuđen posao ali su ga odbili. Zabavnije je sjedit doma i dobivat socijalu. U Njemačkoj i ostalim "rajevima" koje navodiš, pomoć dobivaš neko vrijeme a onda se jebi. Na kraju krajeva kolike novce dobivaju manjine i koje sve beneficije imaju.

Ne želim da ovo netko shvati kao uvredu ali, romska obitelj, 7 djece. Žive zajedno al su rastavljeni. Dobiva novčanu pomoć za djecu, dobiva pomoć kao samohrana majka. Dobiva struju, vodu i drva od države, plus naknada od biroa. Voze Mercedes ML i sad su kupili Santa Fe..Kuća do jaja..

Veći problem je socijala i potrebna je revizija i kontrola isplate socijalne pomoći.

2. Ukidanje maksimalnog broja tjednih radnih sati i omogućavanje ljudima da rade više poslova odjednom

I što si dobio time? Što misliš da će jedan kirurg ili liječnik na hitnoj nakon smjene otić predavat u školu? Što time dobivaš..Pad optimizacije rada..Ili misliš da ću ja kao kontrolor leta nakon smjene otić držat vježbe studentima na simulatoru ili ne znam čemu..Super je ideja, zaposlit ćeš više ljudi da rade posao koji optimalno sa dobrim rezultatima može raditi manje ljudi. Primanja će pasti, ali će više ljudi radit..

3. Privatizacija obrazovanja

Svaka čast privatnim fakultetima ali izuzev par njih kvalitetnih ostali su smiješni. Diploma je praktički plaćena. Imao sam jednog takvog za osobnog bankara pa nije znao popunit ni poreznu prijavu. Kakti magistar ekonomije. Opet kažem, čast izuzecima. Privatizacija obrazovanja, možda..Uz striktan nadzor i kontrolu. Iako teško..

4. Privatizacija zdravstva

Glupost. Pola SAD-a si ne može priuštiti zdravstveno. Većina nema osnovno osiguranje bez kojega te ni hitna pomoć neće pokupit u slučaju prometne. Pogledaj cijene privatnika u RH. Vađenje zuba 350kn. Super ideja, uz ovakvu financijsku situaciju ovo bi mogao biti odličan plan! O ostalim cijenama usluga da ne govorim.

5. Smanjenje izdavanja na mirovine ili čak i privatizacija mirovinskog fonda

E sad..Ja bi se radije pozabavio onim trećim stupom, ali da..Reforma svakako..Privatizacija, hm..Možda..

7. Smanjenje birokracije, poreza, pdv-a i parafiskalnih nameta

Birokracije ima previše, prekomplicirana je i uzima puno love i vremena. Svakako treba smanjit papirologiju i zajebanciju uvođenjem jednog centralnog računalnog sustava koji će imati sve podatke o građanima u sebi. Tako da kad odem u HZZO ne moram na još pet lokacija.
Tko se ne snađe, tko ga jebe.

[Dukkai]

Rendolf kaže:

Ne želim da ovo netko shvati kao uvredu ali, romska obitelj, 7 djece. Žive zajedno al su rastavljeni. Dobiva novčanu pomoć za djecu, dobiva pomoć kao samohrana majka. Dobiva struju, vodu i drva od države, plus naknada od biroa. Voze Mercedes ML i sad su kupili Santa Fe..Kuća do jaja..

Veći problem je socijala i potrebna je revizija i kontrola isplate socijalne pomoći.

Nema to veze sa Romima i to ne bi trebala biti uvreda. To se odnosi opcenito na obitelji sa puno djece. Pogotovo u Zagrebu. Ako se ne varam, nakon negdje 4. ili 5. djeteta u Zagrebu dobivas djecji doplatak i rodiljnu naknadu u visini prosjecne hrvatske place. Normalno da ti se onda ne isplati ici raditi.
Socijalna davanja kod nas nisu prevelika, ali su totalno neregulirana i sa kolicinom rada na crnog koja kod nas postoji imas raj za lovce u mutnom i neradnike.

Birokracije ima previše, prekomplicirana je i uzima puno love i vremena. Svakako treba smanjit papirologiju i zajebanciju uvođenjem jednog centralnog računalnog sustava koji će imati sve podatke o građanima u sebi. Tako da kad odem u HZZO ne moram na još pet lokacija.
Tko se ne snađe, tko ga jebe.

E, ali ako informatiziraju taj cijeli dio, odmah imas cijele odjele koji ce dobiti otkaz. To znam iz vise izvora kako funkcionira. Kod mene u firmi postoji ekipa koju bi komotno zamjenila jedna ili dvije excel tablice sa pripadajucim naredbama.

[Stella1]

istox kaže:

to ti je Šuvarovsko razmišljanje o zanimanjima . Danas majstori propadaju ako ne rade za veliku tvrtku koja ima "monopol" za svoju djelatnost . To je sramota jer se radi o kvalitetnim i sposobnim ljudima koji da bi preživjeli moraju raditi za malu lovu i loše izvedbe za nekog kretena koji nema srednju školu ali uspješno kotira na tržištu . Danas više ne možeš otvorit samostalni štand na tržnici a kamoli nešto veće .
Da ne pišem kakve sam jadikovke slušao od cura koje su dobile otkaze i zašto

Pravilo je života, a osobito u krizi da velike ribe jedu male.
Većina ljudi koja radi za plaću ima nekog šefa koji je po nečemu kreten.
Danas radna mjesta nisu sigurna ni za koga i prava radnika se masovno krše.
To je u direktnoj vezi, između ostalog, s viškom radne snage.

banderas kaže:

Fali, fali, samo ne u Zagrebu, a ljudima se ne da selit.

Zagreb je u RH najveće tržište rada i kapitala. Velike su i dalje migracije prema Zagrebu baš zato.
Ne kažem da možda u nekom selu ne fali npr. doktor opće prakse i da je to problem, ali da negdje u provinciji baš fali značajni broj ljudi sumnjam.
Ako znaš za primjer razuvjeri me, moguće da sam u zabludi.

[mestar]

Kyle Reese kaže:

...mladi nemaju nikakvu ideologiju danas

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

[Kyle Reese]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

Istina, konzumerizam stvara moderne kmetove- potrošače...

Ljudi kojiam je jedina ideologija dobiti novac, i onda isti potrošiti na šarene gluposti u šarenim trgovačkim centrima

[Stella1]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

Slažem se.
Načelno se nekritički klanjaju i obožavaju zlatno tele.

[Champion_1]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

Oduvijek su novac i zarada bili najjača težnja. Ne kužim sada te spike kao prije su ljudi bili obzirniji, manje se gledalo na profit. Malo sutra, uvijek je onaj tko je imao novca bio frajer i idol, a onaj tko nije imao novca, nitko nije niti gledao u njega. Toliko o "socijalizmu" i "ljudskim vrijednostima".

Prirodna je težnja biti što bolje financijski zbrinut. Isto tako su i u doba praljudi oni koji su imali najviše hrane, mesa i krzna bili najpopularniji u društvu, tako je i danas, a i tako će biti i u budućnosti za sve vijeke, vjekova.

[Kyle Reese]

mirko77 kaže:

Politika je stvorila vecinu problema na fakultetima. Od studenata koji tamo ne pripadaju, od profesora koji tamo ne pripadaju, do programa koji su namjenjeni jedino gorenavedenima, a koji su bez svrhe i razloga za drustvo opcenito.

Politika se treba povuc iz visokog obrazovanja, bilo kroz privatizaciju fakulteta ili nesto ekvivalentno.Alternativa je nastavak propadanja fakulteta i svega kaj je vezano za fakultete, gospodarstvo, standard, sve drustvene aktivnosti.

Medjutim poznavajuci ljude u HR, ljudi ce traziti od drzave jos politike na fakultetima. I dok god bude love u proracunu, tj. dok glazba bude svirala, svi ce plesati kak plesu i sad.

Ja vas ne kužim.

Čim se politika iz nečeg povuće, svi zakoni prestaju vriejditi.

Državu treba centralizirati, fakultete također...

Ova anarhija,nerad i bezakonje je i nastalo jer nitko ne mari

[Rendolf]

mestar kaže:

Ali imaju, i to vrlo snažno prisutnu, ideologiju novaca i brze zarade.
Upravo takvu kakvu su im mainstream politika i svjetonazor nametnuli.
Nisu li to mokri snovi liberalizma: bitan je samo pojedinac i brini samo o sebi, društvo nije ništa drugo doli skup pojedinaca reguliranih zakonom? Eto, ostvaruje se pomalo ta (anti)utopija.

I u čemu je tu problem? Čovjek je biće koje je oduvijek težilo višemu. Svi mi koji smo upisivali fakultete mozgom smo očekivali nešto što će nam osigurati financijsku stabilnost i zaradu. Kao dijete sam uvijek idolizirao ljude sa visokim školama koji su živjeli u luksuzu. I sam sam se borio za što veći stupanj škole i bolji posao da bi osigurao svojoj djeci i sebi luksuz.

Logično je da mladi danas žele brzo zaraditi i ne vidim što je tu sporno. Bitan je pojedinac, čovjek je u srži dosta egoistično biće. Možemo se zavaravati ali svakome je bitno blagostanje. Opet polazim od sebe. Ovo društvo za mene nije ništa učinilo. Za sve sam se sam izborio, uz naravno pomoć i podršku obitelji. I ne osjećam se nimalo dužnim društvu. Za mene su oni "skup pojedinaca". Jel ti to predstavlja problem? O društvu su ovisni oni koji sami ne mogu opstati.

Champion ti je fino objasnio sve na principu pračovjeka. I prije se gledalo materijalno blagostanje, danas se to gleda i gledat će se ubuduće. Ne kužim od kuda sad te spike "eeee nekad se gledalo ovo, ono..nije se trčalo za novcem.." ajde molim te..I prije 30 godina su ljudi radije htjeli radit u banci, bolnici, općini a ne na baušteli..Ali sila prilika ih je odvela tamo..Baš me zanima jel bi danas pronašao kakvog zidara ili frizera koji bi odbio poziciju voditelja poslovnice ili tako nečega..

Bajke za malu djecu.

[mestar]

Champion_1 kaže:

Oduvijek su novac i zarada bili najjača težnja.

To je "managerska" mantra. S obzirom da duboko prezirem cijelu tu kastu ljudi i smatram ih izrazitim štetočinama ove civilizacije, jasno je da nemam bolje mišljenje ni o njihovoj mantri.
Na kraju krajeva, mikro okruženje u kojem sam odrastao je bilo posve suprotno od toga što opisuješ. Nažalost, danas ne uspijevam stvoriti slično okruženje za moje klince jer je pritisak okoline jednostavno prevelik.

[Stella1]

Champion_1 kaže:

Oduvijek su novac i zarada bili najjača težnja. Ne kužim sada te spike kao prije su ljudi bili obzirniji, manje se gledalo na profit. Malo sutra, uvijek je onaj tko je imao novca bio frajer i idol, a onaj tko nije imao novca, nitko nije niti gledao u njega. Toliko o "socijalizmu" i "ljudskim vrijednostima".

Prirodna je težnja biti što bolje financijski zbrinut. Isto tako su i u doba praljudi oni koji su imali najviše hrane, mesa i krzna bili najpopularniji u društvu, tako je i danas, a i tako će biti i u budućnosti za sve vijeke, vjekova.

Čuj, oduvijek su se ljudi željeli istaknuti i samopotvrditi. Postići uspjeh.
Ali birali su različite vrste uspjeha koji su se mjerili na razne načine. Neki su se okupljali oko bogataša, neki oko mudraca, neki oko umjetnika, neki oko dobrih ljudi koji pomažu drugima, humanista.
Bogataši su bili mecene baš zato da obrišu sa sebe stigmu beščutnosti u odnosu na druge i dodaju si crtu humanosti.

U socijalimu su postajale manje i manje očite razlike u bogatstvu i ljudi su izgledali jedni drugima jednakiji, sličniji i bliži.U iti su svi bili više -manje siromašni, ali osnovno su imali. A imali su nešto jako važno što ljude ipak umiruje, znali su da ako se ne budu kačili sa vlašču i partijom da će imati sigurnost.
S druge strane, ako su se odlučili kačit, znali su da mogu očekivati sve najgore....

Prirodna je težnja, težnja za sigurnošću, između ostalog i materijalnoj.
U doba praljudi su se cijenili vješti lovci, ali lovilo se u grupi, organizirano, tako da netko tko je gadni sebičnjak nije mogao uopće opstat jer bi ga grupa odbacila. A cijenili su se i crtači, vračevi....dakle i druge sposobnosti.