Bitcoin

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[forumhrusername]

Francisco kaže:

Internet (u slobodnim zemljama) nije reguliran niti je na njega primjenjiva bilo kakva regulacija. Razvija se potpuno slobodno i otvoreno, te je svatko slobodan priključit se razvoju te pratiti razvoj istog: www.ietf.org/ www.irtf.org/.
Ono što se regulira je zajedničko nacionalno dobro (npr. frekvencijski pojas zračnog sučelja) te tržišni uvijeti u kojima posluju telekom operateri, radi sprečavanja monopola i zaštite krajnjeg korisnika kao potrošaća neke usluge.

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Iz istog razloga nestanka struje ostaješ bez danas svog bezgotovinskog plačanja, pa ga zbog toga nismo otpisali.

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

Tamo općenito nije dostupan novac u bezgotovinskom obliku.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo na što se pozivaš je u domeni zakona, ne regulacije, da operateri moraju preusmjeriti promet određenog korisnika OTC-u ako sud to zatraži. Ukoliko je promet kriptiran, a većinom danas i je, čak i odlazak na google... OTC sa tim podacima ne može apsolutno ništa vidjeti, doli kome je promet namjenjen.

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

a) Algoritmi koji se koriste za enkripciju podataka su open source, javni i slobodni za upotrebu (npr. AES) i koriste ih ljudi širom svijeta. Da postoji bilokakav način kojim bi se pokazala slabost algoritma, ljudi bi za to već znali... vidi pod b)
b) To apsolutno stoji i imamo dosta primjera algoritama koji su pokazali svoje nedostatke i koji su se danas pokazali kao neadekvatni. S druge strane razvijaju se noviji i kompleksniji algoritmi koji uvijek mogu zamjeniti one koji se pokažu neadekvatnima
c) Mislim da će ti netko puno prije oteti nešto iz ruke nego iz glave... iako je oboje moguće.

a) stoji, neke koristim i sam svakodnevno, ali daleko od toga da bih ijednom povjerio svoje financije na biti ili ne biti. kao alternativu transakcijama odredjene visine moze, ali sve na to - nikad.
b) svakako da ce se poboljsavati. koliko vidim, proces mininga je pod najvecim fokusom za unaprijedjenja i to je ok.
c) svakako stoji. evo u svijetu biometrijskih zastita (zjenica, otisak prsta, face recognition...) vec su zabiljezeni slucajevi odsijecanja prsta radi kradje skupocjenih automobila. u slucaju e-novca bar sacuvas prste. zvuci smijesno, ali i nije.

Na apsulutno isti način kao što se spaja na internet putem DSL-a, kabelskog modem-a, dial-up, smartphonea... ili kako se do nedavno i spajao putem satelita. Danas u svijetu imaš 2,4 milijarde average joe-a koji se spajaju na internet.

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Upravo iz razloga koje navodiš, javlja se potreba za servisima kao što je bitcoin, koji jesu anonimni i potpuno decentralizirani... Ono što korisnik ima je najobičnija wallet aplikacija i svoj password, zbog kojeg nevidim da je bitcoin išta kompliciraniji od jednog internet bankarstva ili kartičnog plaćanja.

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.


misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

[Marica Carica]

Killed by shutgun quote... X.x

[Marica Carica]

Holly* you are broke!


Salim se , ali ova greska s ponavjaljucim postovima karikira ujedno I bitcoin tj. narav mogucih problema


*Red dwarf supercomputer.

[Francisco]

forumhrusername kaže:

to je (mozda) tako u idealistickim promisljanjima.

osobno sam misljenja da nam primjer ACTA pokazuje u kojem smjeru ce se Internet razvijati (ili barem, kamo ce ga drzave pokusati usmjeriti). Internet, po mojem misljenju, vec jako dugo nije ono sto mislimo: niti po pitanju sigurnosti niti po pitanju anonimnosti. Jedna je stvar surfati po youtube i citati vijesti (ovo ne impliciram tebi), ali kad pokusas osmisliti bilo sto anonimno i autonomno u praksi - dodjes do zakljucka da je to moguce samo uz hrpu, hrpu pretpostavki. barem je moje iskustvo takvo.

Ne, nije u idealističkim promišljanjima već je zaista tako... I sam član nekih razvojnih grupa, pa ti iz prve ruke mogu reći da se Internet razvija na najtransparentniji mogući način... Apsolutno sve dokumente, mailing rasprave, draftove i standarde možeš dobiti preko linkova koje sam ti dao.

ACTA i sve ostale besmislice ne mjenjaju Internet... Internet(work) je samo mreža (Layer 3 OSI) i to decentralizirana, sve ostalo o čemu pričamo su samo servisi na toj mreži.

Države su takvim besmislenim aktima i zakonima samo su potaknuli da se još više toga kriptira na Internetu, pa su danas svi veći servisi kriptirani i nitko dalje od tvog računala nema pojma kakvi podaci putuju sa tvog računala. Google, Facebook, Skype, Youtube... sve je danas HTTPS i ide sa TLS-om!
Sa IPv6 protokolom, IPsec može biti uključen predefinirano... i onda apsolutno svaki paket koji odlazi sa tvog računala nitko, osim odredišta nemože pročitati.
Sve i da mogu to dekriptirati navodnim kvantnim računalom koje nemaju... nemogu silne tera(peta)bajte po sekundi koliko putuje prometa iz domova svih korisnika.

Do nedavno si kriminalce i osumljičenike mogao uredno pratiti putem GSM-a, sa Skype-om više uopće nemožeš... Zakonodavci će uvijek biti nekoliko koraka iz osobe koja se razumije u ICT, i barem korak iza prosječnog korisnika...

forumhrusername kaže:

slazem se, ali ne ostajes bez onog gotovinskog. dakle, ostaje kolicina i forma novca koji je upotrebljiv. sto u slucaju e-novca ne postoji.

upravo tako. dakle, od e-novca nista.

Ovo je sada pitanje e-money da ili ne... Šveđani će biti prvi koji će napustiti cash, donosi to benefite jer ti više neće moći ukrast lovu, skinut ratkape i prodat ih na hreliću, riješavaš se žicaroša, nema plaćanja na crno...
S druge strane, gubiš privatnost i moraš plaćati svaku transakciju, direktno ili kroz skuplji proizvod, situacije tipa cipar i sl.. Decentralizirano riješenje poput bitcoina, može dati najbolje iz jednog i drugog modela

forumhrusername kaže:

ide to i on demand suda, a ide i kao trajna mjera. kako god se zvalo - tu je.
isto tako, nije nuzno da netko procita sadrzaj tvog novcanika, sasvim je dovoljno da ti onemoguci servis. i bez dekripcije, to nije problem jer kao sto je open source korisnicima open source je i onome tko bi ga htio onemoguciti. sa telekomunikacijama u rukama (sto drzava uvijek moze imati pod izlikom 'strateskog interesa', 'borbe protiv terorizma', etc...) - servis padne u casu.
kad bismo pak trazili sve moguce nacine kako se moze kontrolirat promet smislili bismo ih na tone (krenuvsi od proizvodjaca racunalnih komponenti pa nadalje).

Skini wireshark i prati sadržaj paketa koji idu sa tvog računala na gore nabrojane popularne servise i na neke obične http stranice kao što je forum.hr. Brzo ćeš vidjeti da se kod gornjih paketa nemože isčitati o kojim je servisima riječ, dok kod http stranica to možeš... Ono što ne vidiš, ne možeš niti zabraniti!
Kažem ponovno... zakonodavci su uvijek nekoliko koraka iza...

forumhrusername kaže:

ovo nisam razumio.
spojio si se s jedne infrastrukture koju ne kontroliras na drugu. u cemu je dobitak?
pa tek na satelitu je jos lakse kontrolirati nego na internetu.

Bitna je samo konekcija na internet... apsolutno je svejedno preko kojeg medija, tehnologije... čak i preko susjedovog wlan-a koji ti snifa promet, a njegov OTC, možeš biti siguran da nitko od njih neće saznati sadržaj tvojih paketa, ako koristiš servise koji predefinirano kriptiraju sav promet.
Jedino što se može vidjeti je količina paketa i odredišna IP adresa, što je u decentraliziranom sustavu ionako irelevantan podatak.

forumhrusername kaže:

evo jednostavno pitanje:
bi li se prepustio situaciji da u zivotu imas samo internet bankarstvo bez mogucnosti da u banku odes? time ne pitam da li si bio u svojoj banci u zadnjih x mjeseci vec da znas da ta opcija uopce niti ne postoji? da ne postoji uopce kes vec sam brojka na ekranu.
ja ne bih.

Dugo o tome razmišljam... u trenutnoj situaciji apsolutno ne, rađe imam cash.
U decentraliziranoj formi, onda da, jer mi ostaje anonimnost i sigurnost (cipar) koju sada imam sa cashom.

forumhrusername kaže:

misao za kraj...
meni osobno bi bilo vrlo drago da tako nesto uspije medjutim ne vjerujem da tako nesto moze poprimiti iole sire razmjere dok god imamo drzavu koja ima prirodnu tendenciju kontrole svega a pogotovo novca.

u idealnom svijetu kakav bih ja zamisljao svakako bismo imali neku vrstu e-novca s ovakvim tipom tehnoloske izvedbe (decentralizirano) koji bi bio an neki nacin vezan uz zlato. drugim rijecima, sluzio bi kao dopuan i tehnoloska olaksica u situacijama u kojima je zlato neprakticno.

Državne kontrole nisu bile nikad gore u cijeloj povijesti čovječanstva... Ne vjerujem u opstanak trenutnog modela i kao alternativu vidim upravo decentralizirane i transparentne sustave. Bitcoin možda nije savršen, ali je u mogućnosti utabati put nekom još bolje riješenju.

[Frogger]

Ne bih se htio upuštat u raspravu o sigurnosti bitcoina, ali bih primijetio da je impresivno kako netko s nimalo hakerske naobrazbe može zauzet tako samouvjeren stav, ono wow imam enkripciju i haševe i passworde i totalno sam cool i niko me ne može probit.
Mislim, ko da mojoj babi daš kalaš u ruke a ona kaže e sad me i amerika može napast, sve ću ih potaracat

[Francisco]

Frogger kaže:

Ne bih se htio upuštat u raspravu o sigurnosti bitcoina, ali bih primijetio da je impresivno kako netko s nimalo hakerske naobrazbe može zauzet tako samouvjeren stav, ono wow imam enkripciju i haševe i passworde i totalno sam cool i niko me ne može probit.
Mislim, ko da mojoj babi daš kalaš u ruke a ona kaže e sad me i amerika može napast, sve ću ih potaracat

Dakle ti se javljaš bez ikakve naobrazbe po pitanju računalne sigurnosti da sudiš o mojoj naobrazbi o istoj?

[Frogger]

Ne znam za tebe, mislio sam prvenstveno na Aphexa, ali očito vas ima još.
Nemoj ni ti sudit o mojoj hakerskoj naobrazbi, em loše procjenjuješ koliko je bitcoin siguran, em loše procjenjuješ s kim pričaš.

[Francisco]

Frogger kaže:

Ne znam za tebe, mislio sam prvenstveno na Aphexa, ali očito vas ima još.
Nemoj ni ti sudit o mojoj hakerskoj naobrazbi, em loše procjenjuješ koliko je bitcoin siguran, em loše procjenjuješ s kim pričaš.

Nigdje nisam naveo da je bitcoin apsolutno siguran, već da trenutno postoje jednostavni načini kojima možemo ostvariti gotovo apsolutno sigurnu komunikaciju.

Po izrečenim terminima "hakerska naobrazba" i "haševi" si mi dao prostora da odoka procjenim tvoje poznavanje računalne sigurnosti... jednostavno je to tako, NHF

[Frogger]

Sve 5
Upotrijebio sam takve izraze da se ne razbacujemo konkretnim nazivima koji malo kome išta znače.
Inače, nijedna komunikacija nije stopostotno sigurna, a sama sigurnost je daleko, ali daleko šire područje od pitanja o kojima se ovdje raspravlja. Samo za primjer, bitcoine (ili bilo šta drugo) ti može uzet i nadrogirani bezubi nepismeni tukac, dovoljno je da te kidnapira, stavi ti nož pod grlo i zatraži da platiš. Ovo je samo primjer da naglasim kako je rasprava o sigurnosti bitcoina jalova. Uostalom ako hoćete o TCP/IPu, enkripciji i drugim računalnim aspektima, ima specijalizirani podforum za to, ovdje bi ipak trebalo naglasak stavit na bitcoin kao vrstu ulaganja.

[Aphex]

Frogger kaže:

Ne bih se htio upuštat u raspravu o sigurnosti bitcoina, ali bih primijetio da je impresivno kako netko s nimalo hakerske naobrazbe može zauzet tako samouvjeren stav, ono wow imam enkripciju i haševe i passworde i totalno sam cool i niko me ne može probit.

A svašta s tebe moj frogere.

Niti sam pravio enkripciju, niti sam ju probijao, ali logičan je zaključak da je nešto sigurno ako se niti nakon opetovanih pokušaja ne uspijeva probiti. Ima neovisnih stručnjaka za koje procjenjujem da im se može vjerovati. Možeš to zvati heuristikom u nedostatku interesa za detaljnijim proučavanjem.

[Aphex]

Frogger kaže:

ovdje bi ipak trebalo naglasak stavit na bitcoin kao vrstu ulaganja.

Bringit :kalaš: :haševi:

[Francisco]

Frogger kaže:

Inače, nijedna komunikacija nije stopostotno sigurna, a sama sigurnost je daleko, ali daleko šire područje od pitanja o kojima se ovdje raspravlja.

Ako gledaš s trenutne perspektive svakako da postoje 100% sigurne komunikacije... da li će to netko probiti za 6 mjeseci, 17 ili 147 godina je druga stvar i tako gledajući apsolutno ništa nije sigurno.

Frogger kaže:

Samo za primjer, bitcoine (ili bilo šta drugo) ti može uzet i nadrogirani bezubi nepismeni tukac, dovoljno je da te kidnapira, stavi ti nož pod grlo i zatraži da platiš. Ovo je samo primjer da naglasim kako je rasprava o sigurnosti bitcoina jalova.

Ponovno ide se u domenu gdje na jednak način apsolutno ništa nije sigurno, pa čak niti virtualni novac

Frogger kaže:

Uostalom ako hoćete o TCP/IPu, enkripciji i drugim računalnim aspektima, ima specijalizirani podforum za to, ovdje bi ipak trebalo naglasak stavit na bitcoin kao vrstu ulaganja.

Tamo imam dežurne bivše studente, pa onda rađe njih pustim da pišu... ovdje ipak mogu naučiti štogod novog i ponudit širu sliku o nekom pitanju kao ovome

[Frogger]

Francisco kaže:

Ako gledaš s trenutne perspektive svakako da postoje 100% sigurne komunikacije... da li će to netko probiti za 6 mjeseci, 17 ili 147 godina je druga stvar i tako gledajući apsolutno ništa nije sigurno.

Ma možeš reć da je enkripcija na kanalu dovoljno sigurna, jer onaj tamo nema načina da je probije brute force napadom u nekom razumnom roku. Ali onda neće ni pokušavat na taj način, ima zilijun drugih načina, što u računalnom svijetu, što van njega, da se ostvari zacrtani cilj.
Siguran si od pljačke jedino ako uopće nemaš ništa, ili ako niko ne zna da imaš, a to opet možeš postić jedino tako da nikad ništa ne trošiš, a onda ti je isto kao i da nemaš. Naprosto, sigurnost je zeznuta stvar.

Aphex kaže:

A svašta s tebe moj frogere.

Niti sam pravio enkripciju, niti sam ju probijao, ali logičan je zaključak da je nešto sigurno ako se niti nakon opetovanih pokušaja ne uspijeva probiti. Ima neovisnih stručnjaka za koje procjenjujem da im se može vjerovati. Možeš to zvati heuristikom u nedostatku interesa za detaljnijim proučavanjem.

Valjda sam u prethodnim postovima uspio prenijet što sam htio reć o sigurnosti, a za ovo gdje uporno vraćaš priču ću opet ponovit: ne osporavam jakost komunikacijskog protokola, niti enkripcije niti algoritma za kreiranje novčića. Možda, ali samo možda bih se upustio u tu raspravu da sam pročitao svaku liniju koda. No nisam, pa stoga nek ti bude da je to sve sto posto sigurno, u tom informatičkom dijelu o kojem uporno govoriš.