Gospodarstvo - chat

[manchild]

Francuski ekonomist Jean Tirole dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 2014. za svoju analizu snage tržišta i regulative, priopćila je u ponedjeljak Kraljevska švedska akademija znanosti.

Prošle godine Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je američkim znanstvenicima Eugeneu Fami, Larsu Peteru Hansenu i Robertu Shilleru za istraživanje koje je poboljšalo kvalitetu dugoročnih prognoza cijena imovine.

[seno]

Hebivetara, egomanijaka i k sinova ima na svim razinama i u svim kastama.
Neke moreš a neke nemereš izbjeć. Ja san jedino jalan što nisan jedan od njih.

[seno]

@Daario Nahar1s

Šta veliš na moj domoljubni stav da sve od 01.01.2015. pretvorimo u kuniće i ukinemo VK i uvedemo fiksnu kamatu na sve.
I kredite i štednju i državne garancije...ama baš sve.

I onda opleti Miško.

[seno]

@Deere & slični

U državi gdje je sva sila zakonodavnog i izvršnog aparata plus struka/regulator dopustila uopće izložiti neposrednom riziku puk/raju ... je sramota.
Za koji ku.ac imamo državu ako smo prepušteni sami sebi kao pojedinci vihorima globalnih mutnih/financijskih poslova ili ekonomske borbe. Potpisali ljudi i pred Državom, Bogom i obitelji da će bit skupa - pa se rastanu (dobro ili loše).

Ajd, barem znamo tko je trenutno makroekonomski gazda ove RH.

Pa mali smo, nemamo snage, nemamo izbora, nema alternative, svijet je vučji čopor, svi nas vrebaju, bolje ne riskirati, nemamo proizvodnje, bitno je da imamo more plavo, ni riba nam ne treba - dali braći Talijanima, nemamo znanja, mentalitet nam je ukurcu, navike nam katastrofa, etc. Ne kužim za koji kuki nam strani kreditori uopće daju neke pare i uopće znaju gdje smo?
Npr., Islanđani odjebali predatore iz GB - nikom ništ. Japanci rušaju svoj jen brže od karate udarca sad pa sad, nikom ništ. Mnoge zemlje privremeno rušaju svoju valutu kada procijene da će preokrenuti trend ili kao protuudar na druge napade.

Naša HNB nažalost glumi Bečku školu sa 5 kuna kovanih u džepu. I vjerovatno će spičkat ovih dana 100-200mil ojra na branjenje svojih 5kuna, a sa time smo mogli otplatiti dosta kamata.

I da, nemamo pojma koji efekt privremene develvacije valute donosi sa sobom, jer NIKAD to nismo ni probali u ovih 23 godine. Super je logika gdje se brani izloženost riziku sviju osim za ovce.

PS
Objasnite mi kako u jednoj D, gdje je jedna forumašica navela kamatnu stopu za stambeni kredit a banke u D imaju veći trošak po zaposlenom, veće regulative i veće troškove općenito, mogu raditi u "plusu".
Ako ništa drugo, naš HNB barem brani ovu junk poziciju i ne pada joj napamet ništa drugo nego taložiti papir u rezerve i čuvat stabilnost, ne da mi preživimo već da Bečkim dječacima nešto ne pofali. Jer naša politika, struka, financije rade sve obrnuto - u makroekonomiji se ponašaju mikroekonomski.

Triba sve razjebat, laički.

[seno]

U želji za konkurentskom prednošću niz zemalja posegnulo za devalvacijom

Da li je ovo još uvijek aktualno ili smo na to zaboravili zahvaljujući medijima poradi prijetnji crnim zastavama ili spektakularnim eksplozijama svemirskih raketa?

[zabotinski]

I Nijemci se znaju saliti na svoj racun

https://www.youtube.com/watch?v=Afl9WFGJE0M

[maq]

Jel ono Nostrađurus šapuće Sinčiću na Piramidi?

Da iz primarne emisije povećat penzije i plaće ahhahahhahhahahhahhahahhah

Pa kako se toga niko prije nije sjetio.

[Pike B.]

Dobre ideje nikad ne zastarijevaju...

[manchild]

Britanski ekonomista Angus Diton dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju za 2015. za analizu potrošnje, siromaštva i blagostanja, saopštila je Švedska kraljevska akademija.

"Da bismo kreirali ekonomsku politiku koja promoviše blagostanje i smanjuje siromaštvo, prvo moramo da razumemo individualne izbore pri potrošnji. Više od bilo koga drugog, Angus Diton je unapredio to razumevanje", navela je akademija, a preneo Rojters.

Diton, jedan od vodećih mikroekonomista u svetu, rođen je u Škotskoj, a diplomirao, magistrirao i doktorirao je na univerzitetu Kembridž sa tezom "Modeli potrošačke tražnje i njihova primena u Ujedinjenom Kraljevstvu". Po okončanju školovanja predavao je na Kembridžu.

Bio je profesor ekonometrije na univerzitetu Bristol do 1983, kada je prešao na univerzitet Prinston, gde predaje međunarodne odnose i ekonomiju.

Diton, koji ima i američko državljanstvo, bio je predsednik Američke ekonomske asocijacije 2009, a u aprilu 2015. postao je član američke Nacionalne akademije nauka.

Teme njegovih istraživanja su potrošačke navike u bogatim i siromašnim zemljama, merenje siromaštva u Indiji i širom sveta, kao i analize potrošnje domaćinstava.

Nobelova nagrada za ekonomiju uspostavljenja je 1968, a ovogodišnja nagrada vredna je osam miliona švedskih kruna (978.000 dolara).

[manchild]

...

Odsjek za ekonomiju i menadžment: Zaslužuju li bankari svoje plaće i treba li vlada ograničiti iznos novca koji oni zarade?

Ovo je vrlo aktualno pitanje, jednostavan odgovor jest da su banke najčešće privatne i zaposlenici mogu raditi gdje žele, a plaća koju dobiju rezultat je konkurentnosti na tržištu rada. Bankari zarađuju mnogo jer su vješti i imaju rijetke talente. Teško je pronaći razlog za vladinu intervenciju. Dobar kandidat zapitat će se zašto su naizgled jednako talentirani ljudi više plaćeni u bankarstvu nego u drugim zanimanjima.

[manchild]

Odsjek za filozofiju, politiku i ekonomiju: Zašto je dohodak po glavi stanovnika 50 i 100 puta veći u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Burundiju i Malaviju?

Pitanje se temelji na najvažnijem gospodarskom pitanju koje postoji: zašto su neke zemlje bogate, a druge siromašne. Ne postoji jednostavan i jedinstven odgovor. Kandidati moraju razmisliti o svim potencijalnim razlozima ekonomskog jaza. Dobro polazište jest razmisliti jesu li kapital i tehnologija dostupni radnicima u različitim zemljama na isti način, a ako nisu, zašto. Američki zaposlenici su produktivniji jer imaju pristup najboljoj tehnologiji, no zašto siromašne zemlje jednostavno ne kupe istu tehnologiju i budu jednako produktivne? Jedan od razloga je kvaliteta edukacije. Drugi faktori koji utječu na ekonomsku moć zemlje su nametnute restrikcije izvoza, građanski ratovi i bolesti.

"Trik je i tome da razmišljate što šire i ne pokušavate odgovore izvući iz neke lekcije koju ste naučili", rekao je profesor Brian Bell.

[kpdom1]

Sad kad znaš njegov trik naučio si lekciju.

[manchild]

ANGUS DEATON, 69-godišnji ekonomist koji je ove godine osvojio Nobelovu nagradu za ekonomiju, mnogima možda nije poznat, ali je itekako poznato njegovo istraživanje kojim je pokušao dati odgovor na pitanje: "Može li se novcem kupiti sreća?".

Deaton je, u suradnji s psihologom Danielom Kahnemanom, proveo istraživanje i anketirao 450.000 ljudi te došao do zaključka da ipak postoji optimalni godišnji prihod koji čini ljude sretnima. Radi se o, prema Deatonu i Kahnemanu, iznosu od 515.000 kuna (75.000 dolara) po domaćinstvu na godinu, piše Forbes.

Novac "kupuje" zadovoljstvo

450.000 ispitanika ispunilo je anketu u kojoj su ocjenama od 1 do 10 ocjenjivali svoje emocionalno blagostanje, stres i učestalost lošeg raspoloženja, tuge i ljutnje. Deaton i Kahneman su potom rezultate uspoređivali s godišnjim primanjima ispitanika, a rezultat je pokazao da više novca ljude zaista čini sretnijima i zadovoljnijima.

Istraživanje je također pokazalo da je 515.000 kuna godišnje zarade svojevrsna granica sreće, jer ljudi koji zarađuju više od toga nisu mnogo zadovoljniji i sretniji od ljudi koji zarađuju baš taj iznos.

Prema istraživanju, pojedinci koji zarađuju manje od navedenog iznosa vjerojatnije će osjećati pojačanu emocionalnu bol u slučaju životnih problema i situacija poput razvoda ili bolesti.

[Marica Carica]

To je vec topla voda, bez obzira na nobelovu nagradu. I ne treba uopce istrazivanje.

Lakse je biti nesretan, a s parama, nego inesretan ibez para, nes ti dileme.

[manchild]

OVOGODIŠNJI dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju su Oliver Hart i Bengt Holmström.

Hart je profesor na Harvardu, a Holmström na Massachusetts Institute of Technology, a nagrađen je njihov doprinos teoriji ugovora.

Moderna ekonomija počiva na bezbrojnim ugovorima između različitih strana, Teorijski alati koje su kreirali Oliver Hart i Bengt Holmström doprinose razumijevanju ugovora koji se koriste u svakodnevnom životu, kao i potencijalnih zamki koje se mogu javiti kod sastavljanja ugovora, navode iz Kraljevske švedske akademije znanosti.

[seno]

masimo1 2016. prophecy.
False flag...or not?
:-)

[zabotinski]

Koja prophecy? Koji flag?