Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.02.2021., 16:55   #1
Pošasti, kuge i nesreće u zapisanoj i nezapisanoj povijesti

Epidemije naše zemlje je samo začetak teme.
Kuge, pošasti i nesreće koje su prouzročile gotovo nestanak čovječanstva tokom povijesti ostale su dobrim dijelom zapisane.

Iz Kaffae je navodno stigla kuga u Europu koja je pokosila pola stanovnika kontinenta..A kuga je stigla u Kaffu iz Kine.
__________________
Što misliš da Aleksandar pustošeći svijet traži usred užasa, lomljave i rata? Moren dosadom koju ne može da ukroti boji se da ostane sam sa sobom i teži da izbjegne sebe - Neoantigona
E-Absynthe is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2021., 12:42   #2
Pročitah članak. Neke mjere me podsjećaju na ove danas. I da, nebo se nije zacrnilo od kuge, već od erupcije vulkana na drugom kraju svijeta.
technotronic is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2021., 17:47   #3
Možda je danas prednost što nije potrebno kriviti Židove ili spaljivati ljude na lomačama kako je crkva uredovno činila kako bi imala "žrtveno janje".
__________________
Što misliš da Aleksandar pustošeći svijet traži usred užasa, lomljave i rata? Moren dosadom koju ne može da ukroti boji se da ostane sam sa sobom i teži da izbjegne sebe - Neoantigona
E-Absynthe is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.03.2021., 00:22   #4
Srijemska kuga – Epidemija kuge s kraja 18. stoljeća

Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema (područje Vukovara) tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Postoje teze da je bilo zaraženo između 20% i 25% stanovništva na prostoru gdje se proširila kuga.

Karantene su trajale 40 dana. Na temelju zapisa ljetopisaca iz Osijeka možemo primijetiti da su ljudi iz zaraženih područja dolazili u osječku Tvrđu nakon čega su od strane naoružanih straža slani u navedene karantene.

Više na youtube kanalu: Povijest epidemija – Epidemija krajem 18. stoljeća: Sanitarni kordon
Blogu Šegrtski zapisi
i FB Šegrtski zapisi
mi-mat is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.03.2021., 18:45   #5
Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i zatvorene škole

Na temelju povijesnih izvora možemo doći do podataka kao što su – potres kao znak, novac kao prijenosnik širenja kuge, ali i mnogobrojne odluke i djelovanje vlasti kako bi se prekinulo širenje epidemije u skladu s mogućnostima.

2. dio – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Teško je procijeniti iz kojeg se pravca i na koji način širila na određenim prostorima Slavonije. Mogla je doći iz istočnih i sjeveroistočnih dijelova Habsburške Monarhije, ali i iz Bosne. Kada je širenje epidemije uzelo maha čak su se i škole zatvarale, a Svete mise su održavane na otvorenom…

Kao i svaka epidemija i ova je s vremenom prestala i nestala.

Više na youtube kanalu: Šegrtski zapisi - Epidemija kuge 1739.
Blog Šegrtski zapisi
FB Šegrtski zapisi
mi-mat is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.03.2021., 20:49   #6
Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha do zatvaranja kuća

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu, raširenog straha diljem hrvatskih povijesnih prostora zbog epidemije kuge i zatvaranja kuća.

3. dio – Epidemija kuge 1815.-1816.

O epidemiji kuge tijekom drugog desetljeća 19. stoljeća imamo podatke o širenju na prostoru Jasenovca pa u krajevima malo sjeveroistočnijim koje možemo ubrojiti u takozvanu Slavonsku vojnu krajinu i na prostoru Makarske i okolice. To ne znači da nije bilo pojedinačnih slučajeva i u ostalim dijelovima Dalmacije, Slavonije, Srijema, odnosno tadašnje civilne Slavonije, kao i civilne Hrvatske. Ipak, za sada o potonjim dijelovima na temelju dostupne literature i izvora možemo iznijeti tezu da je bio više raširen strah nego epidemija.

Za Bosnu i Hercegovinu kao prostore iz kojih se širila kuga u dijelove Habsburške Monarhije postoje jasni zapisi da je epidemija bila raširena od 1814. do 1818. godine, a u nekim dijelovima tadašnjeg Osmanskog Carstva i od 1812. godine. U takvim okolnostima ne treba čuditi zatvaranje kuća u Osijeku krajem 1815. godine, pod utjecajem slabe žetve i gladi pojačani strah od širenja kuge na prostoru Kutine, Koprivnice i Legrada, ali i širenje kuge u Makarskoj tijekom 1815. godine.

Kao i svaka epidemija i ova je s vremenom prestala i nestala.

Više o epidemijama kroz povijest na youtube kanalu: Šegrtski zapisi - Povijest epidemija - Epidemija kuge 1815.-1816.
https://sib.net.hr/sibplus/skidamo-p...uge-1815-1816/
Blog Šegrtski zapisi
mi-mat is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:43.