Hrvatski Banovi (1102.-1868.)

[Michael Collins]

Otvorio bih temu o zapravo najznačajnijim ljudima u kasnosrednjevjekovnoj,kao i novovjekovnoj Hrvatskoj.
Iako je bilo mnogo Mađara,pa i Nijemaca,veliki iznačajan broj banova činili su Hrvati,ili pak Mađari kojima su obitelji stotinama godina živjele u Hrvatskoj,kao što je ERDODI rođen u Krapini.

Po meni jedan od najznačajinih je bio npr. Nikola II. Gorjanski,hrvatski velikaš, ugarski palatin i hrvatski ban,koji je doživio brojne poraze,brojne pobjede,ratove,intrige, dvaput bježao za goli život(Gorjani protiv pobunjenih Hrvatskih velikaša,te kod Nikopolja,protiv Turaka).
Ratovo je i u Bosni te 1412. protiv Mlečana, sve u svemu scenarij za odličan povijesni film ili barem roman.

Takvih ličnosti ima puno i bilo bi super ih malo pomnije razradimo.

[Michael Collins]

Banovi jedinstvene Hrvatske
# Ugrin 1107.
# Klaudije 1116. - 1117.
# Aleksije oko 1130.
# Beloš Vukanović 1142. - 1157.
# Apa 1158.
# Beloš Vukanović 1163.
# Ampud 1164. - 1176.
# Dionizije 1181. - 1183.
# Suban 1183. - 1185.
# Kálán 1190. - 1193.
# Dominik 1194. - 1195.
# Andrija 1198.
# Nikola 1199. - 1200.
# Benedikt 1199. - 1200.
# Martin Hontpázmán 1202.
# Hipolit 1204.
# Merkurije 1205. - 1206.
# Stjepan 1206. - 1207.
# Bank 1208. - 1209.
# Bertold VII. Andechs-Meranski 1209. - 1211.
# Mihajlo Kacsics 1212.
# Đula Šikloški 1213.
# Ohuz 1213. - 1214.
# Ivan 1215.
# Poža 1216.
# Bank 1217. - 1218. (drugi put)
# Đula 1219. (drugi put)
# Ohuz 1220. - 1222. (drugi put)
# Šalamon 1222. - 1224.
# Mihajlo 1224.

Banovi Dalmacije i Hrvatske

* Vojink 1225.
* Valegin 1226.
* Stjepan 1243. - 1251.
* Butko 1259.
* Pavao I. Šubić Bribirski 1273. - 1312.
* Mladen II. Šubić Bribirski 1312. - 1322.
* Ivan Ćuz 1356. - 1358.
* Nikola Széchy 1358. - 1366.
* Konja Széchényi 1366. - 1367.
* Emerik Lacković 1368.
* Šimun Mauricijev 1369. - 1371.
* Karlo II. Drački 1371. - 1376.
* Nikola Széchy 1377. - 1380.
* Emerik Bubek 1380. - 1383.
* Stjepan II. Lacković 1383. - 1384.
* Toma od Sv. Jurja 1384. - 1385.
* Ladislav od Lučenca 1387.
* Dionizij od Lučenca 1387. - 1389.
* Ivan Horvat 1389. - 1392.
* Nikola Gorjanski 1392.
* Butko Kurjaković 1394.
* Nikola II. Gorjanski 1394. - 1397.
* Pavao i Ivan Kurjaković 1410. - 1411.
* Petar de Alben 1412. - 1419.
* Dionizije Lacković 1416. - 1418.
* Albert de Ungh 1419. - 1426
* Nikola IV. Frankopan 1426. - 1432.
* Ivan VI. i Stjepan III. Frankopan 1434. - 1436.
* Stjepan III. Frankopan 1437.
* Perko Talovac 1438. - 1453.
* Ladislav Hunyadi 1453.
* Pavao Špirančić 1459. - 1463.
* Stjepan III. Frankopan 1463.-1464.
* Damjan Horvat od Litve 1473. - 1476.

[Michael Collins]

Banovi Cijele Slavonije

* Aladar 1225.
* Šalamon 1226.
* Đula 1229. - 1234. (treći put)
* Opoj 1235. - 1238.
* Nikola 1240.
* Dionizije od plem. Türje 1241. - 1245.
* Ladislav od plem. Kán 1245.
* Rastislav Mstislavić 1247.
* Stjepan od plem. Gutkeled 1248. - 1260.
* Roland od plem. Ratold 1261. - 1267.
* Henrik Gisingovac 1267. - 1270.
* Joakim Pektar 1270. - 1272.
* Mojs 1272.
* Matija Čak 1272. - 1273.
* Dioniz od plem. Pécz 1274. - 1275.
* Ivan Gisingovac 1275.
* Toma od plem. Hontpázmán 1275. - 1276.
* Ivan Gisingovac 1276. - 1277.
* Nikola od plem. Gutkeled 1278. - 1279.
* Nikola Gisingovac 1279. - 1281.
* Petar Pakrački 1281. - 1283.
* Radoslav Babonić 1290. - 1293.
* Henrik Gisingovac 1291.)
* Jakov Kopas 1298. - 1299.
* Ladislav od plem. Ratold 1300.
* Henrik Gisingovac 1301. - 1309.
* Stjepan Babonić 1310. - 1316.
* Ivan Babonić 1316. - 1322.
* Nikola Omodejev 1322. - 1324.
* Mikac Mihaljević 1325. - 1343.
* Nikola Lacković 1342. - 1343.
* Nikola Bánffy 1343. - 1345.
* Leustahije Ratold 1356. - 1361.
* Stjepan Kaniški 1362. - 1366.
* Nikola Széchy 1366. - 1368.
* Petar Cudar 1368. - 1380.
* Stjepan i Ivan Bánffy 1381. - 1385.
* Ladislav od Lučenca 1387. - 1389.
* Detrik Bubek 1389. - 1392.
* Ladislav Petrov 1392.
* Ivan Horvat 1392. - 1394.
* Detrik Bubek 1394. - 1397.
* Nikola II. Gorjanski 1397. - 1401.
* Herman II. Celjski 1406. - 1407.
* Pavao Čupor 1412. - 1415.
* David I. Lacković 1416. - 1418.
* Dionizije Marcali 1419. - 1421.
* Herman II. Celjski 1423. - 1435.
* Matko Talovac 1436. - 1444.
* Fridrik i Ulrik II. Celjski 1445. - 1454.
* Ulrik II. Celjski 1454. - 1456.
* Ivan Marcali 1457.
* Ivan Vitovec i Nikola Iločki 1457. - 1463.
* Ivan Thuz od Laka 1466. - 1469.
* Ivan Česmički 1469. - 1470.
* Ivan Ernušt 1473. - 1476.

Banovi Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

* Nikola Bánffy 1345. - 1346.
* Nikola Széchy 1346. - 1349.
* Pavao Ugal 1350.
* Stjepan I. Lacković 1351. - 1352.
* Nikola Bánffy 1353. - 1356.
* Stjepan Kaniški 1362. - 1366.
* Nikola Széchy 1366. - 1368. (drugi put)
* Emerik I. Lacković 1368.
* Ivan od Paližne 1386. - 1391.
* Ivan V. Krčki 1391. - 1393.
* Nikola II. Gorjanski 1397. - 1402.
* Ladislav Grđevački 1402. - 1404.
* Pavao Bessenyö 1404.
* Pavao Pecz 1404. - 1406.
* Herman II. Celjski 1406. - 1408.
* Emerik Zapoljski 1464. - 1465.
* Ivan Thuz od Laka 1466. - 1467.
* Blaž Podmanicki 1470. - 1472.
* Damjan Horvat od Litve 1472. - 1473.
* Andrija Bánffy 1476. - 1477.
* Ladislav od Egervára 1477. - 1481.
* Blaž Podmanicki 1482.
* Matija Gereb 1483. - 1489.
* Ladislav od Egervára 1489. - 1493.
* Emerik Derenčin i Ivan Bot 1493.
* Ladislav Kaniški 1493. - 1495.
* Ivaniš Korvin 1495. - 1498.
* Juraj Kaniški 1498. - 1499.
* Ivaniš Korvin 1499. - 1504.
* Franjo Balassa de Gyarmáth 1505.
* Andrija Bot 1505. - 1507.
* Marko Mišljenović 1506. - 1507.
* Juraj Kaniški i Ivan Ernušt Čakovečki 1508. - 1509.
* Andrija Bot 1510. - 1511.
* Emerik Perényi 1512. - 1513.
* Petar Berislavić 1513. - 1520.
* Ivan Karlović 1521. - 1524.
* Ivan Tahi 1524. - 1525.
* Franjo Batthyány 1525. - 1531. / Krsto I. Frankopan Brinjski 1527.
* Ivan Karlović 1527. - 1531.
* Simon Erdödy 1530. - 1534.
* Tomo Nádasdy 1537. - 1539.
* Petar Keglević 1537. - 1542.
* Nikola Šubić Zrinski 1542. - 1556.
* Petar Erdödy 1557. - 1567.
* Franjo I. Frankopan Slunjski 1567. - 1572.
* Juraj Drašković 1567. - 1576.
* Gašpar Alapić 1575. - 1577.
* Krsto Ungnad 1578. - 1583.
* Toma II. Erdödy 1584. - 1595.
* Gašpar Stankovački 1595. - 1596.
* Ivan II. Drašković 1595. - 1607.
* Toma II. Erdödy 1608. - 1614. (drugi put)
* Benedikt Thuroczy 1615. - 1616.
* Nikola IX. Frankopan 1617. - 1622.
* Juraj V. Zrinski 1622. - 1626.
* Žigmund Erdödy 1627. - 1639.
* Ivan III. Drašković 1640. - 1646.
* Nikola Zrinski 1647. - 1664.
* Petar Zrinski 1665. - 1670.
* Nikola Erdödy (1670. - 1680.) 1680. - 1693.
* Adam Batthyány 1693. - 1703.
* Ivan Pálffy 1704. - 1732.
* Ivan V. Drašković 1732. - 1733.
* Josip Esterházy 1733. - 1741.
* Karlo Batthyány 1742. - 1756.
* Franjo Nádasdy 1756. - 1783.
* Franjo Esterházy 1783. - 1785.
* Franjo Balassa de Gyarmáth 1785. - 1790.
* Ivan Erdödy 1790. - 1806.
* Ignjat Gyulay 1806. - 1831.
* Franjo Vlašić 1832. - 1840.
* Franjo Haller 1842. - 1845.
* Josip Jelačić 1848. - 1859.
* Ivan Coronini 1859. - 1860.
* Josip Šokčević 1860. - 1867.

[Michael Collins]

Oovi su nakon 1868.,ali tada su oni više od Banova, jer Hrvatska ima autonoman status,pa baš i nije bit ove teme,iako nije preveliki offtopic

Banovi nakon 1868.
# Levin Rauch 1868. - 1871.
# Koloman Bedeković 1871. - 1872.
# Ivan Mažuranić 1873. - 1880.
# Ladislav Pejačević 1880. - 1883.
# Dragutin Khuen-Héderváry 1883. - 1903.
# Teodor Pejačević 1903. - 1907.
# Aleksandar Rakodczay 1907. - 1908.
# Pavao Rauch 1908. - 1910.
# Nikola Tomašić 1910. - 1912.
# Slavko Cuvaj 1912. - 1913.
# Ivan Skerlecz 1913. - 1917.
# Antun Mihalović 1917. - 1918.

[Zagorski Križar]

ja više favoriziram Ivaniša Horvata...lik je napao južnu Ugarsku,opustošio grad Pečuh, da bi se kasnije sa cijelom svojom vojskom povukao u sjevernu Bosnu,gdje je sagradio Dobor...kasnije je poražen i odveden u Pečuh, gdje su ga najprije privezali za konja i vukli ga po gradskim ulicama,zatim su mu krvnici sa užarenim kliještima čupali meso sa prsiju,da bi ga na krjau konačno raščetvorili....naravno ne treba ni zaboraviti pokolj kod Gorjana i brojne bitke i okršaje koje je vodio po Srijemu i Slavoniji....

[Michael Collins]

Evo još jedna zanimljiva ličnost,koji je dvaput bio ban

Stjepan II. Lacković

Stjepan II. Lacković (na mađarskom: Lackfy ili Lackfi István II.), (*? - †Križevci, 27. veljače 1397.), hrvatski ban iz velikaške obitelji Lacković.


Stjepan Lacković, u historiografiji poznat i kao Stjepan Lacković Čakovečki, potomak je obitelji Lacković, koja vuče porijeklo od obitelji Herman, a vladala je u 14. stoljeću ondašnjom mađarskom pokrajinom Erdelj (danas Transilvanija u Rumunjskoj). Njegovo prezime dolazi od osobnog imena osnivača obitelji, koji se zvao Ladislav (mađarski: László), skraćeno Lack, Laczk ili Lacko, a njegovi su potomci uzeli prezime Lacković.

Stjepan je bio sin Stjepana I. Lackovića, hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana u razdoblju 1350-1352. godine, a unuk osnivača obiteljske loze Ladislava. Imao je niz titula, odnosno obnašao mnoge dužnosti, među kojima su, uz naslov bana Hrvatske i Dalmacije, bile: erdeljski (transilvanski) vojvoda (1372-1376.), ugarski palatin (1387-1397.), knez Zadra (1383, 1387-88., 1391-92.), gospodar Međimurja i Čakovca, Zagorja, Lendave (Slovenija), Keszthelyja (Mađarska), zatim župan mađarskih županija Zala, Veszprém i Győr, te južnoslovačke pokrajine Komarno uz rijeku Dunav.

Hrvatskim banom bio je u dva navrata, i to u razdoblju 1371-1372. godine, te 1383-1384.

27. kolovoza 1376. godine Stjepan II. Lacković, tadašnji vlasnik Međimurja, zajedno sa svojim bratom Dionizijem (mađ. Dénes) osniva poznati pavlinski samostan u Svetoj Jeleni (današnji Šenkovec kod Čakovca), posvećen Uznesenju blažene djevice Marije i Svim svetima. U sklopu tog samostana nalazili su se, između ostalog, i grobovi u koje su sljedećih stoljeća sahranjivani mnogi članovi velikaške obitelji Zrinski.

U političkim previranjima toga doba, Lacković je bio pristaša kralja Karla Dračkoga, i stao uz nezadovoljnike koji su bili protiv Nikole Gorjanskog i kraljice Elizabete. Podržavao je bosanskog kralja Tvrtka I, a poslije njegove smrti jedan je od vođa pristaša Ladislava Napuljskoga. Kralj Žigmund Luksemburški postavio ga je za jednog od vojskovođa svoje vojske 1396. godine u bitki s Turcima kod Nikopolja. Povjesničari tvrde da snosi glavnu odgovornost za poraz kršćanske vojske.[nedostaje izvor] Poslije tog poraza postaje veliki protivnik kralja Žigmunda. Međutim, nakon što mu je kralj poslao salvum conductum (pismeno jamstvo) te ga taktički pozvao, Lacković je došao na zasjedanje Hrvatskog sabora u Križevce, na kojemu je predsjedao sam kralj. Nakon žestoke svađe o krivnji oko Nikopolja, kraljevi pristaše su mačevima sasjekli Stjepana i njegova sinovca Andriju. U povijesti je taj događaj zabilježen kao Krvavi križevački sabor.

[Michael Collins]

Evo jednog povezanog i s mojim Vukovarom!

Ivan Horvat je brat 28. zagrebačkog biskupa Pavla Horvata. Zajedno sa svojim ujakom Ivanom Paližnom predvodio je protudvorski pokret protiv Marije Anžuvinske. Godine 1386. sa svojim bratom Pavlom dovodi Karla II Dračkog u Hrvatsku. Karlo II Drački je u Stolnom Biogradu (Székesfehérvár) 31. prosinca 1385. okrunjen za hrvatsko-ugarskog kralja.

Međutim, već 7. veljače 1386. godine Karlo je ubijen. Njegovo je ubojstvo naručila kraljica majka Elizabeta i knez Nikola I. Gorjanski. Karlove pristaše u dogovoru s bosanskim kraljem Tvrtkom I. proglasiše za njegovog nasljednika malodobnog Karlovog sina Ladislava. Pokušavajući pridobiti Slavoniju i Hrvatsku, Elizabeta i Marija po savjetu Nikole I. Gorjanskog krenu preko Slavonije prema Zagrebu, ali ih kod Gorjana dočekaše pristaše ubijenoga Karla Dračkog na čelu s Ivanom Paližnom i braćom Ladislavom i Ivanišem Horvatom te Stjepanom Lackovićem.

Urotnici ubiju Nikolu I. Gorjanskog i Blaža Forgača, ubojicu Dračkoga. Kraljicu majku Elizabetu i kraljicu Mariju odvedu u Novigrad kraj Zadra gdje Paližna dao zadaviti Elizabetu, na očigled kćeri, a nju poštedi. Malobrojeni Mađari 31. ožujka 1387. godine, okrune za kralja Žigmunda, Marijina muža, koji uz pomoć Venecije te Ivana, krčkoga i senjskoga kneza, prisile Paližnu 4. travnja 1387. izručiti Mariju Žigmundu.

Vremenom se Ivan Horvat sve više približava kralju Tvrtku I Kotromaniću. Još 1387. godine braća Pavao, Ladislav i Ivan Horvat od Tvrtka dobivaju na upravu oblast Usoru, u koj je sagrađen Dobor Grad. Ivan Horvat od kralja Tvrtka dobiva na upravu i grad Omiš.

Poslije smrti kralja Tvrtka 10. ožujka 1391, i Ivana Paližne, vranskog priora, a dolaskom na bosansko prijestolje Stjepana Dabiše, Ivan, 1394. kod Dobor Grada, padne u ruke Žigmunda Luksemburškog 12. kolovoza 1394., koji ga je, na užasan način, dao pogubiti u Pečuhu 15. kolovoza 1394.

Ivan Horvat je bio: Ban Mačvanske banovine[1] od 1379. do 1383., veliki župan župe Vuka sa sjedištem u Vukovu (današnji Vukovar). Od 1383. do 1386. i ban cijele Hrvatske Slavonije i Dalmacije, što ostaje i kod kralja Tvrtka od 1387. do 1394. nasuprot imenovanim od strane Žigmunda Luksemburškog.

Posjedi Ivana Horvata u Hrvatskoj su bili: Orahovica i Ružica grad, te Horvati današnji Stari Mikanovci i Crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima. te još neka srijemska mjesta. U Bosni: Dobor Grad, te Omiš. Poslije smrti posjedi u Hrvatskoj padaju u ruke Gorjanskih.

[Michael Collins]

Inače Nikola Gorjanski je bio ban i Hrvatske i Slavonije,ali ne znam kakav je to učinak imalo u praksi...

[Imran]

Vidim da je hrvatska povijest bila puna banova. A što je bilo sa grofovima, kneževima, markizima, vikontima, barunima, vojvodama

[Michael Collins]

Imran Zakhaev kaže:

Vidim da je hrvatska povijest bila puna banova. A što je bilo sa grofovima, kneževima, markizima, vikontima, barunima, vojvodama

Većina napomenutih je jedno te isto,samo u drugim nazivima

Ban je ipak bio,makar ponekad i samo na papiru,gazda,upravitelj Hrvatske...

[Cobra_hehe]

Mene bi zanimalo nekaj vise o ovoj obitelji Herman , pa ako mi mozes spucat nesta oko njihove povijesti tu kod mene u poruke ili otvori temu pa se raspisi o njima .......

[TIGR]

Michael Collins kaže:

Inače Nikola Gorjanski je bio ban i Hrvatske i Slavonije,ali ne znam kakav je to učinak imalo u praksi...

Inace, obitelj Garai aka Gorjanski bili su Ugrini od glave do pete. Cemu takva preokupacija njima?

[AnteNaš]

TIGR kaže:

Inace, obitelj Garai aka Gorjanski bili su Ugrini od glave do pete. Cemu takva preokupacija njima?

Da, Garai=Gorjanski, a što imran veli, kao da su banovi bili samo bitni.
Bilo je tu možda i peharnika.

[svantoVID]

Michael Collins kaže:

Evo još jedna zanimljiva ličnost,koji je dvaput bio ban

Stjepan II. Lacković (na mađarskom: Lackfy ili Lackfi István II.), (*? - †Križevci, 27. veljače 1397.), hrvatski ban iz velikaške obitelji Lacković.

Michael Collins kaže:

Evo jednog povezanog i s mojim Vukovarom!

Ivan Horvat je brat 28. zagrebačkog biskupa Pavla Horvata. Zajedno sa svojim ujakom Ivanom Paližnom predvodio je protudvorski pokret protiv Marije Anžuvinske.

Mihovil Vukovarski,
jel mozete napisati od kuda su ove dvije quote, hvala.

jel mozda znate kako se zvala majka od brace horvat (sestra? od ivana od palizne) ? izvori ?

ja bih nadodao slijedece:

s2L je bio optuzio sigismunda za izdaju kod nicopolis 1396 ...
bilo je tamo jako mutnih poslova,
zlahta: bajezid i gorjanski=garai (ozenjeni za dvije sestre od stefan lazarevic visoki)

... sasjekli lackovice u crkvi, nenaoruzane ...

ivan od palizne je bio samo vojnik (pa nije predvodio) u sluzbi od
velikog mestra ivanovaca de heredia i avignonskog (anti)pape (clement vii, znan kao krvnik iz cesena);
ona dvojica (mestar i antipapa) su "navjestila" rat u HR vec ljeta 1382 ...

smrt lajosa i zenske su bile dobar izgovor ...

steta, marijin otac lajos = ludovik je ivana od palizne izdigao iz kolibe do priora vranskog, a on ...

[Michael Collins]

TIGR kaže:

Inace, obitelj Garai aka Gorjanski bili su Ugrini od glave do pete. Cemu takva preokupacija njima?

Čemu vaša Celjskima,nisam ni rekao da su bili Hrvati...

On je bio ban Hrvatske, dakle povezan s njom,a za razliku od Celjskih,moguće da je i znao naš jezik...

[Zagorski Križar]

Michael Collins kaže:

Čemu vaša Celjskima,nisam ni rekao da su bili Hrvati...

On je bio ban Hrvatske, dakle povezan s njom,a za razliku od Celjskih,moguće da je i znao naš jezik...

s obzirom na to da im je rezidencija bila u Đakovu sigurno su znali naš jezik....uostalom Gorjanski potječu od slavenskog Dzuružmić klana, a postojale su dvije grane obitelji:"slavonska" i "zalaska":

http://en.wikipedia.org/wiki/Garai

[Magor]

Zagorski Križar kaže:

uostalom Gorjanski potječu od slavenskog Dzuružmić klana, a postojale su dvije grane obitelji:"slavonska" i "zalaska":

http://en.wikipedia.org/wiki/Garai

Rod Dorozsma (XIII. st., Drusma, Drusina, Durusma) vodi porijeklo iz mjesta Dorozsma (blizu Segedina, 7 km zapadno od centra grada, danas Kiskundorozsma).
Rod ima tri grane: Garay, Hosszú-Bácsy i Szentmihályi.

- grana Garay:
obitelji Harapkai, (banska grana) Garai/Garay, Bánf(f)y, (palatinska grana) Garai/Garay

[Magor]

Hrvatski banovi na mađarskoj wikipediji:
http://hu.wikipedia.org/wiki/Horv%C3...k_list%C3%A1ja

[Bujko]

Michael Collins kaže:

Banovi jedinstvene Hrvatske
# Ugrin 1107.
# Klaudije 1116. - 1117.
# Aleksije oko 1130.
# Beloš Vukanović 1142. - 1157.
# Apa 1158.
# Beloš Vukanović 1163.
# Ampud 1164. - 1176.
# Dionizije 1181. - 1183.
# Suban 1183. - 1185.
# Kálán 1190. - 1193.
# Dominik 1194. - 1195.
# Andrija 1198.
# Nikola 1199. - 1200.
# Benedikt 1199. - 1200.
# Martin Hontpázmán 1202.
# Hipolit 1204.
# Merkurije 1205. - 1206.
# Stjepan 1206. - 1207.
# Bank 1208. - 1209.
# Bertold VII. Andechs-Meranski 1209. - 1211.
# Mihajlo Kacsics 1212.
# Đula Šikloški 1213.
# Ohuz 1213. - 1214.
# Ivan 1215.
# Poža 1216.
# Bank 1217. - 1218. (drugi put)
# Đula 1219. (drugi put)
# Ohuz 1220. - 1222. (drugi put)
# Šalamon 1222. - 1224.
# Mihajlo 1224.

Velikosrpski smrad!

[PrekrasniUm]

Bujko kaže:

Velikosrpski smrad!

Stvarno! Zadojen Načertanijem i akademicima!

I to već u 12-om stoljeću!!!