Natrag   Forum.hr > Društvo > Kutak za školarce i studente > Upomoć, spašavajte!

Upomoć, spašavajte! Za sve one koji su zaglavili na nekom detalju

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.10.2014., 19:16   #7121
Jedan Nijemac i dvojica američkih znanstvenika dobili su u srijedu Nobelovu nagradu za kemiju jer su istraživačima omogućili da vide pojedinačne molekule u živoj stanici.

Amerikanci Eric Betzig i William Moerner te Nijemac Stefan Hell upotrebom fluorescencije podignuli su mikroskope na novu razinu, premostivši prepreku koju je za optički mikroskop predstavljala sićušnost molekula. Znanstvenici zato sada mogu u realnome vremenu proučavati stvaranje sinapsa među moždanim stanicama.

Nobelovu su nagradu dobili za svoj rad na razvoju fluorescentne mikroskopije visoke razlučivosti, objavila je u srijedu Švedska kraljevska akademija znanosti.
__________________
Awakening
manchild is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2014., 21:24   #7122
Quote:
CANDY-CANDY kaže: Pogledaj post
Može li se izraz za molarnu masu napisati u ovom obliku:
M=m*n?
pošto je to masa jednog mola tvari?
M = m/n jer je to masa po molu tvari.
Quote:
manchild kaže: Pogledaj post
Nobelovu su nagradu dobili za svoj rad na razvoju fluorescentne mikroskopije visoke razlučivosti, objavila je u srijedu Švedska kraljevska akademija znanosti.
“It’s incredible what you can do now. On my timescale, if you had suggested being able to look at something on a one nanometer scale—an atomic scale—50 years ago, you’d have been laughed out of the room.” - Thomas Barton
__________________
Da je ljudski mozak toliko jednostavan da ga možemo shvatiti, mi bismo bili toliko glupi da ga ipak ne bismo shvatili.
CherryLie is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2014., 15:07   #7123
Molarne veličine

Znači sve ono što je "po" ide u nazivnik ?
Ne može li se i za ovaj izraz (u obliku umnoška, ne kvocijenta) tako rećii:
M=m*n ?

Kako znamo da ako izvažemo onu masu koja je upisana u PSE da smo zapravo izvagali 1 mol nečega?
Kada su definirali unific. atom. jed. mase, da li su je odredili prema 12 grama C-12 samo zato da bi dobili 1 mol ili ? Kako su baš u to vrijeme znali da je treba odredit prema 12 g C-12
Da li zato da ispadne 1 mol:
n(C)=m(C)/M(C)=12g/12 gmol-1= 1 mol
Ne znam baš da su u to vrijeme bili poznati pojmovi množina, molarna masa i sl. veličine.

Zašto se mjerenja kod određivanja molarnog volumena (Vm) moraju određivati pri stalnoj temp. i tlaku- to svugdje naglašavaju.
što bi se dogodilo da se ti uvjeti promjene? Zašto tada broj čestica ne bi bio isti?
CANDY-CANDY is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2014., 15:49   #7124
Quote:
Znači sve ono što je "po" ide u nazivnik ?
Ne može li se i za ovaj izraz (u obliku umnoška, ne kvocijenta) tako rećii:
M=m*n ?
Da, sve što ima jedinicu nešto po nešto znači da je gornja veličina u nazivniku, a donja u brojniku tako g/mol znači m/n. Između mjernih jedinica i izraza/formula mora uvijek postojati "sklad". Ukoliko bi formula bila M=m*n, iz toga bi slijedilo da je mjerna jedinica za molarnu masu g*mol što naravno nije točno.


Quote:
Kako znamo da ako izvažemo onu masu koja je upisana u PSE da smo zapravo izvagali 1 mol nečega?
Kada su definirali unific. atom. jed. mase, da li su je odredili prema 12 grama C-12 samo zato da bi dobili 1 mol ili ? Kako su baš u to vrijeme znali da je treba odredit prema 12 g C-12
Da li zato da ispadne 1 mol:
n(C)=m(C)/M(C)=12g/12 gmol-1= 1 mol
Ne znam baš da su u to vrijeme bili poznati pojmovi množina, molarna masa i sl. veličine.
Unificirana atomska jedinica mase i Avogadrov broj su tako "namješteni" da odgovara da je relativna atomska masa u PSE zapravo masa jednog mola. Relativna atomska masa i množina su izmišljeni, postoje samo radi lakšeg računanja jer bi u protivnom uvijek imali posla s vrlo malim masama ili vrlo velikim brojem čestica.
Nisu znali da treba odrediti prema 12 g C-12, odredili su da bude tako. Uzeto je da je mol broj čestica u 12 g C12 jer je za relativnu atomsku masu uzeta 1/12 mase C12 i kad to na kraju posložiš dobiješ tu jednostavnost da je masa jednog mola nekog atoma zapravo njegova relativna atomska masa. Umjesto C12 je mogao biti izabran apsolutno bilo koji drugi element i neki njegov izotop. Kroz povijest su se koristili različiti načini definicije relativne atomske mase i množine, na primjer Dalton je relativnu atomsku masu uzimao u odnosu na vodik. Sve je to stvar dogovora, svi prirodni zakoni i svi rezultati su na kraju isti bez obzira na definiciju veličine.
Quote:
Zašto se mjerenja kod određivanja molarnog volumena (Vm) moraju određivati pri stalnoj temp. i tlaku- to svugdje naglašavaju.
što bi se dogodilo da se ti uvjeti promjene? Zašto tada broj čestica ne bi bio ist
Za plinove vrijede opći plinski zakon pV=nRT (p-tlak, V-volumen, n-množina, R-plinska konstanta, T-temperatura). Ako množinu tvari držimo konstantom slijedi da je pV/T=konst. Ukoliko je to konstantno, slijedi da se promjenom jednog parametra moraju promijeniti i drugi pa bi tako promjenom tlaka ili temperature došlo do promjene volumena. Istina je kao što ti kažeš da bi broj čestica bio isti, ali te čestice ne bi zauzimale isti volumen.

Zadnje uređivanje Computer235 : 09.10.2014. at 15:56.
Computer235 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2014., 19:28   #7125
Quote:
Computer235 kaže: Pogledaj post
Kroz povijest su se koristili različiti načini definicije relativne atomske mase i množine, na primjer Dalton je relativnu atomsku masu uzimao u odnosu na vodik. Sve je to stvar dogovora, svi prirodni zakoni i svi rezultati su na kraju isti bez obzira na definiciju veličine.
Lijepo napisano. Samo bih nadodao da je jedno vrijeme relativna atomska masa bila u odnosu na kisik, ali je zbog defekta mase i još koječega što autor pitanja ne bi morao znati, sada ugljik.
__________________
Da je ljudski mozak toliko jednostavan da ga možemo shvatiti, mi bismo bili toliko glupi da ga ipak ne bismo shvatili.
CherryLie is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2014., 18:57   #7126
Može li mi itko objasnit kako zapisujem indexe kod kemijskih spojeva. U biti, razumijem ono osnovno npr H20 - kisik je dvovalentan pa kod vodika pisemo 2 , a vodik je jednovalentan ali mi to nepisemo.

Problem mi je kada idu one zagrade znaci dva elementa daju kemijski spoj npr. (bzvz bubam, nije tocno) (NH2)3 . Moze li mi netko objasnit.. Gradivo osnovne al me jebe
xPlayer is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2014., 18:57   #7127
moze pomoc?.... Spoj: NaCl, b(NaCl)= 0.25 mol/kg, trazi se maseni udio i mnozinski udio....To je kao neka tablica u kojoj nedostaju ta dva elementa...
MichaelMyers is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2014., 20:37   #7128
Quote:
MichaelMyers kaže: Pogledaj post
moze pomoc?.... Spoj: NaCl, b(NaCl)= 0.25 mol/kg, trazi se maseni udio i mnozinski udio....To je kao neka tablica u kojoj nedostaju ta dva elementa...
Fali ti nešto u tom zadatku. Ovaj b se naziva molalnost i definiran je kao n(otopljene tvari - pretpostavljam ovdje NaCl)/m(otapala). Je li imaš još nešto zadano?
Aurora0Borealis is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2014., 21:41   #7129
Ovako to izgleda...
A) spoj: NaCl, b(NaCl)= 0,25 mol/kg, mnozinski i maseni udio= ?
B) spoj: C12H22O11, b(C12H22O11)= 0,10 mol/kg, mnozinski i maseni udio= ?
C) spoj: NH3, maseni udio= 30%, b(NH3)=?, mnozinski udio= ?
D) spoj: C2H5OH, b(C2H5OH)=?, maseni udio= 15%, mnozinski udio=?

Odredi parametre koji nedostaju!
MichaelMyers is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2014., 22:03   #7130
Aha, kužim. Dakle napišeš:
b(NaCl) = n(NaCl)/m(otapalo)
b(NaCl) = m(NaCl)/M(NaCl) / m(otapalo)
b(NaCl) = m(NaCl)/M(NaCl)*m(otapalo)
b(NaCl) = w*m(otapalo)/M(NaCl)*m(otapalo)
b(NaCl) = w/M(NaCl), odnosno w(NaCl)=b(NaCl)*M(NaCl)
Meni je rezultat 1,461%
Aurora0Borealis is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2014., 22:55   #7131
Da,da... Tocno je... Malo me je zbunjivalo, al sad mi je jasno... Hvala
MichaelMyers is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2014., 16:10   #7132
Itko?
xPlayer is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2014., 16:24   #7133
Quote:
xPlayer kaže: Pogledaj post
Može li mi itko objasnit kako zapisujem indexe kod kemijskih spojeva. U biti, razumijem ono osnovno npr H20 - kisik je dvovalentan pa kod vodika pisemo 2 , a vodik je jednovalentan ali mi to nepisemo.

Problem mi je kada idu one zagrade znaci dva elementa daju kemijski spoj npr. (bzvz bubam, nije tocno) (NH2)3 . Moze li mi netko objasnit.. Gradivo osnovne al me jebe
Uzmimo za primjer amonijev sulfat, (NH4)2SO4. Amonijev kation je jednovalentan, a sulfatni anion dvovalentan. Dakle, dva amonijeva kationa na jedan sulfatni anion, zato je 2 u indexu iza NH4.
__________________
Da je ljudski mozak toliko jednostavan da ga možemo shvatiti, mi bismo bili toliko glupi da ga ipak ne bismo shvatili.
CherryLie is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2014., 19:50   #7134
Izracunaj mnozinsku koncentraciju sumporne kieline gustoce 1,84 g/cm^3 i masenog udjela 0,96!
MichaelMyers is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2014., 23:00   #7135
Izvodis na slican nacin i formula ti je: c(sumporne) = w(sumporne)*ro (sumporne)/M(sumporne) Rezultat ce ti biti izrazen kao mol/cm3
Aurora0Borealis is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.10.2014., 00:01   #7136
kako napisati skraćenu elektronsku konfig. valentne ljuske pomoću plemenitog plina koristeći PSE?
što označava taj plemeniti plin koji se piše u uglatoj zagradi?
CANDY-CANDY is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.10.2014., 00:24   #7137
To ti je zapravo skraceni zapis konfiguracije. Napisat ces ga tako da uzmes valentnu ljusku plemenitog plina iz periode prije elementa kojeg imas zadano I nadopises do broja elektrona koliko ti taj element ima. Nadam se da kuzis
Aurora0Borealis is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.10.2014., 17:25   #7138
joj ne
može malo detaljnije objašnjenje....
CANDY-CANDY is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.10.2014., 17:37   #7139
Uzmimo za primjer aluminij. Kad bismo mu pisali cjelokupnu elektronsku konfiguraciju, ona bi glasila 1s2 2s2 2p6 3s2 3p1, no vidimo da Neon ima konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 pa možemo cijeli taj dio zamijeniti sa [Ne] i tako dobijemo skraćenu elektronsku konfiguraciju aluminija koja sad glasi [Ne] 3s2 3p1.
Uvijek nađemo u potpunoj konfiguraciji nekog elementa dio koji je konfiguracija plemenitog plina, a ostalo prepišemo. Uvijek uzimamo plemeniti plin iz prethodne periode pa tako za elemente treće periode uzimamo neon, za četvrtu periodu argon i sl. Dio koji ostane je konfiguracija posljednje ljuske, a u pravilu nam je kod kemijskih reakcija samo i ona bitna s obzirom da su elektroni posljednje ljuske valentni elektroni koji sudjeluju u kemijskim reakcijama dok ostatak elektronske konfiguracije ostaje nepromijenjen.
Computer235 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.10.2014., 17:45   #7140
OK... Imaj pri ruci pravilo dijagonala za popunjavanje orbitala i bit će ti jasnije.
Znači jednostavni primjer: element bor - ima 5 elektrona. Bor se nalazi u drugoj periodi. Kod pisanja elektronske konfiguracije pomoću plemenitog plina uzima se plemeniti plin koji je u jednoj periodi prije elementa koji te zanima. Znači, ako tebe zanima bor (ili bilo koji drugi element u drugoj periodi kao npr. ugljik, kisik, itd.), plemeniti plin pomoću kojeg ćeš pisati njegovu elektronsku konfiguraciju je helij (nalazi se u prvoj periodi).
I sada na dvije minute zaboravi bor i posveti se heliju. Helij ima 2 elektrona koja ćeš popuniti po pravilu dijagonala - njegova elektronska konfiguracija je 1s2.
Zatim se vraćamo na bor. Bor ima 5 elektrona. Dva si već potrošio/la na heliju pa su ti ostala još tri. U ovom slučaju zadnja ljuska koju si popunjavao/la je 1s pa po pravilu dijagonala sada popunjavaš 2s i 2p dok ne potrošiš ta tri elektrona. Konačna ti je konfiguracija sada [He]2s2 2p1
Aurora0Borealis is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:51.