|
|
28.09.2006., 17:26
|
#1
|
Pacijent
|
Aneurizma - abnormalno lokalno proširenje krvne žile
Situacija je sljedeća: Tata mi je nedavno pao u kupaonicii misleći da je slomio rebro otisao na hitnu. Tamo su mu lijecnici pri snimanju na ultrazvuku sasvim slucajno primjetili da mu je aorta u trbušnoj šupljini jako proširena (čak 5 cm) i da svakog trenutka moze puknuti sto bi bilo fatalno. U petak (za tjedan dana) je naručen za jos nekakve valjda pretrage i vjerovatno ce ostati u bolnici gdje će ići na operaciju. Meni ovo zvuci jako opasno i mislim da je operacija vrlo riskantna.
Zanima me koliko prosirenje moze izdrzati aorta?
Kolika je brzina sirenja aorte?
Koliko zapravo bi bila riskantna operacija?
Da li je tjedan dana pre dugo za cekati?
Kako bi se moj tata trebao ponasati u tih tjedan dana (djeta? mirovanje?...nesto drugo?)
..bi li jos nesto trebao znati??
HVALA!
|
|
|
28.09.2006., 19:49
|
#2
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: ulica shegrta Hlapica bb
Postova: 855
|
Ne znam koliko ti tata ima godina i kakve još bolesti ima (i zna li uopće za njih), ali proširenje abdominalne aorte, ili aneurizma, je najčešće posljedica ateroskleroze i neregulirane arterijske hipertenzije. Jasno, uz to dolaze i sve one bolesti koje pogoduju razvoju ateroskleroze (povišene masnoće u krvi, debljina, pušenje, dijabetes).
Operacija abdominalne aorte svakako nije bezazlen (ili što novinari vole reći - rutinski) operativni zahvat, ali bolje ga je učiniti što prije. Taj dio aorte je proširen i neelastičan, pa može lako doći do disekcije ili čak rupture. U tom slučaju malo je vjerojatno da će se stići učiniti operativni zahvat, a i operacija je u takvom stanju puno riskantnija. Dakle, najbolje je da tvoj otac posluša liječnike i da se javi kad je naručen na pretrage.
Do tada potrebno je maksimalno regulirati krvni tlak, to jest održavati ga u granicama normale ili čak nešto niže, ako je ikako moguće. Svakako bi trebalo izbjegavati veće tjelesne napore koji mogu dovesti do povišenja tlaka (hodanje uzbrdo, dizanje tereta i slično). Bilo bi dobro da smanji sol u prehrani i da ne pije mineralnu vodu (sve to povisuje tlak). Kod dolaska u bolnicu napravit će mu vjerojatno temeljitu internističku obradu radi utvrđivanja faktora rizika za operaciju, ali i za nastanak aneurizme (ako već ranije nisu utvrđeni).
I da, tjedan dana nije dugo, čak mislim da je relativno brzo ... ali s aneurizmom se nikad ne zna, to je kao tempirana bomba. Ne očekuj da će odmah drugi dan nakon što dođe u bolnicu biti opreriran jer treba prije toga napraviti pretrage, a i sve faktore rizika (tlak, dijabetes?) staviti pod kontrolu ... time se naime smanjuje i operativni rizik.
|
|
|
28.09.2006., 21:30
|
#3
|
Što da upišem ovdje?
Registracija: May 2004.
Lokacija: Stan na trećem katu
Postova: 2,273
|
allegra je napisao sasvim dobro objašnjenje.
Ja bih to malo proširio s kirurško anesteziološkog gledišta. Odmah bih podebljao allegrine tvrdnje i rekao da riječ o potencijalno izuzetno opasnoj i zahtjevnoj operaciji. Krvarenja iz aorte, bila ona uzrokovana spontanim rupturom ili tijekom kirurškog zahvata, su razlog što se čovjek može u tren oka "izgubiti" ili "ostati na stolu".
Osim toga, pristup aorti koja je smještena retroperitonealno nije jednostavan i zahtjeva veliki rez i "razmicanje" abdominalnih organa da bi se aorti uopće moglo pristupiti.
Abdominalne aneurizme su mahom lokalizirane oko ishodišta lijeve i desne renalne arterije koje krvlju opskrbljuju bubrege. Ponekad, i ne baš previše rijetko, posljedično ima za rezultat otežan rad bubrega što može ići i do ozbiljne renalne insuficijencije uslijed ishemije.
Operacijom se zaklema aorta i uradi aneurizmektomija ( odstranjenje aneurizme ) i na mjestu resekcije postavi se intravaskularna proteza kojom se nadomjesti defekt krvne žile.
Ukoliko je pak aneurizma na mjestu ili blizu mjesta gdje se abdominalan aorta račva u dvije ilijakalne arterije ( tkz. bifurkacija aorte ) obično se mora uraditi aortobiilijakalni ili aortobifemoralni bajpas. Znači mjesto proširenja se nakon saniranja obostrano premosti.
Kad se operacija uradi ovakav bolesnik uvijek mora doći u Jedinicu intenzivnog liječenja gdje će biti najmanje narednih dan-dva ako sve ide OK.
Osim uobičajenih postupaka u JIL-u, posebna pažnja se poklanja kontroli cirkulacije u donjim ekstremitetima i jaakooo dobroj antikoagulacijskoj terapiji te pomnoj kontroli funkcije bubrega.
Po vađenju lokalnih drenova nakon dva-tri dana, sada već po izlazu iz JIL-a, valja bolesnika što prije vertikalizirati i dobrom fizioterapijom polako vraćati u normalan život.
__________________
Ovo je mali korak za čovjeka, a velik za čovječuljka!
|
|
|
28.09.2006., 23:22
|
#4
|
Pacijent
|
Puno hvala na ovakvim opsirnim objasnjenjima!!!
..znaci odgovor nije onakav kakvom sam se nadao, ocito je rizik velik.
Inace otac mi ima 69 godina, nema visok niti nizak tlak i ima anginu pectoris! ..jeli to mijenja sto???
Trebore koliko su zapravo česte komplikacije pri ovakvom zahvatu?
|
|
|
29.09.2006., 22:39
|
#5
|
Što da upišem ovdje?
Registracija: May 2004.
Lokacija: Stan na trećem katu
Postova: 2,273
|
Što se učestalosti komplikacija tiče tu nemam pravi odgovor. Nijedna operacija a pogotovo ovakav doista veliki kirurški zahvat nije bez rizika.
Možda ti nešto o tome može reći vaskularni kirurg koji će operaciju i uraditi.
No takva operacija danas nije ista stvar kao i prije 10-15 godina. Kirurške i anesteziološe tehnike kao i skrb u JIL-ovima danas je na puno većem nivo. Nekad čak ne bi to niti operirali.
Postojanje angine pectoris rizik zahvata još više podiže. Tu nema sumnje. No ako je bolesnik kadrijalno kompenziran to nije kontraindikacija za operaciju.
Po preoperativnom ASA skoriranju bolesnika ( koje ima skalu od 1 - 5 gdje je 1 zdrav čovjek a 5 moribundan, vrišteći, smrtni rizik ) a s obzirom na 70 godina, anginu i postojanje aortalne aneurizme ja bi ovako odoka, bez svih informacija, malo optimistički gledano, tvom ocu dao jednu vrlo čvrstu 3-icu ili slabu 4-ticu
Ne želeći te plašiti, moraš biti svjestan da je ovdje svaki ishod moguć i da grdo griješi svaki onaj tko te pokušava uvjeriti da će sve 100% garantirano proći dobro.
No uz dobrog kirurga i anesteziologa i dobru skrb nakon operacije postoje isto tako dobre šanse da sve prođe OK.
Sretno.
__________________
Ovo je mali korak za čovjeka, a velik za čovječuljka!
|
|
|
30.09.2006., 20:13
|
#6
|
WTF am I doing here???
Registracija: Oct 2003.
Postova: 4,708
|
Ako se smijem i ja malko uključiti...Rizik za rupturu raste eksponencijalno iznad 6 cm promjera. Postojanje koronarne bolesti ukazuje na vjerojatnu aterosklerotsku podlogu nastanka aneurizme. Operacija jest opsežna, ali rezultati su zaista dobri. Sam UZV nije dovoljan za preciznu dijagnostiku, a sam sam bio svjedokom svakojakih nesporazuma kad su ljudi stizali u panici sa "aneurizmom", a mjerenja su načinjena u krivom promjeru (uzdužnm umjesto poprečnom, a tada ako je dobro "pogodiš" aorta može i 10 cm "široka" biti) i sl...dakle prvo dijagnostika.
Potrebno je učiniti MSCT angiografiju, ev. sa 3D rekonstrukcijom i kontaktirati vaskularnog kirurga. S obzirom na pridruženu koronarnu bolest, valjalo bi razmotriti (ukoliko je lokacija aneurzme pogodna), i endovaskularno liječenje (postavljanje steta u abd.aortu i "isključenje" aneurizme)
__________________
Mi smo stabilizaciju prihvatili-to nam je svetinja
|
|
|
18.05.2007., 09:49
|
#7
|
Pacijent
|
molim za malo informacija
Vidim da se ovdje vec spominjala tema koja mi je prije tri dana postala nazalost jako bliska.
Prije tri dana na redovnom pregledu ultrazvukom abdomena ( zbog kontrole prostate) mom oci je otkrivena prosirena abdominalna aorta u duzini 7 cmm, najveceg promjera 4.8cm s troboznim promjenama te je prohodnost 2.7mm. Odmah je upucen vaskularnom kirurgu koji ga je pak uputio na UVZ znimanje svih zila u abdomenu. Koje jos preglede je moguce napraviti za tocno utvrdjivanje stanja?
Ima li netko informaciju koji doktori u kojoj bolnici u HR su najjaci za rjesavanje ovih problema. Koliko sam dosad shvatila citajuci na internetu operacija dolazi u obzir , ali je dosta rizicna. Inace otac mi pije tablete za tlak , ali tlak mu je uredan (nema nikakve zasad povisenja iznad normale), ima 73god, za njegove godine je dobrog zdravlja, nema masnoću, šećer, zasad nije imao problema sa srcem.
Ako netko ima osobno iskustvo sa ovom bolesnju molim da ga podjeli sa mnom bez obzira kako lose ili dobro bilo.
|
|
|
18.05.2007., 16:51
|
#8
|
Intenzivist
Registracija: Feb 2006.
Postova: 1,649
|
ako smijem, iako vidim da sam manje kirurški potkovan od nekih forumaša...ako su zakazali za tjedan dana znači da nema disekcije aorte... međutim gospodin ima koronarnu bolesti i očito razvijenu aterosklerozu i pitanje je kako znati da u tih tjedan dana njegova aorta neće disecirat. Ja znam da se vjerojatno radi o In ops situaciji što bi se reklo, ali nekada čekanje razvoja simptomatologije nije dovoljno brzo...
ne želim nikog prestrašit već samo raspravljamo, kolegica je imala pacijenticu sa aortnom aneurizmom(koju je dg auskulatacijom, da je pohvalim još kao studentica) koja je tkđ bila hemodinamski stabilna i nije išla na hitni operacijski zahvat, poslije je koliko ja znam bila ok.
dakle moje je pitanje kakav je postupak sa dijagnosticiranom aneurizmom koja je očito simptomatska?ovisno o st praesens po primitku
__________________
dežurni doktor
|
|
|
05.10.2007., 12:59
|
#9
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2006.
Postova: 79
|
aneurizma-prosirenje aorte
Trebalo bi mi malo vise informacija o o ovome pa ko zna i moze mi pomoci neka pise
Mami mi je dijagnosticirana aneurizma abdominalne aorte, pise u nalazu lako prosiren infrarenalni dio abdominalne aorte, odnosno i ovako abdominalna aorta dilatirana je do 25mm u infrarenalnom dijelu.
Znaci to je 2,5cm, adoktor je rekao da se od 4cm preporucuje operacija.
Ovo je dijagnosticirano UZ, slucajno.Doktor nije sugerisao nista hitno, samo je dao terapiju za pritisak koji se mora drzati u normali i mjesecnu kontrolu.
Ja se brinem jer sam citala da ovo moze biti opasno i da li neko zna ili ima iskustva sa ovime.
Kada ici sa operacijom, moze li se ovo i koliko brzo siriti? Moze li se znati pouzdano debljina i cvrstina zidova aorte?
Pliz trebaju mi odgovori jer se brinem!
__________________
cokolada
|
|
|
05.10.2007., 16:14
|
#10
|
Intenzivist
Registracija: Feb 2006.
Postova: 1,649
|
dakle,aneurizma aorte je jedno ozbiljno stanje, no doktor ti je rekao da nije aneurizma prevelika i 2,5 cm nisu zastrašujuća no svakako je treba ozbiljno shvatiti
za sada treba raditi konzervativno liječenje no ja osobno bi se ipak odlučio za operaciju, od internističkog tipa liječenja svakako kontrola krvnog tlaka igra središnju ulogu,no taj tip aneurizme je posljedica gotovo uvijek teških aterosklerotskih promjena tako da svako treba kontrolirat i druge parametre,kolesterol i GUK prvenstveno...dakle liječenje statinima i kontrola šećera ako je eventualno poremećen. veliki rizik je za nju trauma trbuha koja može potaknut disekciju aorte što onda zahtjeva hitno kirurško zbrinjavanje,sa značajnim mortalitetom i sa pravovremenom intervencijom
__________________
dežurni doktor
|
|
|
05.10.2007., 16:22
|
#11
|
Svarožić
Registracija: Mar 2006.
Lokacija: Šuma Striborova
Postova: 11,810
|
Quote:
ante dumbledore kaže:
veliki rizik je za nju trauma trbuha koja može potaknut disekciju aorte što onda zahtjeva hitno kirurško zbrinjavanje,sa značajnim mortalitetom i sa pravovremenom intervencijom
|
Jeli to, laički rečeno, napuknuće tog unutarnjeg zida aorte, koje kreće od želuca, pa krv ustvari drži taj vanjski zid? To se dogodilo tetku prije jedno 3 godine i dr. Biočina u KB Dubrava ga je operirao i spasio, iako je napuknuće bilo skroz od želudca pa do malo ispod srca.
Čovjek sad pazi na prehranu i ne radi nikakve poslove koje zahtijevaju napor. znači, ne nosi teške vrećice i torbe, polako se penje po stepenicama i dosta se odmara i izbjegava stresna stanja koliko je god to moguće.
http://www.medicina.hr/clanci/aneurizme_aorte.htm
|
|
|
05.10.2007., 16:41
|
#12
|
Intenzivist
Registracija: Feb 2006.
Postova: 1,649
|
jest
inače kirurškim zahvatom se taj dio pojača implantatom koji onda to mjesto štiti od rupturiranja te aneurizme
__________________
dežurni doktor
|
|
|
06.10.2007., 12:26
|
#13
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2006.
Postova: 79
|
Quote:
ante dumbledore kaže:
dakle,aneurizma aorte je jedno ozbiljno stanje, no doktor ti je rekao da nije aneurizma prevelika i 2,5 cm nisu zastrašujuća no svakako je treba ozbiljno shvatiti
za sada treba raditi konzervativno liječenje no ja osobno bi se ipak odlučio za operaciju, od internističkog tipa liječenja svakako kontrola krvnog tlaka igra središnju ulogu,no taj tip aneurizme je posljedica gotovo uvijek teških aterosklerotskih promjena tako da svako treba kontrolirat i druge parametre,kolesterol i GUK prvenstveno...dakle liječenje statinima i kontrola šećera ako je eventualno poremećen. veliki rizik je za nju trauma trbuha koja može potaknut disekciju aorte što onda zahtjeva hitno kirurško zbrinjavanje,sa značajnim mortalitetom i sa pravovremenom intervencijom
|
Znas ja sam se ovdje najvise prepala cini mi se, jer sve sto sam citala o ovome je opasno, a doktor je to tako predstavio kao da je upala uha,nije veliko prosirenje, samo paziti pritisak i ukinuti pusenje i to ce biti sasvim ok-kazao je. I ja sam razmisljala je li bolja operacija sada odmah.
Da li se moze znati kakve su cvrstoce zidovi aorte koji su ispupceni, moze li se po tome procijeniti nivo rizika?
Ovo je sve dijagnosticirano UZ a uradi cemo ako Bog da i CT.
__________________
cokolada
|
|
|
06.10.2007., 12:29
|
#14
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2006.
Postova: 79
|
Quote:
trebor kaže:
|
Znam, citala sam o tome ali sam trebala nekih informacija jer nisu svi slucajevi isti. Ovdje se radi da je doktor ustanovio velicinu od 2,5 cm i rekao da se prati ali ja se brinem i trebam misljenja nekih koji znaju nesto vise o ovome.
Thanks u svakom slucaju
__________________
cokolada
|
|
|
25.10.2007., 23:05
|
#15
|
WTF am I doing here???
Registracija: Oct 2003.
Postova: 4,708
|
Dakle ovako:
1. 2.5 cm u infrarenalnom dijelu jedva da se kvalificira kao povećanje promjera aorte
2. kako i rekoh već na temi na koju linka kolega Trebor, rizik za rupturu/disekciju postoji od 5 cm naviše (ili kod pojave simptoma-koji su rijetki kod manjim promjera). Dakle nema nikakvoga straha za sada kod vaše mame
3. kontrola tlaka dobro će joj doći i za dotičnu dilataciju a i općenito.
4. redovne mjesečne kontrole nisu neophodne (prva je, da se utvrdi da li dotična dilatacija napreduje). Potom mislim da je dovoljna kontrola i 2x godišnje (češće ako se utvrdi neko značajnije proširenje, ali dinamika bolesti nije tako nagla ako 2.5 uzmemo kao početni promjer). Ako je kolega koji je dijagnosticirao privatnik, onda svakako mjesečne kontrole
__________________
Mi smo stabilizaciju prihvatili-to nam je svetinja
|
|
|
02.04.2008., 23:08
|
#16
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2008.
Postova: 2
|
Aneurizma/krvarenje iz mozga
Moja majka je pre 10 dana imala krvarenje u mozgu. Dovedena je najpre na odeljenje poluintenzivne nege, a onda je prebacena u Institut za neurohirurgiju u Beogradu.
Lekar je rekao da ima aneurizmu. Ona je inace u svesnom stanju, prepoznaje me, razume sve sto joj govorim, ali slabo prica. Izgovori po koju recenicu, ali je ja zamolim da cuti da se ne bi zamarala. Stanje je veoma tesko, ali ja vidim postepen oporavak. Naravno, taj oporavak je milimetarski, ali primetan. Recimo, najpre me dva dana nije prepoznavala, onda je pocela da razume sve sto joj govorim da me pita po nesto (doduse jedva, ali uspe da izgovori), pa je krenula da jede... Medjutim, ima visok pritisak, sestre joj daju da pije trodone, bensendine i mnogo spava.
Cini mi se da je dobila drugu sansu za zivot. Ipak, vec 10 dana gledam kako se muci i sporo oporavlja. Svaki put kad odem nasmejana sam i pricam joj lepe price, jer mislim da ne sme nicim da se opterecuje i da joj je psihicki oporavak vazan iznad svega. Lekar mi, medjutim, kaze da ne mogu jos da joj snime krve sudove, jer se nije dovoljno oporavlia za to. Ne mogu da urade ni operaciju jer nije stabilno.
Takodje, lekar je optimista, ali ne moze nista da garantuje....
Znam da ce moje pitanje mozda zvucati malo naivo, ali recite mi sta mogu da ocekujem? Koliko oporavak moze da traje? Postoji li opasnost od pogorsanja stanja? Sta sve mogu da ucinim za nju?
|
|
|
03.04.2008., 11:41
|
#17
|
Panthera tigris bengalens
Registracija: Jul 2007.
Postova: 2,036
|
u medicini sve ovisi o stanju na terenu
|
|
|
03.04.2008., 12:16
|
#18
|
Svarožić
Registracija: Mar 2006.
Lokacija: Šuma Striborova
Postova: 11,810
|
Quote:
Mirjana80 kaže:
Moja majka je pre 10 dana imala krvarenje u mozgu. Dovedena je najpre na odeljenje poluintenzivne nege, a onda je prebacena u Institut za neurohirurgiju u Beogradu.
Lekar je rekao da ima aneurizmu. Ona je inace u svesnom stanju, prepoznaje me, razume sve sto joj govorim, ali slabo prica. Izgovori po koju recenicu, ali je ja zamolim da cuti da se ne bi zamarala. Stanje je veoma tesko, ali ja vidim postepen oporavak. Naravno, taj oporavak je milimetarski, ali primetan. Recimo, najpre me dva dana nije prepoznavala, onda je pocela da razume sve sto joj govorim da me pita po nesto (doduse jedva, ali uspe da izgovori), pa je krenula da jede... Medjutim, ima visok pritisak, sestre joj daju da pije trodone, bensendine i mnogo spava.
Cini mi se da je dobila drugu sansu za zivot. Ipak, vec 10 dana gledam kako se muci i sporo oporavlja. Svaki put kad odem nasmejana sam i pricam joj lepe price, jer mislim da ne sme nicim da se opterecuje i da joj je psihicki oporavak vazan iznad svega. Lekar mi, medjutim, kaze da ne mogu jos da joj snime krve sudove, jer se nije dovoljno oporavlia za to. Ne mogu da urade ni operaciju jer nije stabilno.
Takodje, lekar je optimista, ali ne moze nista da garantuje....
Znam da ce moje pitanje mozda zvucati malo naivo, ali recite mi sta mogu da ocekujem? Koliko oporavak moze da traje? Postoji li opasnost od pogorsanja stanja? Sta sve mogu da ucinim za nju?
|
Jeli mama operirana?
Kod nas na Rebru to neurokirurzi jako lijepo rješavaju. Ipak je to oštećenje na mozgu koje je zahvatilo neke centre i trebat će neko vrijeme da se oporavi i da zdravi centri preuzmu funkciju ovih oštećenih. Vjerojatno će i na rehabilitaciju u neke toplice. Dobro je da se već tako dobro oporavlja.
Ako je liječnik optimista, trebaš i ti biti. Naravno da nema nikakvih garancija, ako i u ničemu u ovome životu.
__________________
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
|
|
|
03.04.2008., 20:39
|
#19
|
Što da upišem ovdje?
Registracija: May 2004.
Lokacija: Stan na trećem katu
Postova: 2,273
|
Opisala si vrlo jasnu sliku subarahnoidalne hemoragije ( SAH ) odnosno krvarenja u subarahnoidalnom prostoru centralnog nervnog sistema odnosno krvarenje ide u prostor gdje cirkulira likvor.
SAH je vrlo nezgodna dijagnoza i apsolutno nikakve prognoze ne bi se trebale davati dok ne prođe 2 - 3 tjedna, ponekad čak i više. S ovim tipom krvarenja promjene u trenutnom stanju su često dramatične. Npr. sve bude OK prvih tjedan - dva a onda se sve okrene naopako i čovjek ne baš i prerijetko loše završi.
No ne bih te htio plašit, samo govorim da se ovdje mora ići oprezno iz dana u dan. Kad se opće stanja stabilizira, a to znači da je čovjek hemodinamski stabilan ( puls, tlak ) mora se napraviti angiografija cerebralnog krvotoka da se utvrdi mjesto gdje se nalazi puknuta aneurizma. O neurokirurgu dalje ovisi hoće li se ići operirati ili liječenje nastaviti konzervativno dobrom kontrolom tlaka, mirovanjem itd...
__________________
Ovo je mali korak za čovjeka, a velik za čovječuljka!
|
|
|
04.04.2008., 12:48
|
#20
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2008.
Postova: 2
|
...
Quote:
trebor kaže:
Opisala si vrlo jasnu sliku subarahnoidalne hemoragije ( SAH ) odnosno krvarenja u subarahnoidalnom prostoru centralnog nervnog sistema odnosno krvarenje ide u prostor gdje cirkulira likvor.
SAH je vrlo nezgodna dijagnoza i apsolutno nikakve prognoze ne bi se trebale davati dok ne prođe 2 - 3 tjedna, ponekad čak i više. S ovim tipom krvarenja promjene u trenutnom stanju su često dramatične. Npr. sve bude OK prvih tjedan - dva a onda se sve okrene naopako i čovjek ne baš i prerijetko loše završi.
No ne bih te htio plašit, samo govorim da se ovdje mora ići oprezno iz dana u dan. Kad se opće stanja stabilizira, a to znači da je čovjek hemodinamski stabilan ( puls, tlak ) mora se napraviti angiografija cerebralnog krvotoka da se utvrdi mjesto gdje se nalazi puknuta aneurizma. O neurokirurgu dalje ovisi hoće li se ići operirati ili liječenje nastaviti konzervativno dobrom kontrolom tlaka, mirovanjem itd...
|
Trebore, zaista si mi dao precizne informacije i hvala ti na tome.
No, sinoc je ponovo krenulo krvarenje i lekari su je operisali u toku noci. Medjutim, gotovo da nema nade da ce se izvuci jer je stanje stvarno tesko. Svesna sam toga i da je jako tesko davati prognoze. Ipak, negde na Internetu sam procitala da drugo krvarenje prezivi 40% pacijenata. Ostaje mi da se nadam da ce biti medju njima.
Medjutim, isto tako sam svesna fatalnih posledica i trudim se da budem realna i uvidim njeno stanje.
Lekar mi je rekao da je aneurisma skoro centrimetar bila velika i da se nalzi u hipotalamusu. To je zaista jako jako tesko.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 04:19.
|
|
|
|