Letovi u svemir

[heheh]

Imam ja jdeno pitanje.
Kad nešto treba sa zemlje izac u orbitu treba mu naravno velika snaga za to, pa sad mene zanima, kolika je potrebna za poletit s mjeseca, u odnosu na to?

i još jedno.
Zašto se prestalo sa svemirskim letovima? Kako to da nakon što su ljudi (navodno) bili na mjesecu, da se više to ne radi, ili ne idu negdi drugo?

[_suRak_]

Pare sine pare

[raliSHA]

Politika sine, politika

[*_spike]

A ja imam praktično pitanje oko prve kozmičke brzine, to je ona koju tijelo treba imati da se oslobodi gravitacije, rajt?

E sad, ona je fiksna, ali meni to nije jasno, što ako imamo avion koji ide 300m/s ali ne ide vertikalno gore nego, ne znam, pod kutem od 2 stupnja se udaljava od Zemljine površine. Kad-tad, on će ipak napustiti Zemlju, zar ne? Dakle, nije mu trebala prva kozmička brzina i ona se računa samo kada objekt ide vertikalno?

Vjerojatno glupo pitanje, ali što mogu kada sam debel

[bariole]

Prva kozmička brzina je mjera impulsa koje je potrebno jednokratno dati nekom tjelu u smjeru "prema gore" da bi navladao silu težu.

Impuls je umnožak mase i brzine: p = mv i impuls potreban za tijela različitih masa je, normalno, drugačiji. Ali kako je i sila teža, sila koja se opire oslobađanju tijela, funkcija mase onda se potrebni impuls može jednostavno izrazti kao brzina, tj u ovom slučaju prva kozimčka brzina. Naprosto 2 puta masivnije tijelo trebat će dva puta veći impuls, ali kako mu je i težina 2 puta veća potrebna izlazna brzina obaju tijela je jednaka.

Avion nije dobar primjer jer:
a) motori aviona kontinuirano rade, tj. ne postoji trenutak kada avion "upije" početni impuls već je to u aviona kontinuiran proces
b) avion leti po principu uzgona što je skroz druga priča.

Bolji primjer je rakte. Zbog toga što i u rakete motori rade neprekidno ona ne mora odmah na lansiranju jednakokratno primiti fiksnu količinu gibanja da odleti u orbitu, već je to u njoj "proces" u odvijanju..

Pravi primjer bi bilo bacanje kamena u vis. Kamen jednokratno primi impuls za gibanje i kada bi ga bacio potrebnom brzinom ravno u vis odletio bi u svemir.

[bariole]

odgovor hehehu :

Svemirski letovi su danas aktivniji nego ikada u povijesti tako da je već u samom tvom startu pitanje "neprimjereno". Eto pa prije koji mjesec su čak ljudi za svoj novac, nevezano uz ikakvu vladu, letjeli u svemir.

To što se ne leti na Mjesec je već druga stvar. Problem su financije tj. odnos uloženo/dobiveno. Mjesec malo toga nudi da opravdava potrebna ulaganja te se novac troši na druge stvari.

E sada kolika je potrebna snaga je skroz druga stvar. Ovisi što želiš učiniti i što uspoređuješ. Želiš li poslati ljudsku posadu na Mjesec s kojom moraš slati sve što ti ljudi neposredno trebaju, sve za svrhu njihova putovanja i sve što im treba da se vrate natrag. Upravo to je bio Apollo program i njihove rakete, Saturn V, su imale pet največih raketnih motora ikada stvorenih. Mogla je ponijeti 127 tona korisnog materijala u orbitu (oko pet puta više od Space Shutle) ili 43 tone na Mjesec. S druge strane ako želiš samo zabiti raketu u Mjesec treba ti nešto puno puno manje.

Sve u svemu odnos orbita/Mjesec je očito oko 3 puta za isti teret, ali ovisno i o kakvoj orbiti je riječ.

[heheh]

a zašto se ne pokušava let na neku drugu planetu? Jel to nemoguće, nema dovoljno love ili jednostavno nema interesa za nešto takvo? Zašto, nakon što su ljudi odletjeli na mjesec, nije došlo do letova na neka druga mjesta?

[bariole]

Pa kak' se ne leti na druge planete?

Pa samo izbroji koliko je bilo misija na Mars u posljednjih pet godina..

Ak misliš zašto ne lete ljudi na te planete, to je problem tehnologije. Nismo toliko razvijeni da nam je to u ekonomskoj moći. Tehnološki bi se još možda dalo izvesti ako bi strašno zapeli. Ali fakat strašno..

Dok Ameri najveći dio budžeta koriste za upravljanje strahom, nema od svemira ništa.

[bariole]

Basta pretjeruješ. Ne troše amerikanci državnu lovu na kontrolu straha.

Oni si to sami čine.

Uostalom u svemir ne lete samo amerikanci.

[El Tomo]

*_spike kaže:
A ja imam praktično pitanje oko prve kozmičke brzine, to je ona koju tijelo treba imati da se oslobodi gravitacije, rajt?

Mala ispravka - 1. kozmicka brzina nije brzina koju tijelo mora imati da bi u potpunosti napustili zemlju, vec minimalna brzina koju tijelo mora postici da bi ostalo u putanji na povrsini zemlje. Za odletiti u potpunosti van utjecaja zemljinog gravitacijskog polja, treba postici 2. kozmicku brzinu. Recimo, svi sateliti imaju brzinu izmedu prve i druge kozmicke brzine, i ta im brzina odreduje visinu orbite.

[El Tomo]

heheh kaže:
a zašto se ne pokušava let na neku drugu planetu? Jel to nemoguće, nema dovoljno love ili jednostavno nema interesa za nešto takvo? Zašto, nakon što su ljudi odletjeli na mjesec, nije došlo do letova na neka druga mjesta?

Nije toliko stvar u tehnickoj izvodivosti koliko u novcu i svrsi. Budzet NASA-e nije beskonacan i vec sada jedva krpa kraj s krajem. Rusi su ionako otisli kvragu. No, zasto ulupati ogromne novce za nesto sto mogu raditi (a danas to i rade) roboti za stostruko manje novce? Cijena lansiranja po kilogramu je oko 50 000 USD, pa izracunaj koliko novca treba za lansiranje 1 tone bilo cega. Otici na mars danas vise nije nikakav problem s tehnicke strane - jer ako im je to uspjelo na mjesecu, nema velike razlike ni s marsom. Uredaji za slijetanje dosta dobro rade, boravak u svemiru je istestiran na Miru. Jedino je pitanje sigurnosti astronauta i politicke dobiti (ili gubitka) u slucaju uspjeha/nesrece. Ameri placu za Columbiom, a kako bi tek onda plakali za misijom na mars...

[Allnou]

Nedavno su u Večernjaku izlazili DVD-i različitih dokumentarnih tema. Jedan se zvao "Red Planet" i baš je opisivao tehnološke i ekonomske okolnosti putovanja na Mars... Bilo je i razgovora s astronautima i znanstvenicima NASE, te inovatorima koji su došli do nekih značajnih otkrića. Sve u svemu dosta dobro napravljeno...

El Tomo kaže:
No, zasto ulupati ogromne novce za nesto sto mogu raditi (a danas to i rade) roboti za stostruko manje novce?

... Bilo je i govora o tome...
Problem je u tome što roboti nisu posve samostalni i još uvijek ljudi trebaju upravljati i navoditi ih. A to upravljanje je otežano zbog udaljenosti (ne znam sad točno mislim da signal putuje oko 30 min u jednom smijeru). Zamisli da upravljaš nekim robotom (i to svakim i najsitnijim pokretom), i trebaš nakon svakog tog pokreta čekati sat vremena za sljedeći. Frustrirajuće i sporo...
Iako se slažem da je problem u novcu (i politici), a ne u tehnologiji.

[El Tomo]

Allnou kaže:
... Bilo je i govora o tome...
Problem je u tome što roboti nisu posve samostalni i još uvijek ljudi trebaju upravljati i navoditi ih. A to upravljanje je otežano zbog udaljenosti (ne znam sad točno mislim da signal putuje oko 30 min u jednom smijeru). Zamisli da upravljaš nekim robotom (i to svakim i najsitnijim pokretom), i trebaš nakon svakog tog pokreta čekati sat vremena za sljedeći. Frustrirajuće i sporo...

Sporo je, ali ipak ne toliko sporo. Signal do marsa putuje 10 minuta, sto znaci da za povratnu informaciju cekas 20 minuta. Puno je gore za Jupiter gdje ti stvarno treba skoro sat vremena za informaciju. No, koliko bi trebalo vremena za organizirati spasavanje svemirskog broda negdje u blizini marsa ako nesto pode po zlu? U tome je poanta - mogli bi samo gledati i cekati, a to nije u ljudskoj prirodi i nije bas politicki korektno. Jedna od posada Apolla je spasena upravo zahvaljujuci dobroj suradnji sa zemaljskom komandom. BTW ti roboti su otisli toliko daleko da ih danas 'vade' iz svakakvih problema, cak i kada zapnu u pijesak ili padnu u rupu (vidi zadnji slucaj s Opportunityjem).

[Allnou]

El Tomo kaže:
No, koliko bi trebalo vremena za organizirati spasavanje svemirskog broda negdje u blizini marsa ako nesto pode po zlu? U tome je poanta - mogli bi samo gledati i cekati, a to nije u ljudskoj prirodi i nije bas politicki korektno.

Tu se slažem, ali ti ljudi koji idu "gore" znaju da postoji vrlo velika vjerojatnost stradavanja...

[El Tomo]

Allnou kaže:
Tu se slažem, ali ti ljudi koji idu "gore" znaju da postoji vrlo velika vjerojatnost stradavanja...

Heh, pa znali su i ovi u Columbiji. A vidi epilog - isplakana rijeka suza (sto je ok), pijeteti na sve strane, pacenici i mucenici, a sa druge strane totalna obustava americkog istrazivackog programa (sto nije ok) samo zbog politicke korektnosti. Jer se mocnim i savrsenim amerima ne moze dogoditi da im space shuttleovi, ponos i dika americke nacije i njihovog nacina zivljenja, eksplodiraju poput kokica.

Samo mi nije jasno zasto ne obustave proizvodnju neke puske (ili bilo cega) kada se dogodi nesreca i netko nastrada.

[55:45]

A kako funkcioniraju uređaji za slijetanje, i kako izgleda ponovno polijetanje s recimo Mjeseca? tnx

[satanfromNorthPole]

55:45 kaže:
A kako funkcioniraju uređaji za slijetanje, i kako izgleda ponovno polijetanje s recimo Mjeseca? tnx

to ne postoji to je sve zavjera

[heheh]

satanfromNorthPole kaže: to ne postoji to je sve zavjera

[bariole]

55:45 kaže:
A kako funkcioniraju uređaji za slijetanje, i kako izgleda ponovno polijetanje s recimo Mjeseca? tnx

Postoji par različitih načina, ali konkretno za ljudsku posadu na Mjesecu koristio se LEM modul koji izgleda otprilike kao veliki, debeli metalni pauk.

LEM modul je sa donje strane bio opremljen raketnim motorom uz pomoću kojega je kontrolirano slijetao. Recimo da je uz pomoć tog motora na Mjesecom letio poput helikotpera nad Zemljom, samo s bitnom razlikom da koristi raketni pogon umjesto elise jer Mjesec nema atmosfere.

Pri uzletanju se ponovo koristio raketni motor, ali je uzlijetao samo jedan dio LEM-a radi smanjenja mase. U orbiti nad Mjesecom LEM se spajao sa glavnim svemirskim brodom sa kojega je i krenuo na spuštanje na Mjesec.