Svemirsko rudarstvo

[general Martok]

Što mislite hoće li do kraja 21. st. svemirsko rudarstvo postati jedna od značajnijih djelatnosti u svemiru, i što će se najviše rudariti? Helij 3 na Mjesecu, metali u asteroidima?

Kakve će se metode upotrebljavati? Možda nuklearno oružje za razbijanje asteroida, tipa nekakvih nuklearki od 1000 megatona, ili?

[dirtbike]

odo ja u rudare

neznam meni se cini previse skupo, i cini mi se da na Zemlji ima jos dosta zaliha da bi to bilo isplativo.

[Data]

Metali u meteorima. Bilo bi idealno kad bi neki od meteora bio zarobljen u Zemljinoj orbiti, oni su puni tehničkih metala koje su prilično skupi (koliko sam čuo sa jednog predavanja Korlevića), a to mi možda čak i pokrenulo svemirsku industriju.
Ipak, zasad barem, malo vjerojatno.

[Omaha]

dirtbike kaže:

odo ja u rudare

neznam meni se cini previse skupo, i cini mi se da na Zemlji ima jos dosta zaliha da bi to bilo isplativo.

Skupo je relativna činjenica.
Zamisli da onih 6% svjetske populacije kaže da će izdvajati novce za rudarenje po okolnim planetama, a ne samo narod.
Tehnologija postoji i sve je riješeno.

[Rescuer]

Problem nastaje u isplativosti. Svemirsko rudarenje moguće je jedino za neke rude (odnosno kem. elemente koje hoćemo) kojih je na Zemlji u strašno malim količinama a otkrilo se da imaju neka fantastična svojstva. Zasada se uspješno pokrivamo sa kemijskim elementima nešto nižeg atomskog broja (koristimo i one do atomskog broja 90 ali u principu u puno manjoj količini), osim toga, kem.elementi sa višim atomskim brojem nam služe manje-više jedino zbog radioaktivnosti, a i sa tim zasad dobro stojimo. Trošak slanja letjelica u svemir je ogroman, a i ''spuštanje'' na Zemlju nije jeftino ni bezopasno. Zamisli recimo 100 tona neke rude kak je spuštaju na Zemlju. To je kao čovječe asteroid, a zamisli koliko bi još eventualno trebalo energije potrošiti za kontrolirano spuštanje. Također je u svemiru praktički nemoguće naći kemijske elemente sa visokim atomskim brojem, što znači da ako i znanstvenici otkriju neko čarobno svojstvo kod takvih elemenata, morati ćemo ih sami sintetizirati. Mislim da će takve stvari biti moguće tek kad dođemo do mogućnosti teleportacije objekata veličine recimo kuće

[kastaš]

Rudarenje asteroida. Vrijedni metali i gorivo.
Neki su čak sastavljeni od zlata ili čiste platine (većinom) i mada bi tolika količina oborila cijene sigurne će se neko polakomit.

Neće se njih bacat na zemlju nego će ih se rudarit tamo gdje jesu a materijal slat do orbite pa onda dolje, ljepo uredno u paketima.

Osim toga veliki asteroidi su savršeni kao baze.
Prvo ih rudariš i samim time dubiš hodnike i prostorije u njima , a kad izvučeš svu rudu samo začepiš otvore i napuniš ga zrakom. Ustvari netreba čekati da se sve izvuče nego se to može napraviti čim se oslobodi dovolno prostora.

I eto ogromne baze u patanji malo iza Marsa.

[Evil robot]

Ima li doista nešto na mjesecu ili Marsu da se zna za to?

[EL GADAFY]

Palac gore za temu svaka čast. Upravo gledao avatar pa i meni to palo na pamet...
Koliko je tehnologija od kamenog doba napredavala do danas, još toliko treba napredovati da bi došli do toga...Nevjerujem da ću biti živa tada

[zacky]

Na Marsu ima Magnezija,nešto Željeznog okisda,Natrija,Kalija.
Metana osim na Marsu ima i na vanjskim planetima!

[Michael Collins]

sječam se u Predatoru 2 kada nisu znali koji je metal njegovo oružje.
Jesmo li istraživali metale po npr. Marsu?

[Charobniak]

Zanimljiva tema u svakom slučaju, iako su neki možda temu shvatili u preširokom smislu. Meni djeluje logično da smisao prvih oblika svemirskog rudarenja neće biti dopremanje ruda natrag na Zemlju, pa čak niti dopremanje gotovog produkta (nastalog obradom te rude) na Zemlju, nego korištenje te rude/produkta na samom mjestu za gradnju infrastrukture, brodova i sličnog. Kasnije kad se tehnologija malo unaprijedi, kad se nađu dovoljno velike količine nečeg i kad cijena prijevoza tereta po svemiru dovoljno padne, onda bi se moglo vjerojatno govoriti o dopremanju rude na Zemlju.

Inače, iskreno se ne razumijem pretjerano u sastav asteroida i drugih tijela u Sunčevom sustavu, ali pada mi na pamet da bi se možda određeni metali ili drugi elementi mogli naći i u elementarnom stanju. U slučaju pojedinih elemenata, dobivanja istih iz ruda zna biti prilično skupo, tako da bi velike količine takvih metala (ili drugih elemenata) u elementarnom stanju moglo dijelom opravdati trošak. Sad, o utjecaju tako nečeg na vrijednost metala i ekonomiju općenito ne bih znao puno reći, tako da neću ulazit u to. A i s obzirom da je ovo na prirodnim znanostima, to nas vjerojatno i ne zanima toliko.

[kastaš]

Ovako stoje stvari.

http://en.wikipedia.org/wiki/Asteroid_belt

Ima i fina slika koja pokazuje vrlo zorno koliko toga ima.



Govorimo o rudarenju asteroida a ne planeta.

Asteroidi imaju nekoliko velikih prednosti.
Prva je da su relativno lako dostupni, nema potrebe sa slijetanjem na planet i podizanje tereta tj rude u orbitu jer su asteroidi već izvan gravitacijskog zdenca planeta šta nevjerovatno smanjuje troškove.

Drugi je da je moguće ispitati i izabrati točno odgovarajući asteroid tako da se izabere onog koji ima odgovarajuće rude prije nego li počne samo rudarenje.

most asteroids may be composed of three materials: mostly (92.8 percent) silicates (stone); metals (5.7 percent) iron and nickel; and the rest as a mix of the those materials and carbon-rich substances.

Znači zna se da ima željeza (u čistom obliku koji ne postoji na zemlji) i Nikla a moguće je da će se naći i druigh metala ili zanimljivih spojeva drugih vrsti.


Većina asteroida nalazi se između orbita Marsa i Jupitera tj relativno su blizu.

Tehnologiju za doći do asteroida već imamo.
Problem je zasad u tome što je ta tehnologija u rukama država a i često je preskupa jer se ne modernizira (tek sad su umirovljeni >Space shuttleovi koji rade već preko 40 godina takoreći neizmjenjeni od kad su napravljeni)
- a države imaju i previše drugih problema pa često zakidaju Space industriju.

Rudarenje asteroida se može obavit na dva glavna načina.

Rudarenje na samom asteroidu i dopremanje asteroida do zemlje gdje bi bio parkiran u orbitu pa tu i rudaren.

Drugi način je dosta jednostavniji i može se postić relativno jeftino jer je dovoljno na asteroid postavit nekoliko raketnih sustava koji bi ga lagano dogurali do zemlje - po mogućnosti koristeći materijale samog asteroida za gorivo. Znači polu robotski automatski motori.

I ne radi se o brzom letu nego nečemu što bi trajalo nekoliko godina.

(moguće je koristiti i solarna jedra koa bi se prikačila na asteroid i lagano mu mjenjala smjer dok nebi došao blizu zemlje gdje bi ga prihvatili tegljači i lagano doteglili u orbitu)

Naravno moguće je uspostaviti trajne baze na velikim asteroidima, promjera nekoliko kilometara, koje bi služile za daljne istraživanje i rudarenje ostatka asteoridnog "pojasa". A i bile bi jako korisne za dopremanje potrebnih materijala do Marsa recimo, kad krene kolonizacija ili kao baze na kojima bi se moglo dopuniti gorivo ili izvršiti popravci za misije koje bi išle do Jupitera ili dalje. Ustvari takve baze bi i omugićile takve ekspedicije)

Još jedna velika prednost a ustvari i potreba je da bi sa tim tehnologijama dobili mogućnost skretanja opasnih asteroida te bili puno pripremljeniji za eventualni udar nego što smo danas.

Zbog toga se planira i prvo slijetanje ljudi na asteroid.

http://news.softpedia.com/news/NASA-...id-85122.shtml

Sve te tahnologie sad imamo, treba ih samo prilagoditi (osim solarnih jedara ali tu je problem samo materijal - na čemu se radi) ali kad bi se krenulo onda bi se stvari jako brzo razvijale i prilagođavale.


Ako vas zanima kako to sve izgleda u stvarnosti, tj kako stvarno izgledaju planeti, mjeseci, asteroidi i kometi u našem sistemu onda vam preporučam program Celestia, koji je besplatan i odličan.

http://www.shatters.net/celestia/

[zacky]

Cijena prevoza tereta u orbitu će pasti kada naprave dizalo!

Znam da ovo nije pitanje za ovu temu, ali to je najbliže što sam uspjela naći Zanima me tko je bio direktor NASA-e za vrijeme spuštanja na Mjesec. Na Googleu nisam uspjela naći ništa. Unaprijed hvala

[OliverZG]

Ella of Frell kaže:

Znam da ovo nije pitanje za ovu temu, ali to je najbliže što sam uspjela naći Zanima me tko je bio direktor NASA-e za vrijeme spuštanja na Mjesec. Na Googleu nisam uspjela naći ništa. Unaprijed hvala

Wernher von Braun

[Tyndall]

oliver2 kaže:

Wernher von Braun

Thomas Paine

[zacky]

Braun je bio u engineerskom teamu!

[OliverZG]

Tyndall kaže:

Thomas Paine

zacky kaže:

Braun je bio u engineerskom teamu!

Da sad sam vidio on je bio direktor "Marshall Space Flight Center". Što je budimo realni važnija funkcija za posao koji je NASA-i povjeren (toliko važniji da su ga spasili vjerojatnog puta u Nuremberg), ovaj tvoj je više politička funkcija iako upravu si on je bio glavni.

[Celestar1975]

Moglo bi se na Titan ići po tekući plin, kojeg tamo ima u velikim količinama.

[mau123]

Celestar1975 kaže:

Moglo bi se na Titan ići po tekući plin, kojeg tamo ima u velikim količinama.

I potrošiš više goriva nego šta ga doneseš.