Šumarstvo (gospodarenje šumama)

[Makyme]

Odi u inspektorat i pitaj zasto su to dopustili. Tj. Posalji napismeno pa neka ti odogovre.... ne mogu sumari na svoju ruku bilo sto posjeci bez napismenog blagoslova inspektorata i u ovom slucaju bez znanja pp medvednica.....
jesi siguran da su stabla bila 100% zdrava ( krosnja cijela, nije bilo pukotine, znakova prijeloma), koliki postotak zdravih stabala je bio na toj povrsini. Ako je obrast smanjen moras ici u sanaciju ,htio ti to il ne,bilo to oku ugodno ili ne .obicno dok ne dodjes do stabla ne mozes vidjeti u kakvom je stanju. S ceste izgleda zdravo ,al kad dodjes do stabla vidis puknuce(manje ili vece) koje ceka jaci vjetar da se slomi do kraja.....
I kod gospodarenja,ako se nesto obnavlja mora se napraviti prema pravilima,a ako nije jela u pitanju i dijelom bukva onda se mora cijela povrsina sanirati i podici nova sastojina bilo sjemenom il sadnicama....




Sto se vidi na slikama?

[monty-zg]

Evo, na ovo sam mislio.

S DRUGE TEME

A vezano za ove fotke....

Za mene ovo prvo je čišćenje kompletne šume, bez i jedne mladice koja bi ostala. Iz kog razloga ne ulazim, ali posljedica je najčešće hrpa šikare iz koje ne raste više ništa. Jer se NIKAD ne očiste panjevi, sitno granje i ostaci. To i je ono što mene najviše smeta kod "rezača šuma" (ne nazivam ih šumarima). Što odnesu samo glavno stablo a ostave za sobom krš i lom, svinjac i ostatke (kante od ulja, puknute lance, granje, piljevinu, izvaljene panjeve). Što je problem pozvati ekipu da tanje grane izvuku? Pa ako im to nije isplativo u masi, nek ih podijele ekipi za ogrjev. Ali ne..to ostaje i radi po šumi kaos.
Na drugoj je (gornji dio fotografije) padina koja će se za tri godine pretvoriti u neplodnu vododerinu i klizište koje će činiti opasnost za cestu. Jer će zbog erozije, ispiranja tla i ulaska leda u tlo zimi doći do otklizavanja površinskog sloja uslijed nagiba. A tih par stabala će predstavljat novu opasnost i u isto vrijeme dobru bazu za "dovršenje posla".
Na trećoj je stara mješana šuma u kojoj stara stabla prirodno padaju i trunu i time stvaraju humusnu podlogu za druge vrste. Za bilje i životinje.

[monty-zg]

Makyme kaže:

Odi u inspektorat i pitaj zasto su to dopustili. Tj. Posalji napismeno pa neka ti odogovre.... ne mogu sumari na svoju ruku bilo sto posjeci bez napismenog blagoslova inspektorata i u ovom slucaju bez znanja pp medvednica.....

Ja sam svoj dio napravio. Prijavio. Kao građanin ove države. I to unutar zaštićenog područja Parka prirode. Dalje od toga za mene, obzirom da nije moja privatna šuma na tom mjestu, niti je moj posao, niti je moj profit u tome (osim čistog okoliša) niti imam zašto provjeravati. Niti će meni, običnom građaninu IJEDNA firma ili institucija dati odgovor na takav upit. Bar to je jasno u ovoj državi. Na prijavu se ne reagira a kamo tek na neki "blesavi upit".
Osim toga, zar ne bi to bilo zadiranje u tuđe ovlasti. Zna se jako dobro što piše u statutu Parka prirode i koje su obaveze zaštite. Tu je problem i inače. Neki xy građanin treba odraditi posao nekoga tko je plaćen za taj posao.
U normalnoj državi to tako ne ide.

Makyme kaže:

jesi siguran da su stabla bila 100% zdrava ( krosnja cijela, nije bilo pukotine, znakova prijeloma), koliki postotak zdravih stabala je bio na toj povrsini. Ako je obrast smanjen moras ici u sanaciju ,htio ti to il ne,bilo to oku ugodno ili ne .obicno dok ne dodjes do stabla ne mozes vidjeti u kakvom je stanju. S ceste izgleda zdravo ,al kad dodjes do stabla vidis puknuce(manje ili vece) koje ceka jaci vjetar da se slomi do kraja.....
I kod gospodarenja,ako se nesto obnavlja mora se napraviti prema pravilima,a ako nije jela u pitanju i dijelom bukva onda se mora cijela povrsina sanirati i podici nova sastojina bilo sjemenom il sadnicama....

Nisam šumar po struci ali garantiram (i na bjanko vjerujem da ćeš se složiti) da u cijeloj Hrvatskoj nećeš naći NITI JEDNU šumu u gabaritu 100% zdravu. Jer je to teoretska šuma. Dakle, ako nije teoretska, ajmo biti praktični, s pokrićem "znanosti" te navaliti i posjeći svako stablo koje nije po PS-u po Hrvatskoj u ime "sanacije". Zar je to to?

Navedena šuma o kojoj sam pričao, ima svoj zdrav dio, svoj bolestan dio, ali ovo napraviti nije pomlađivanje, nego rušenje svega što se može izvući kao profit.

Inače, koliko ja vidim iz par analiza šumarskog fakulteta o šumskim područjima koje sam čitao, jedina bitna stvar na kraju analize je zapravo kubikaža drvne mase koja se može iz šume izvući unutar određene kategorije kvalitete? A "bolesni" dio je zapravo umanjenje profita jer ruši tu kvalitetu? I to onda predstavlja to?
Pa ljudi moji, zašto onda firme ne otkupe goleti po Hrvatskoj, pošume čime god žele i onda režite do mile volje. E ne može, jer je razdoblje do profita malo predugo. Tog profita nema u razumnom roku. I tu leži mazanje očiju tim "pomlađivanjem" i "sanacijom". Nema je. Danas porezana šuma neće biti pomlađena do 2050g. Koja od firmi i koji šumar će do tada raditi i to nadgledati? I garantirati pomlađivanje i obnovu? NITI jEDNA.

A ići na način da baciš šape na zaštićena područja, sve porežeš i odneseš i onda kao "pomladiš" (s tim da se rezultati vide za 25-50 godina), uz uvjet da pomlađivanje "uspije" (ako ne, a hbg...nije moglo)..to bi blo "gospodarenje"?

Jadna li nam majka...

[Makyme]

monty-zg kaže:

Evo, na ovo sam mislio.

S DRUGE TEME

uvijek imas razlog zasto se nešto napravilo, ne može biti bez obrazloženja. temeljm izmjere stabala je utvrđena oštećenost te raspored istih odlučuje se što dalje. ako ne možeš od preostalih zdravih stabala napraviti neku suvislu obraslu površinu i ona idu dolje jer će smetati prilikom obnove te površine. nisam bio na medvednici u to doba ,al ne vjerujem da je park prirode dopustio da se sječe kako kome padne napamet. tako se ne radi ni u šumariji, što god tko pričao.
[QUOTE=monty-zg;67597259]
A vezano za ove fotke....

Za mene ovo prvo je čišćenje kompletne šume, bez i jedne mladice koja bi ostala. Iz kog razloga ne ulazim, ali posljedica je najčešće hrpa šikare iz koje ne raste više ništa. Jer se NIKAD ne očiste panjevi, sitno granje i ostaci. To i je ono što mene najviše smeta kod "rezača šuma" (ne nazivam ih šumarima). Što odnesu samo glavno stablo a ostave za sobom krš i lom, svinjac i ostatke (kante od ulja, puknute lance, granje, piljevinu, izvaljene panjeve). Što je problem pozvati ekipu da tanje grane izvuku? Pa ako im to nije isplativo u masi, nek ih podijele ekipi za ogrjev. Ali ne..to ostaje i radi po šumi kaos.

na prvoj slici ti je kultura Euroamer. topole (mjesec listopad) stradala u vjetrolomu u lipnju 2016.kad smo je premjerili kolega i ja cca 70% stabala je bilo oštećeno u nepovrat. ostalo je bilo kako tako, no zbog malog broja takvih netaknutih stabala i njihove raštrkanosti nije se moglo ostaviti ništa što bi imalo smisla. inspektorica izašla na teren i složila se s tim. kulture topole se sijeku čistom sječom, jer na toj površini gdje su one osnovane druge vrste teško se mogu razvijati. Nakon sječe, nove sadnice topole se moraju posaditi u roku jedne vegetacije, i tako svakih 25 godina....

Na drugoj je (gornji dio fotografije) padina koja će se za tri godine pretvoriti u neplodnu vododerinu i klizište koje će činiti opasnost za cestu. Jer će zbog erozije, ispiranja tla i ulaska leda u tlo zimi doći do otklizavanja površinskog sloja uslijed nagiba. A tih par stabala će predstavljat novu opasnost i u isto vrijeme dobru bazu za "dovršenje posla".

to je gorski kotar, oko gerova...posljedica ledoloma i potkornjaka.

Na trećoj je stara mješana šuma u kojoj stara stabla prirodno padaju i trunu i time stvaraju humusnu podlogu za druge vrste. Za bilje i životinje.

to je šuma kao i one s druge slike , no ono što ne vidiš je to da su ste smreke na slici napadnute od strane smrekovog potkornjaka i da su gotove. jele se drže kako tako no i one su u opasnosti. bukva i jela su također pretrpjele štetu i kad sve zboji veliko sranje. a tebi izgleda kao da je sve pod kontrolom. htio sam ti pokazati kako izgled šume može jako prevariti kad je u pitanju njeno pravo stanje.
plus ovogodišnje jugo koje satralo još xxxxxx kubika tako da će sanacija tolike površine biti jako veliki izazov. ako se ništa ne poduzme, i one zdrave šume što su ostale biti će napadnute od raznih štetnika. kako će se tolike površine sanirati još nije odlučeno , no nešto će se napraviti.

Ja sam svoj dio napravio. Prijavio. Kao građanin ove države. I to unutar zaštićenog područja Parka prirode. Dalje od toga za mene, obzirom da nije moja privatna šuma na tom mjestu, niti je moj posao, niti je moj profit u tome (osim čistog okoliša) niti imam zašto provjeravati. Niti će meni, običnom građaninu IJEDNA firma ili institucija dati odgovor na takav upit. Bar to je jasno u ovoj državi. Na prijavu se ne reagira a kamo tek na neki "blesavi upit".
Osim toga, zar ne bi to bilo zadiranje u tuđe ovlasti. Zna se jako dobro što piše u statutu Parka prirode i koje su obaveze zaštite. Tu je problem i inače. Neki xy građanin treba odraditi posao nekoga tko je plaćen za taj posao.
U normalnoj državi to tako ne ide.

neš vjerovati, al insprektori izlaze na teren zbog tih prijava iako su upoznati sa stanjem jer su to oni morali odobriti. al svejedno dođu i provjere da možda netko nije pretjerao. pričam za svoje područje, kako je u zg ne znam.

Nisam šumar po struci ali garantiram (i na bjanko vjerujem da ćeš se složiti) da u cijeloj Hrvatskoj nećeš naći NITI JEDNU šumu u gabaritu 100% zdravu. Jer je to teoretska šuma. Dakle, ako nije teoretska, ajmo biti praktični, s pokrićem "znanosti" te navaliti i posjeći svako stablo koje nije po PS-u po Hrvatskoj u ime "sanacije". Zar je to to?

Navedena šuma o kojoj sam pričao, ima svoj zdrav dio, svoj bolestan dio, ali ovo napraviti nije pomlađivanje, nego rušenje svega što se može izvući kao profit.

naravno da ni jedna šuma nije 100% zdrava ako ju promatraš čisto s gospodarskog stajališta jer uvijek ima bolesnih, suhih i inih stabala...
cilj gospodarenja šumama u RH je imati stabilnu šumu ( u optimalnoj fazi razvoja) a to znači da u šumi mora biti svega, ali najviše zdravih stabala u punoj fiziološkoj snazi.
kad se nešto sanira onda je to nakon nekakve nepogode. u normalnoj situaciji nema sanacije nego raznih pravila kako i kad se vadi određena količina drvne zalihe iz šume. ono što bi prirodno odumrlo, mi šumari(inženjeri) moramo, ajmo reći, preduhitriti svakih 10 godina(hrastove, bukove šume) i izvaditi stabla koja nam neće na kraju ophodnje donijeti kvalitetu trupca koju drva industrija traži.

Inače, koliko ja vidim iz par analiza šumarskog fakulteta o šumskim područjima koje sam čitao, jedina bitna stvar na kraju analize je zapravo kubikaža drvne mase koja se može iz šume izvući unutar određene kategorije kvalitete? A "bolesni" dio je zapravo umanjenje profita jer ruši tu kvalitetu? I to onda predstavlja to?

pa ako drvna idrustrija treba ravne trupce zbog iskoristivosti i s malo grešaka onda je moj cilj u gospodarenju u 140 godina proizvesti što više takvih stabala. znači pravilnim odabirom ostavljati najbolja stabla do kraja ophodnje. šumi je svejedno dal je hrast ravan ili zakrivljen, industriji nije. gdje god se sječe do kraja stara šuma mora se podignuti nova generacija. ima onih koji to naprave ofrlje pa dobiju prijave ,no vecinom se zakon poštuje... i ponavljam, ni jedna sječa ne ide mimo propisa iz osnove gospodarenja i dozvole inspektorata.

Pa ljudi moji, zašto onda firme ne otkupe goleti po Hrvatskoj, pošume čime god žele i onda režite do mile volje. E ne može, jer je razdoblje do profita malo predugo. Tog profita nema u razumnom roku. I tu leži mazanje očiju tim "pomlađivanjem" i "sanacijom". Nema je. Danas porezana šuma neće biti pomlađena do 2050g. Koja od firmi i koji šumar će do tada raditi i to nadgledati? I garantirati pomlađivanje i obnovu? NITI jEDNA.

nitko ne brani nikome da kupi šumsko zemljište i podigne šumu.
koliko god ti se činilo čudno ili nevjerovatno šumama u RH se gospodari na održivi način. uvijek se sječe manje od godišnjeg prirasta, a zadnjih 20 godina površina pod ššumom se povećava, što prirodno što zbog rada šumarske struke.

A ići na način da baciš šape na zaštićena područja, sve porežeš i odneseš i onda kao "pomladiš" (s tim da se rezultati vide za 25-50 godina), uz uvjet da pomlađivanje "uspije" (ako ne, a hbg...nije moglo)..to bi blo "gospodarenje"?

Jadna li nam majka...

šumari ne bacaju šape na zaštićena područja jer nam nije u interesu imati samo gospodarske šume. ako netko baca šape na zaštićena područja to je onda privatni kapital i razni "biznismani".....

da si negdje oko Osijeka odveo bih te na lokacije gdje smo obnavljali šumu da vidiš kako to izgleda i što tamo raste.....

[monty-zg]

Na žalost, na Medvednici se već godinama radi štogod tko želio. I iz grada gledano, sad se više ne mogu niti sakriti cijele velike površine brda koje su bez šuma. Što je najtragičnije, radi se to bez skrivanja, otkad je uspostavljen Park prirode. Jer po Medvednici hodam od sedamdesetih..nije baš da nisam prošao po brdu. Uvijek se sjeklo, ali nikada tako velike površine i tako uništavalo. Da se odvezu glavna stabla a sve tanje od 10cm ostaje razbacano po šumi. Naravno, kao posljedicu takvih velikih sječa, to je sigurno imalo i povećanje štete od vjetra i leda jer pet stabala na vjetrometini i gusta šuma su dva različita pojma. Nema stabla od 20-25 m visine koje će samo na padini i s tankom podlogom izdržat led i vjetar od 100km/h.

Vezano za ovu "čistu sječu", kažeš da bi trebalo saditi svakih 25 godina. Tko u međuvremenu brine o čišćenju površine od drugih vrsta? Konkretno, počnu rasti akacija, lijeska i druge vrste, stvara se šikara koja guši mladice. Zašto se nigdje ne vidi da se ta šikara čisti i miče. Tu se stvara problem. Jer nakon sječe, parcela se "zaboravlja" i više o njoj nitko ne brine (osim likova koji onda ponovo mačetama režu i označavaju staze za planinare).

Slika oko Gerova koju si pokazao je jako slična fotografiji ispod Brestovca na Medvednici. S tim da na Medvednici za sad nema potkornjaka. Ali je nagib padine takav da zbog prorjeđivanja šume dolazi do ulaska vode u tlo, leda koji rahli tlo, otklizavanja i odronjavanja humusnog sloja i na kraju, pri samo malo jačem vjetru ili pljusku izvaljivanja stabala. I nakon toga erozije i podlokavanja temeljnog sloja ceste. Na Sljemenskoj cesti se na nekoliko mjesta već vide pukotine u asfaltu. ZAto sam mislio da je to fotografija tog dijela. A koliko se sjećam od ovog ljeta, i oko Čabra je na nekoliko mjesta cesta zatvorena ili u sanaciji zbog klizišta. Vjerojatno slična situacija.

Na moju (ne)sreću, imam dosta poznatih ljudi oko Čabra i zapravo, koliko sam skužio, najjednostavnije rješenje za spas od potkornjaka bi bilo praktično porezati svu jelovinu u pojasu oko zaraze. Jer ako se i odreže dio sada zaražen, zbog jedne-dvije privatne šume, zaraza se nastavlja. Zašto se šumarska struka kroz akciju putem medija ne postavi tako? Porezat ćemo pojas (npr. 2km ili koliko treba) oko zaraženog područja, vlasnici privatnih šuma će se namiriti, a kreće se u sveobuhvatnu akciju pošumljavanja mladicama jele. S ciljem dobivanja zdrave šume za xx godina. Mislim da se u tom slučaju ne bi gledalo tako negativno na sječu.
Jesam li u pravu?

Što se inspektora, odnosno rendžera na Medvednici tiče, koji puta se stvarno čovjek zapita čemu/kome neki služe. Već godinama se na Medvednici upozorava (i po netu i po medijima i kroz prijave) na krivolov/nekontroliran rast broja divljih svinja, na grupe likova koji jure quadovima po planinarskim stazama, MTB-frikove koji po pješačkim stazama jure nizbrdo i ugrožavaju ljude, na divlje gradnje vikendica po šumi, na devastaciju zatvorenih objekata (dom Sindikalac, Željezničar, Hunjka) od strane "sakupljača sekundarnih sirovina", na ilegalnu sječu i praktično već cijele šumske ceste kojima se drvo izvlači i ne poduzima se puno. Blago rečeno, jer za sada nitko nije "uhvaćen" zbog takvih stvari. A to je već praktično gradski park. Kako je tek u manje naseljenim područjima gdje vladaju "šerifi", bolje ne misliti.
Tako da se bojim da ako se nešto i prijavi, nema prave reakcije i da ono što sam napisao, kako je to po Medvednici nešto što se radi kako se kome svidi, ipak bliže istini.

Makyme kaže:

šumari ne bacaju šape na zaštićena područja jer nam nije u interesu imati samo gospodarske šume. ako netko baca šape na zaštićena područja to je onda privatni kapital i razni "biznismani".....

da si negdje oko Osijeka odveo bih te na lokacije gdje smo obnavljali šumu da vidiš kako to izgleda i što tamo raste.....

Mislim da si pogodio poantu svega. A na žalost, dio struke (vođen zaradom i interesima) se stavio u službu takvom privatnom "biznisu". Prije desetak godina, velika se frka digla zbog izgradnje cesta po Velebitu oko Gospića kad je čak dio šume oko Jelove ruje proglašen "minski sumnjivim" dok se kroz njega buldožerima probijala cesta za izvlačenje drva. Tek nakon cijele kampanje i medijskih upita, pokrenuo se mehanizam koji je (za sada) zaustavio izgradnju ceste Jelova ruja-Malo Rujno-Veliko Rujno-Starigrad Paklenica. Koja je trebala služiti za izvlačenje drva iz šuma unutarnjeg Velebita. Do kada? Vidjet će se. Jer i to je Park prirode.

Zato mislim da je skroz ok da se ovdje na temi javi i netko iz šumarske struke i objasni razlike koje se rade između šumara i "šumara"(sjekača šuma). Hvala na objašnjenjima.

[p555]

monty-zg kaže:

Na žalost, na Medvednici se već godinama radi štogod tko želio. I iz grada gledano, sad se više ne mogu niti sakriti cijele velike površine brda koje su bez šuma. Što je najtragičnije, radi se to bez skrivanja, otkad je uspostavljen Park prirode. Jer po Medvednici hodam od sedamdesetih..nije baš da nisam prošao po brdu. Uvijek se sjeklo, ali nikada tako velike površine i tako uništavalo. Da se odvezu glavna stabla a sve tanje od 10cm ostaje razbacano po šumi. Naravno, kao posljedicu takvih velikih sječa, to je sigurno imalo i povećanje štete od vjetra i leda jer pet stabala na vjetrometini i gusta šuma su dva različita pojma. Nema stabla od 20-25 m visine koje će samo na padini i s tankom podlogom izdržat led i vjetar od 100km/h.

Potpuno identična stvar se događa i na Moslavačkoj gori! Već sam pisao o tome prije i na ovom PDF-u negdje.

Iz Kutine koja je udaljena 15-ak km od same gore, vide se smeđe fleke posvuda gdje fali šuma! A i po šumama u nižim dijelovima ista stvar se radi.

Svjedok sam da to poslije ne izgleda na ništa. Šumarska struka me uvjerava da je mlada šuma dolje u prizemnom sloju. Trebala bi biti, ali ne, nije. Ono što ja vidim je da sve te površine preuzima mahom bagrem koji sve pod sobom uguši. To će biti u budućnosti šuma, bagremova, ali ne s vrstama koje su tu prije bile, jel tako

Ista stvar i po Lonjskom polju. Gdje god je sve počišćeno, tzv. završni sijek, danas je pod amorfom Ja ne vidim tu hrast lužnjak ili jasen koji su tu prirodno rasli prije. I to su strašne površine koje više nisu pod šumom nego pod šikarom amorfe.

Na prijedlog koji sam dobio da prijavim dotične šumarije koje gospodare tim šumama, naišao sam na gluhe uši i slijepe oči, ako me razumijete, a dalje od toga mi se ne da, jer mi se također kao i kolegi ne želi završiti u betonskim cipelama.

[Anton]

Ma kakve betonske cipele, čega se bojite. Jel znate nekoga da je nestao, tko se borio protiv institucija? Ne. Pa onda, u čemu je problem?

Prijavite, reagirajte. Hrvatske šume su kriminalna tvrtka. To je strašno što se tamo događa i nemam niti najmanje razumijevanja za šumarsku struku i njihov egido, da kad njih ne bi bilo, ne bi bilo šuma. Dobro je.

[Makyme]

monty-zg kaže:

Na žalost, na Medvednici se već godinama radi štogod tko želio. I iz grada gledano, sad se više ne mogu niti sakriti cijele velike površine brda koje su bez šuma. Što je najtragičnije, radi se to bez skrivanja, otkad je uspostavljen Park prirode. Jer po Medvednici hodam od sedamdesetih..nije baš da nisam prošao po brdu. Uvijek se sjeklo, ali nikada tako velike površine i tako uništavalo. Da se odvezu glavna stabla a sve tanje od 10cm ostaje razbacano po šumi. Naravno, kao posljedicu takvih velikih sječa, to je sigurno imalo i povećanje štete od vjetra i leda jer pet stabala na vjetrometini i gusta šuma su dva različita pojma. Nema stabla od 20-25 m visine koje će samo na padini i s tankom podlogom izdržat led i vjetar od 100km/h.

što mislis kako se šuma na medvednici obnovila prije 100 godina? pa sječom starih stabala pa sjetvom sjemena i sadnjom sadnica... ništa sto se neće napraviti i sada na toj posječenoj površini. a tlo će izdržati . tako mi kolege koje rade u brdskim šumarijama vele za tlo. problem su jedino jako strme padine, no one se i rijetko sijeku. šume na papuku, dilju ,krdniji obnoveljene su kao i spačva prije 100-njak godina i vidi ih kakve su... sad je opet došao kraj ophodnje i polako se obnavljaju....

Vezano za ovu "čistu sječu", kažeš da bi trebalo saditi svakih 25 godina. Tko u međuvremenu brine o čišćenju površine od drugih vrsta? Konkretno, počnu rasti akacija, lijeska i druge vrste, stvara se šikara koja guši mladice. Zašto se nigdje ne vidi da se ta šikara čisti i miče. Tu se stvara problem. Jer nakon sječe, parcela se "zaboravlja" i više o njoj nitko ne brine (osim likova koji onda ponovo mačetama režu i označavaju staze za planinare).

u kulturi topole ophodnja je 25 godina. topola se sadi i nakon toga okopava i podrezuje unutar nekoliko godina. pošto brzo raste nista joj ne smeta ,a druge vrste koje rastu ispod nje se ne diraju nego kasnije budu izvor drva za ogrijev i biomase za sječku. nemoj to miješati s drugim vrstama(hrast, bukva ,jela jer tim se vrstama gospodari na puno prirodniji način...

ne brini, gdje je bila sječa, parcela se nije zaboravila, ono što ti zoveš šikarom šumar zove pomlatkom i mladikom koji se njeguje u nekoliko navrata.

Slika oko Gerova koju si pokazao je jako slična fotografiji ispod Brestovca na Medvednici. S tim da na Medvednici za sad nema potkornjaka. Ali je nagib padine takav da zbog prorjeđivanja šume dolazi do ulaska vode u tlo, leda koji rahli tlo, otklizavanja i odronjavanja humusnog sloja i na kraju, pri samo malo jačem vjetru ili pljusku izvaljivanja stabala. I nakon toga erozije i podlokavanja temeljnog sloja ceste. Na Sljemenskoj cesti se na nekoliko mjesta već vide pukotine u asfaltu. ZAto sam mislio da je to fotografija tog dijela. A koliko se sjećam od ovog ljeta, i oko Čabra je na nekoliko mjesta cesta zatvorena ili u sanaciji zbog klizišta. Vjerojatno slična situacija.

Na moju (ne)sreću, imam dosta poznatih ljudi oko Čabra i zapravo, koliko sam skužio, najjednostavnije rješenje za spas od potkornjaka bi bilo praktično porezati svu jelovinu u pojasu oko zaraze. Jer ako se i odreže dio sada zaražen, zbog jedne-dvije privatne šume, zaraza se nastavlja. Zašto se šumarska struka kroz akciju putem medija ne postavi tako? Porezat ćemo pojas (npr. 2km ili koliko treba) oko zaraženog područja, vlasnici privatnih šuma će se namiriti, a kreće se u sveobuhvatnu akciju pošumljavanja mladicama jele. S ciljem dobivanja zdrave šume za xx godina. Mislim da se u tom slučaju ne bi gledalo tako negativno na sječu.
Jesam li u pravu?

jesi. i svi to znamo, pogotovo šumari, samo naši zakoni i pravilnici nisu znalli što raditi u tom trenu. tipa kako ćeš raditi nešto u privatnoj šumi ,a nemaš dopuštenje vlasnika? ministar nije htio dati odmah potpis da se ide u sanaciju pa je nastala frka....vrla država.... a ako imam dobru info, slovenija je u tom trenu sve redovne aktivnosti stopirala i poslal svu raspolozivu snagu u sanaciju ledoloma. a mi sad imamo katastrofu od pola milijuna kubika pizdarije zbog glupih zakona i propisa.

Što se inspektora, odnosno rendžera na Medvednici tiče, koji puta se stvarno čovjek zapita čemu/kome neki služe. Već godinama se na Medvednici upozorava (i po netu i po medijima i kroz prijave) na krivolov/nekontroliran rast broja divljih svinja, na grupe likova koji jure quadovima po planinarskim stazama, MTB-frikove koji po pješačkim stazama jure nizbrdo i ugrožavaju ljude, na divlje gradnje vikendica po šumi, na devastaciju zatvorenih objekata (dom Sindikalac, Željezničar, Hunjka) od strane "sakupljača sekundarnih sirovina", na ilegalnu sječu i praktično već cijele šumske ceste kojima se drvo izvlači i ne poduzima se puno. Blago rečeno, jer za sada nitko nije "uhvaćen" zbog takvih stvari. A to je već praktično gradski park. Kako je tek u manje naseljenim područjima gdje vladaju "šerifi", bolje ne misliti.
Tako da se bojim da ako se nešto i prijavi, nema prave reakcije i da ono što sam napisao, kako je to po Medvednici nešto što se radi kako se kome svidi, ipak bliže istini.

ako sumnjaš u nešto slobodno odi u lokalnu šumariju i traži objašnjenje. nek provedu i objasne što su napravili. a i koliko znam baš zbog pp medvednica u zg se organiziraju javne radionice gdje se svi zainteresirani mogu upoznati sa postupcima.

Mislim da si pogodio poantu svega. A na žalost, dio struke (vođen zaradom i interesima) se stavio u službu takvom privatnom "biznisu". Prije desetak godina, velika se frka digla zbog izgradnje cesta po Velebitu oko Gospića kad je čak dio šume oko Jelove ruje proglašen "minski sumnjivim" dok se kroz njega buldožerima probijala cesta za izvlačenje drva. Tek nakon cijele kampanje i medijskih upita, pokrenuo se mehanizam koji je (za sada) zaustavio izgradnju ceste Jelova ruja-Malo Rujno-Veliko Rujno-Starigrad Paklenica. Koja je trebala služiti za izvlačenje drva iz šuma unutarnjeg Velebita. Do kada? Vidjet će se. Jer i to je Park prirode.

ako su šume gospodarske onda se njima mora gospodariti, čisto zakonska obaveza. ako ne možeš do šume, onda ju moraš otvoriti s pristupnim prometnicama... necu ulazit u taj slučaj jer ne znam sto se događalo i zasto , ovo sam ti napisao općenito. o statusu šume ovise postupci šumara i zaštitara.

Zato mislim da je skroz ok da se ovdje na temi javi i netko iz šumarske struke i objasni razlike koje se rade između šumara i "šumara"(sjekača šuma). Hvala na objašnjenjima.

hrvatska ima tradiciju potrajnog gospodarenja šumama već 250 godina. uvijek siječemo manje nego što priraste.
svaki normalni šumar drži do šume. takva je tiha većina.... a problem su oni koji šumu smatraju kao izvor zarade, a to su naši političari koji sve svode na profit, taj stav su prihvatili i neki šumari pa se vode samo kubikom i parama. nažalost. no većina se drži zakona pa imamo šume u ok stanju ( strani šumari kažu da bi rado htjeli imati naše šume umjesto njihovih )

p555 kaže:

Potpuno identična stvar se događa i na Moslavačkoj gori! Već sam pisao o tome prije i na ovom PDF-u negdje.

Iz Kutine koja je udaljena 15-ak km od same gore, vide se smeđe fleke posvuda gdje fali šuma! A i po šumama u nižim dijelovima ista stvar se radi.

Svjedok sam da to poslije ne izgleda na ništa. Šumarska struka me uvjerava da je mlada šuma dolje u prizemnom sloju. Trebala bi biti, ali ne, nije. Ono što ja vidim je da sve te površine preuzima mahom bagrem koji sve pod sobom uguši. To će biti u budućnosti šuma, bagremova, ali ne s vrstama koje su tu prije bile, jel tako

Ista stvar i po Lonjskom polju. Gdje god je sve počišćeno, tzv. završni sijek, danas je pod amorfom Ja ne vidim tu hrast lužnjak ili jasen koji su tu prirodno rasli prije. I to su strašne površine koje više nisu pod šumom nego pod šikarom amorfe.

Na prijedlog koji sam dobio da prijavim dotične šumarije koje gospodare tim šumama, naišao sam na gluhe uši i slijepe oči, ako me razumijete, a dalje od toga mi se ne da, jer mi se također kao i kolegi ne želi završiti u betonskim cipelama.

da, ima problema kod obnove , ali toga je uvijek bilo. to zahtjeva puno rada i love. a lovu ti baš ne daju.. amorfa je srećom sporadičan problem no tamo gdje se uvali teško ju je maknuti. no borimo se iako to možda ne vidiš.
i slobodno odi u šumariju koja se bori s amorfom i pitaš kao zabrinuti građanin što se poduzima.

Anton kaže:

Ma kakve betonske cipele, čega se bojite. Jel znate nekoga da je nestao, tko se borio protiv institucija? Ne. Pa onda, u čemu je problem?

Prijavite, reagirajte. Hrvatske šume su kriminalna tvrtka. To je strašno što se tamo događa i nemam niti najmanje razumijevanja za šumarsku struku i njihov egido, da kad njih ne bi bilo, ne bi bilo šuma. Dobro je.

znači sam tako svih 7500 radnika proglasiš kriminalcima?! ako imas sumnji ili dokaz slobodno prijavi. imam kukolja kao i svagdje , ali oni nisu većina ni pravilo.

šumar ti ne kaže da šume ne bi bilo da nema njega , već da ne bi bile ovakve kakve su sad ( u optimalnom stanju) . ako ti se da čitati znanstvene radove na temu razvoja i faza šume , čitaj, možda i skontaš gdje je kvaka.... ako hoćeš, mogu ti otići pokazati kad uhvatim vremena, što i kako se radi , ako si negdje oko Vinkovaca. naravno ako imaš "open mind" .

[d2267]

Baš čitam na Index.hr da hrvatski gospodarstvenici plaćaju 180 miliona kuna za Hr šume.Istovremeno isti onaj prevoznik koji danonočno vozi drvenu masu iz istih tih šuma povećava broj kamiona za prevoz s 180 na 225.Za 5 godina,ovim tempom,neće se moći naći drvo debljine ruke u državnim šumama,i nikom ništa.Baš super.

[Makyme]

ajmo ponovo. ne plaćaju gospodarstvenici HRVATSKIM ŠUMAMA već uplaćuju u OKFŠ fond (račun ministarstva poljoprivrede aka državni proračun) .ta sredstva su strogo namjenska i troše se na novo podizanje šuma, čuvanje šuma, održavanje i izgradnju pp prosjeka, sanaciju, itd....

i ne sekiraj se za šume, šume će biti , neće se posjeći više od dopuštenog. najveći problem što pilanari i prerađivači dobiju sirovinu ispod realne cijene , a nema nekog velikog pomaka u razvoju te industrije. još uvijek se oporavljaju od krize ,a konstantno plaćaju jeftinu sirovinu. trgli su se u zadnje vrijeme , al nije to to.

problem će biti i da će energane popapat prostorno drvo pa lokalno stan. neće imati lako dostupan ogrijev. ali to zahvali lobijima i slabim vladama, ne šumarima. interes privatnog kapitala ispred javnog (općeg).

imal još pitanja?

[d2267]

Ma ja ni ne krivim šumare nizašta,zna se ko odlučuje o državnoj/društvenoj imovini u ovoj zemlji.Samo ovako gledajući sa strane,u 20 godina koliko gledam šume oko sebe,vidim da je
nestalo 30-ak posto,i sve mint.Novo naravno ne raste ništa ili šikara.Intenzivno se ruši zadnjih 5 godina.

[Makyme]

pa kako izgleda mlada šuma? upravo kao šikara kroz koju jedva možeš proći.....
ako slučajno obnova nije uspjela (zbog vrem. nepogoda npr.), posaditi će se sadnice i opet će rasti šuma.... ako slučajno vidis da nema baš nista na posječenoj površini nakon 5 godina prijavi inspektoratu. moraju ti dati odgovor. ali nemoj misliti da je šikara nista, pogledaj da nisu možda u toj šikari i vrste koja trebaju biti tu, hrast recimo ili bukva... tebi je to možda dugo, ali šumi 15 godina nije nista.... i prvih 15 god šuma je gusta šikara....

recimo Spačva, većinom je u 6 i 7 dobnom razredu, znači od 100 do 140 godina starosti. i kroz nekih 30-40 godina sve će posjeći tj. obnoviti.....tako da ćeš imati šume od 1 godine do cca 80-tak godina starosti.....nigdje šuma neće pobjeći...

[Anton]

Makyme;68246627recimo Spačva, većinom je u 6 i 7 dobnom razredu, znači od 100 do 140 godina starosti.[B kaže:

i kroz nekih 30-40 godina sve će posjeći[/B] tj. obnoviti.....tako da ćeš imati šume od 1 godine do cca 80-tak godina starosti.....nigdje šuma neće pobjeći...

Što to znači "sve"? Jel možeš ucrtati na karti? Ili reći o kojim se površinama radi?

Opet ću ponoviti, šumarsku struku treba ukinuti. Izvolite gospodo, zakupite si poljoprivredno zemljište i sadite si monotipske šume i radite. Ove priče o gospodarenju šumama zadržite za sebe.

Nemam nimalo simpatija prema šumarskoj struci. Pogotovo mi se sviđa sintagma "posjeći tj. obnoviti". Genijalno.

[Makyme]

pa sve....sve gospodarske šume imaju ophodnju, svoj vijek.za hrast lužnjak to je 140 godina od "iloka do karlovca".
kako bi ti osigurao sirovinu za drvnu industriju ako ne gospodariš šumom? ako gospodariš moraš posjeći. bitno je samo da prije dovršnog sijeka imaš osiguranu novu generaciju kod regularnog gospodarenja. il bi ti da si svatko uzme koliko hoće i ostavi drlog iza sebe?

predloži slobodno vladi da poljoprivredno zemljište pošumi. nije nikakav problem.
jesi otišao tamo do onog posječenog odjela prije cca 10 godina prema Županji?
jes pogledao koliki su mladi hrastovi? ili to ne valja?

[Midnight Mover]

Anton kaže:

Što to znači "sve"? Jel možeš ucrtati na karti? Ili reći o kojim se površinama radi?

Opet ću ponoviti, šumarsku struku treba ukinuti. Izvolite gospodo, zakupite si poljoprivredno zemljište i sadite si monotipske šume i radite. Ove priče o gospodarenju šumama zadržite za sebe.

Nemam nimalo simpatija prema šumarskoj struci. Pogotovo mi se sviđa sintagma "posjeći tj. obnoviti". Genijalno.

Ajmo sad lijepo ovako. Posjetiti ovu stranicu, https://ispu.mgipu.hr/, uključiti digitalnu ortofotokartu 2011. i onu iz 1968. i odabrati opciju dinamičko preklapanje sloja. E sad pogledaj koliko su šumari posjekli/očuvali šuma, a koliko su druge djelatnosti uništili šume. Pričati o tome da su šumari uništili šume može reći samo netko tko uopće ne kuži materiju ili samo provocira na forumu...

[JKD01]

Toliko o tome da su šume bez ljudskog upravljanja osuđene na propast moći ćete vidjeti u dokumentarcu Povratak prašume u četvrtak 31.05. na HRT2

[bezobrazno lud]

Nisu problem sumari,problem su idioti koji bacaju smece u sumu,mine,glupost,korupcija,..
Nasa birokracija je silovala dosta suma(doslovno i metaforicki).

[Makyme]

JKD01 kaže:

Toliko o tome da su šume bez ljudskog upravljanja osuđene na propast moći ćete vidjeti u dokumentarcu Povratak prašume u četvrtak 31.05. na HRT2

samo budala tvrdi da će šume nestati ako ih ne diramo.
neki šumari vole sebi pripisivati veću važnost nego što zapravo jest.

no ako šumom gospodarimo ,time ju držimo u optimalnom stanju(fazi) (stanje u kojem je produktivnost šume s pozitivnim predznakom, tj. stvara se više biomase nego što odumire/raspada.

prašuma to nije, to je faza šume u kojoj dominiraju procesi raspadanja tvari. takva šuma sa gospodarskog gledišta je "manje vrijedna", a s ekološkog relativno vrijedna... uvijek bih birao šumu u optimalnoj fazi s ostavljanjem određene količine mase za kukce i gljive kojima trebaju debla za razvoj (iako se sada po zakonu i pravilnicima takva dubeća ili ležeća debla moraju ukloniti)....


a što se tiče dokumentarca, naravno da će se u austriji vratiti brojni živi svijet kad su oni svoje prirodne šume(kitnjak,bukva, jela) zamijenili monokulturom smreke pa sad polako vraćaju zavičajne vrste ,a samim time se i životinje vraćaju jer imaju više izvora hrane, no zato će im trebati stoljeća....mi smo imali sreću što nismo htjeli/znali staviti ekonomiju ispred svega prije 100 i kusur godina... zamisli da je spačva prije 120 godina prilikom velike sječe bila pošumljena topolom koja ima 5-6 puta kraću ophodnju (čitaj obrt kapitala)... imao bi shit od biološke raznolikosti i sad bi vraćali lužnjak na te površine, a to bi trajalo i trajalo.

@bezobrazno lud

slažem se.....

[Midnight Mover]

Isto tako bih nadodao da je optimalna šuma mnogo povoljnija što se tiče procesa ponora ugljika od prašumskih ekosustava.

[JKD01]

Na jesen kreće Boranka, najveća volonterska akcija pošumljavanja Dalmacije

Boranka je do sada najveća volonterska akcija pošumljavanja Dalmacije, a organiziraju je Savez izviđača Hrvatske, HGSS, Hrvatske šume i Veleposlanstvo Kanade. Plan je kroz osam vikenda tokom jeseni 2018. godine uključiti tisuće volontera koji bi pomogli u pošumljavanju opožarenih područja.

- Priroda se može i sama obnoviti, ali joj u ljudskom poimanju vremena treba dugo i zato želimo okupiti tisuću volontera u Hrvatskoj, od izviđača, planinara, HGSS-ovaca, branitelja, ali i svih drugih koji se na neki način žele priključiti. Pošumljavat će se u listopadu i studenom, a u rujnu krećemo s edukacijama koje su vrlo važne jer onaj tko je jednom posadio stablo, sigurno će se u budućnost drugačije odnositi prema prirodi - rekao je Željko Roglić, predsjednik Saveza izviđača Hrvatske.

Ivan Melvan, iz splitske ispostave Hrvatskih šuma, iznio je podatak da je lani u Dalmaciji bilo 218 požara i da je izgorjelo 34.000 hektara državnih površina. Prošle godine su sanirali oko 168 hektara u što su uložili dva milijuna kuna, a ove godine planiraju sanirati još 130 hektara.