Dalmatski jezik :)

[Hildebrand]

Ovdje imamo tobožnji morlački vokabular.
http://hr.metapedia.org/wiki/Morla%C4%8Dki_dialekt

To bi kao trebalo biti ovako:

Morlački dialekt ili Murlâška besyda je predslavensko-poluromanski govor jugozapadne Bosne, najviše oko Livna gdje je postojao do 19. st., a zadnji poznavaoci koji su još pamtili i razumjeli neke pripadne riječi, stradali su u nedavnom ratu u Bosni. Ovaj je srednjovjeki pradialekt slabo poznat s jedva 273 očuvanih riječi, uglavnom iz nadpisa grobnih stećaka i arhaičnih neslavenskih toponima oko Livna.
...
Murlaški govor je dosad najmanje poznati pradialekt u okviru starodalmatskog jezika, pa je i samo njegovo postojanje donedavna bilo neizvjesno.
...
Pravi, danas štokavski Vlasi uglavnom imaju autohtono biogenetsko podrijetlo od istočnobalkanskih Tračana pomiješanih s kasnije doseljenim Slavenima, a njihov prvotni srednjovjeki jezik bio je iz vlaško-rumunjske skupine ali su kasnije uglavnom slavizirani kao štokavski jekavci ili barem mješoviti poluikavci-štakavci. Naprotiv se Murlaci od autohtonih balkanskih Vlaha (u užem smislu), razlikuju ne samo jezično posebnim govorom, nego i etnogenetski, jer su to antropološki tipični dinarski Prahrvati biogenetskog tipa Eu7, pa zato i njihov prvotni srednjovjeki govor ne pripada rumunjskom, nego starodalmatskom jezičnom krugu romaniziranih Iranohrvata.
...
Ovi i ini slični nazivi su očito neslavenski tj. praindoeuropskog iskona i možda pripadaju predslavenskom nazivlju Ilira ili doseljenih Iranohrvata. Daljom slavizacijom se je potom u srednjem vijeku od njega bar dijelom razvila stara ikavska šćakavica u tekstovima na bosančici i konačno nakon Turaka, miješanjem s doseljenim jekavskim novoštokavcima, tu nastaje mladja mješovita poluikavska štakavica u Bosni do dalmatinske Zagore.
...
Iz niže nabrojenih, samo 273 dosad još dostupnih murlaških riječi preostalih iz završne faze njegova izumiranja u 20 st., vidi se da je taj pradialekt bio leksički dosta osobit. Iako je na premalom uzorku njegova oskudnog rječnika to teže vidljivo, ipak su tu očiti visoki udjeli predslavensko-neromanskih arhaizama staroistočnog podrijetla oko 1/4 leksika i najobilnijih romanizama blizu 2/5 leksika, dok je je slavenski udjel tu bio sličan kao u ćiribirskom govoru oko 1/3 leksika. Od prostorno susjedne, današnje šćakavske ikavice raširene oko Livna, murlaški leksik se napose razlikovao puno većim udjelom romanizama i neznatnim brojem turcizama, dok im je dio leksika bio zajednički sa sličnim ili podjednakim natuknicama zbog uzajamnih susjednih utjecaja i ranijeg bilingvizma murlaških govornika koji su dobro razumjeli susjednu mladju šćakavsku ikavicu.
...
Murlaški govor je po podrijetlu najvjerojatnije bio dijelom štokavizirani starodalmatski kojim su u srednjem vijeku govorili romanizirani i dijelom slavizirani potomci antičkih Delmata. Na to upućuje i nova biogenetika ovih prostora, jer danas u Dalmaciji izrazito dominira stari neslavenski genom Eu7. Iz dostupnog leksika nazire se prvotna indoiranska praosnova murlaškog govora i njegovo predromansko antičko podrijetlo. Murlaški je vjerojatno tek naknadno bio romaniziran krajem antike i početkom srednjega vijeka, a potom je njegova djelomična slavizacija, zbog medjuplaninske izolacije nastupila razmjerno kasnije, uglavnom miješanjem nakon prodora Turaka i osobito uoči njegova izumiranja u 19 / 20. st., a u toj završnoj fazi je slavizacija bila jača u murlaškoj gramatici negoli u leksiku. Zato je murlaški prvotno mogao biti najbliži ćiribirskomu u Istri i preko njega djelimice rumunjskom.

Predromanski starodalmatski indoiranski praosnov je dakle krajem antike bio romaniziran. Očigledno ne od Venecijanaca, zar ne. Pošto ih tamo nema.

Pa pogledajmo sad famozni starodalmatski murlaški:


●akord, m. ◘ = nagodba / contract = talijanski "accordo", venc. "acordo", istarovenecijanski "akord"

● arija, f. = zrak: ved. harya / air = talijanski "aria", istrovenecijanski "arija"

● aviza, f. ◘ = obavijest / information = talijanski "avviso", venecijanski "aviso"

● baladur m.= veranda: perz. balater / veranda = venecijanski i furlanski "balador" ili "baladur"

● bambur, m. ◘ = bumbar, hrušt / an insect = venecijanski "bambar" parlare senza senso

● barba, m. = gazda: mitan. barba / master = talijanski i venecijanski "barba"

● berekin, m. ◘ = mangup / hooligan = venecijanski "berechin"

● beštimat ◘ = psovati, huliti / to blaspheme = talijanski "besemiare"

● borša, f. ◘= torba / bag = talijanski "borsa"

●brondzir, m. ◘ = kotlić / kettle = istrovenecijanski "broncin"

● buletin, m. ◘ = listić, ljetopis / annuary = talijanski "bollettino"

● butiga, f. ◘ = dućan, prodavaona / shop = talijanski "bottega", venecijanski "botega"

●bukara, f. ◘ = vrč, pehar / pitcher = venecijanski "bucara" i "bucal"

● dešpet, m. ◘ = inat, prkos / obstinacy = talijanski "dispetto"

● drito = ravno: avest. drita / right = talijanski "diritto"

● durati ◘= trajati, izdržati / endure = talijanski "durare"

● kantat ◘ = pjevati: lat. cantare / to sing = talijanski "cantare", venecijanski "cantar"

● kantrida, f. ◘= stolica: grč. kathedra / chair = venecijanski "cargheta", "carega", "careghin"

● kantun, m.= ugao, kut: ved.kent, gr.kanthos / corner = talijanski "cantone", venecijanski "canton"

● kapara, f. ◘ = predujam / credit = talijanski "cappara"

● kapela, f. ◘ = crkvica / chapel = talijanski "capela"

● kariola, f. ◘= kolica, tačke: lat. carrus / car = venecijanski "carriola"

● koketa, f. ◘ = namiguša / coquette = njemački "Kokett" ili francuski "coquet"

● kontrola, f. ◘ = provjera / control = talijanski "controllo" ili njemački?


● koperta, f. ◘ = omotnica, fascikl / fascicle = talijanski "coperta"

● kotula, f. ◘ = suknja, haljetak / skirt = venecijanski "cotola"

● kredenac, m. $ = stakleni ormar / vitrine = talijanski "credenza"

● kurdela, f. ◘ = vrpca, traka / ribbon = tršćanski venecijanski "cordella"

● kušin, m. ◘= jastuk / cushion = tršćanski venecijanski "cusin", venecijanski "cussin", talijanski "cuscino"

● kužina, f. = kuhinja: etrur. hvšina / kitchen = talijanski "cucina", tršćanski venecijanski "cusina"

I tako dalje i dalje. Gotovo svaki romanizam očigledno se oslanja na neki talijanski ili venecijanski oblik. Neki romanizmi su također novijeg doba, npr. kredenac, pa tako sigurno nisu dalmato-romanizmi. Umjesto što su autori izvodili etrurske, perzijske i tko zna još kakve etimologije, bolje bi im bilo da su uzeli u ruke rječnik taljanskog i venecijanskog jezika.

[Hildebrand]

Morlačke beside na L:

● labrcat = brbljati, blebetati / to chat, prattle = trašćanski venecijanski "labro", talijanski "labbro"

• labrnja, f. = usnica: perz. leblap / a lip = tršćanski venecijanski "labro", talijanski "labbro"

• lancun, m. = plahta / a sheet = talijanski "lenzuolo", tršćanski venecijanski "linziol"

• lara, f. = vuna / wool = talijanski "lana" (dalmatizam?)

• laštrika, f. = gumica / elastic band = venecijanski i tršćanski "lastico"

• lata, f. = kanta, posuda: indoved. lata / a can = talijanski i tršćanski "latta"

• lumer, m. = broj: lat. numerus / number = venecijanski "lumer"

[edelstein]

riječnici dalmatskog jezika dostupni na internetu

http://sdfy.webs.com/cultura-dalmata

http://sdfy.webs.com/Dalmatian%20-%2...dictionary.pdf

http://sdfy.webs.com/rjecnik%20dalma...g%20jezika.pdf

[Daniel.N]

Još jedan rječnik bez naglasaka, oblika, ičeg :/

[edelstein]

L´antico dialetto di Veglia , Antonio Ive , knjiga o dalmatskom jeziku , u PDF formatu

http://sdfy.webs.com/L%C2%A8ANTICO%2...I%20VEGLIA.pdf

[comtesse]

autonomaš kaže:

Dalmatski jezik bi triba bit nekakvi jezik kojim su govorili stari Dalmati (Iliri) , a dalmatinski jezik je jezik kojim su govorili Dalmatinci (romanski stanovnici Dalmacije , čije postojanje nije moja izmišljotina).
Dalmatinska narječja se ne smatraju za posebni jezik ( iako sam ja predložio to prije više od godinu dana , pa su me proglasili četnikom ) prema tome to nema veze jedno s drugim.


http://dalmacija.muux.org/jezik-f12.html

stari Dalmati nisu nikad bili Iliri

[Peccatny]

Pozdrav ljudi!

Ne znam je neko već postavio ovo pitanje, ali da li su lingvisti utvrdili kakav je bio odnos dalmatskog jezika sa nekadašnjim romanskim dijalektom/-ima kontinentalnog dijela Zapadnog Balkana? Da li je u pitanju isti jezik? Koliko ja znam, nema nikakvih pisanih tragova nekog romanskog dijalekta/jezika iz unutrašnjosti Zapadnog Balkana, ali da li se barem nešto na osnovu toponima romanskog porijekla može zaključiti o tim govorima i njihovom odnosu sa romanskim govorima jadranske obale? Treba isto uzeti u obzir da se, kako istorijski izvori tvrde, prilikom najezde Slovena dio romanskih starosjedilaca iz unutrašnjosti sklonio u utvrđene gradove na jadranskoj obali tako da su oni, ponijevši svoje dijalekte sa sobom, mogli uticati na govore tih gradova (ako su bili brojčano veliki to jest).

[odivamo]

radio.hrt.hr/aod/jezik-i-predrasude/166132/

"U srednjem vijeku u gradovima na istočnoj jadranskoj obali iz latinskoga su se jezika razvili autohtoni romanski govori. Tradicionalno se za njih rabi skupni naziv dalmatski jezik, no u novije vrijeme češće ih se naziva dalmatskim ili dalmatoromanskim jezicima. Stručnjaci danas kažu da ih je bilo barem dvanaest. Svi su nestali, ali ne sasvim bez traga. Gost emisije je dr. Nikola Vuletić. Urednica emisije je Irena Plejić Premec."

[Čehinja]

Dobar dan... ili večer bi bila prigodnija.
Vidim puno tu razglabate o dalmatinskom jeziku.
Mene jako zanima, htjela bi naučiti govorit ili barem pisat... ali najbolje bi mi bilo da li tu ima nekog Dalmatinca... Sviđa mi se taj naglasak na slovo L kakav imaju baš svi Dalmatinci, pa ih je lako od drugih prepoznati. I kratko govore. Barem što se čovika iz otoka Čiovo tiče s kojim sam imala mogućnost par puta pričati.
Ne zanimam se baš toliko duboko ko i vi, ali zanima me jako pričanje.

[Crveni]

Inače dalmatski jezik ti je romanski jezik nastao iz vulgarnog latinskog koji se je govorio u Dalmaciji, sad je izumruo. Ovo što ti želiš je dijalekt hrvatskog jezika koji se govori u Dalmaciji lako se to dvoje brka

[Čehinja]

Crveni kaže:

Inače dalmatski jezik ti je romanski jezik nastao iz vulgarnog latinskog koji se je govorio u Dalmaciji, sad je izumruo. Ovo što ti želiš je dijalekt hrvatskog jezika koji se govori u Dalmaciji lako se to dvoje brka

A dobro ja znam samo kojim se dijalektima govori u Hrvatskoj ali ne već podjela romanskog jezika dalmatinskog iz Dalmacije. Samo znam da ima puno drugih riječi, da se na Čiovu priča drukčije nego kao u Imotskom....
Ja sam ipak samo laik.

[kubamanijak]

izašla je nova knjiga na temu izumrlog dalmatskog jezika "Tako je govorio Burbur" imate i stranicu na fejsu (www.fb.com/dalmatski) i članak u Slobodnoj Dalmaciji http://www.slobodnadalmacija.hr/scen...-ga-je-govorio

[samoodbrana]

kubamanijak kaže:

... izumrlog dalmatskog jezika ...

langa dalmot na sant muart . fuot sait muart kond ju e jiltri jomni ce favluo el moruor(kauk sant circuol venc mua trianta de noi). langa de ziant dalmot sant vietuot de raigno de "banovina hrvatska" in jan 1939.

dalmatski jezik nije mrtav. mrtav će biti kad ja i drugi ljudi koji ga govore umru (ima nas 20-30) . dalmatski jezik je zabranjen od strane vlasti "banovine hrvatske" 1939. godine.

[Hildebrand]

samoodbrana kaže:

langa dalmot na sant muart . fuot sait muart kond ju e jiltri jomni ce favluo el moruor(kauk sant circuol venc mua trianta de noi). langa de ziant dalmot sant vietuot de raigno de "banovina hrvatska" in jan 1939.

dalmatski jezik nije mrtav. mrtav će biti kad ja i drugi ljudi koji ga govore umru (ima nas 20-30) . dalmatski jezik je zabranjen od strane vlasti "banovine hrvatske" 1939. godine.

Gdje bi se moglo pronaći taj dekret vlasti Banovine Hrvatske iz 1939. koji je navodno zabranio dalmatski jezik? To prvi put čujem!

[Wikiceha]

Hildebrand kaže:

Gdje bi se moglo pronaći taj dekret vlasti Banovine Hrvatske iz 1939. koji je navodno zabranio dalmatski jezik? To prvi put čujem!

Ako je njegov zadnji govornik umro davno prije uspostave BH, onda bi taj dekret bio jako zanimljiva stvar

[samoodbrana]

Hildebrand kaže:

Gdje bi se moglo pronaći taj dekret vlasti Banovine Hrvatske iz 1939. koji je navodno zabranio dalmatski jezik? To prvi put čujem!

pitajte likove iz Dalmatinskog demokratskog foruma (ima ih na faceboku i twiteru i nisu baš simpatični ljudi) možda su to i izmislili kao i cjelu tu priču s dalmacijom (oni to shvaćaju ozbiljno ) ali dobro zvuči

[Wikiceha]

samoodbrana kaže:

pitajte likove iz Dalmatinskog demokratskog foruma (ima ih na faceboku i twiteru i nisu baš simpatični ljudi) možda su to i izmislili kao i cjelu tu priču s dalmacijom (oni to shvaćaju ozbiljno) ali dobro zvuči

To su kao one priče o opasnim Muslimanima, onima koji su prvi pobjegli, pa su "najjači ratnici" ?
DDF kao Iluminati?

[Hildebrand]

samoodbrana kaže:

pitajte likove iz Dalmatinskog demokratskog foruma (ima ih na faceboku i twiteru i nisu baš simpatični ljudi) možda su to i izmislili kao i cjelu tu priču s dalmacijom (oni to shvaćaju ozbiljno ) ali dobro zvuči

Pa čuj sad, znam za te DDF-ovce na FB i twitteru, ali ja pitam tebe jer si tu tvrdnju ovdje iznosio ti a ne neki tamo DDF-ovci s FB-a i twittera. Naišao sam već na tu tvrdnju kod DDF ali gajim ozbiljne sumnje da je taj dekret moguće pronaći. Zar ne bi bilo najnormalnije da ga DDF objavi ako se već na njega pozivaju?

[Hildebrand]

Wikiceha kaže:

Ako je njegov zadnji govornik umro davno prije uspostave BH, onda bi taj dekret bio jako zanimljiva stvar

Ovi od DDF tvrde da Tuone Udaina nije bio njegov zadnji govornik. Odnosno da je možda i bio zadnji govornik vegliotskog ali da je južnije taj jezik ostao još dugo u kućnoj uporabi. Brat i sestra Vastić na FB tvrde da su jedni od posljednih govornika tog dalmatskog i da su u Parizu stvorili institut na kome se sad uči taj dalmatski. Rade i na rječniku dalmatskog jezika, izradili su već gramatiku (barem priručnu) a drže i kurseve dalmatskog jezika na kojima sudjeluje, prema njihovim tvrdnjama, par desetak osoba. Rade dakle na oživljavanju tog jezika.

Ako se ne varam taj dekret Banovine Hrvatske iz 1939 trebao bi se odnositi na zabranu učenja tog jezika u školama. Moguće je da i ne postoji dekret koji bi eksplicitno zabranio taj jezik, nego samo dekret o uvođenju nastave na hrvatskom, što bi opet isključilo mogućnost učenja na dalmatskom. Moje nagađanje.

[Wikiceha]

Hildebrand kaže:

Ovi od DDF tvrde da Tuone Udaina nije bio njegov zadnji govornik. Odnosno da je možda i bio zadnji govornik vegliotskog ali da je južnije taj jezik ostao još dugo u kućnoj uporabi. Brat i sestra Vastić na FB tvrde da su jedni od posljednih govornika tog dalmatskog i da su u Parizu stvorili institut na kome se sad uči taj dalmatski. Rade i na rječniku dalmatskog jezika, izradili su već gramatiku (barem priručnu) a drže i kurseve dalmatskog jezika na kojima sudjeluje, prema njihovim tvrdnjama, par desetak osoba. Rade dakle na oživljavanju tog jezika.

Imaš svakakvih ljudi, tko će ga znat.

Hildebrand kaže:

Ako se ne varam taj dekret Banovine Hrvatske iz 1939 trebao bi se odnositi na zabranu učenja tog jezika u školama. Moguće je da i ne postoji dekret koji bi eksplicitno zabranio taj jezik, nego samo dekret o uvođenju nastave na hrvatskom, što bi opet isključilo mogućnost učenja na dalmatskom. Moje nagađanje.

Koliko vidim; https://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmatski_jezik
i https://upload.wikimedia.org/wikiped...e_map_bgiu.jpg
Ne vidim gdje bi se jezik održao nakon što je izumro na Krku.
Ako malo bolje pogledaš kartu;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...e_map_bgiu.jpg
U Banovini nije bilo cijelo područje.
Bili su Krk, Rab, Trogir, Split i Dubrovnik.
Kotor je bio u Crnoj Gori, a Cres-Lošinj i Zadar u Italiji.

Dalmatski nikad nije obuhvaćao cijelu sadašnju Dalmaciju, više je sličio onoj Bizantskoj (što ima smisla, jer su to ostaci ostataka Rimske) i nije baš da se može "uskrsknuti".
Gdje bi se uskrnuo uostalom?
U Rijeci i na Kvarneru?
U Boki koja je u Crnoj Gori?
U Dubrovniku?
U okolici Splita (Trogir tu spada) ili u Zadru?

Eventualno bi bila moguća priča kao s Ćićima.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Istrorumunjski_jezik
Ako se ne varam, oni su većinom bilingualni, a današnji grad gdje ih je najviše je New York .
Jednostavno u domovini međusobno više pričaju hrvatskim, a u inozemstvu su se više u međusobnim razgovorima prebacili na materinji.

Iako mi ova priča zvuči zabavnom, po prezimenima mi se govornici Dalmatskog čine kao ljudi koji su doselili "od Niša", a ne kao ljudi s "dalmatinskim pedigreom".