STEM-nezainteresiranost

[Grimko]

saurs kaže:

STEM je izrazito zanimljivo područje u državama koje imaju STEM na razini višoj od hrvatske. Dakle razina iznad drvenog pluga i govnjive motike.

Donosi se sud o STEM-u iz vrlo ograničenih pogleda pojedinaca koji blage veze nemaju što i koliko STEM područje može pokrivati. Ja bih radio i za minimalac da imam priliku da radim u firmi kao što je Rheinmetall Defence, ruski Uralvagonzavod, Sukhoi, MiG, Bazalt, francuski Dassault Aviation itd. Takvih firmi ovdje nema niti će ih biti ikad. Netko drugi bi volio raditi u Mercedesu, BMW-u, Ferrariju, Fordu, GM-u itd. I što tu ima biti idiotno i autistično? To su poslovi za koje je potrebna strast prema tehnici. Imati priliku da radiš na nekom divljem sportskom automobilu pa to je čisti užitak dolaziti na posao. Isto kao i ako nemaš faks, a volio bi biti dobar majstor imati priliku da radiš u firmi kao što je onaj Gas Monkey Garage. Ne bi niti išao doma. Napravio bih si krevet tamo negdje u garaži.

Mjeriti STEM-ovce prema nekim vlastitim ograničenim i dosadnim poslovima može samo netko tko ima žalosno uzak pogled na ono što pojam STEM znači. Pogotovo ako radite neki usrano dosadni IT posao i mislite da dalje od toga nema pa mjerite sve po tome. Debilizam.

Ispravak samo. R&D odjeli takvih firmi. U r&d-u se potencira spoj kreativnosti i tehnike i ljudi koji tamo rade stvarno moraju voljeti tehniku da bi bili top u tome što rade. Najinventivniji dio stema u privredi.

Nije Brogan ni skroz u krivu. Ima i masa radnih mjesta u stemu koji su čisti šljakeraj i gdje ti u jednom trenu samo štancaš šprancirani proizvod (bio to neki kod,nacrti,spajaš servere ili što god radiš) jer su svi projekti na istu foru i kad ih dovoljno odradiš,shvatiš da se razlikuju u par sitnica. Grind. Skoro svaki posao ima svoju verziju istoga. Zato je vani normalno da ljudi mjenjaju poslove. Umjesto da pukneš ko kokica,odeš na drugo mjesto koje je dovoljno slično,a opet dovoljno različito,tako da možeš nastaviti svoj osobni rast i razvoj.

[saurs]

Brogan kaže:

i iskustvo rada kao inženjer ti je imalo samo pozitivne strane (makar i na globalnom levelu)? Nije bilo pain in the ass momenata? Nije bilo boli u guzi?

Naravno da je bilo. U svakom poslu je tako. Onog kojeg voliš i onog kojeg mrziš. Razlika je samo u tome što u onom poslu kojeg mrziš te negativne aspekte stavljaš ispred onih pozitivnih i s vremenom se pretvaraš u ogorčenog čovjeka.

Netko tko je strastveni liječnik tipa kirurg recimo kardiokirurg koji obožava svoju struku isto kad suoči se sa činjenicom da mu pacijent umre. Razbijaš glavu tjednima jesi li mogao što drugačije napraviti i možda spasiti čovjeku život. Ili ako si slučajno nešto i zajebao pa ubio čovjeka? To nije pain in the ass moment?
I što sad to treba značiti? Da se batali noža i ulovi prodaje farmaceutskih proizvoda i mlati masnu proviziju praktički drkajući onu stvar? E pa moj Brogane, imaš 5 prsta na ruci i nisu svi isti.

[rolandus]

saurs kaže:

Mjeriti STEM-ovce prema nekim vlastitim ograničenim i dosadnim poslovima može samo netko tko ima žalosno uzak pogled na ono što pojam STEM znači. Pogotovo ako radite neki usrano dosadni IT posao i mislite da dalje od toga nema pa mjerite sve po tome. Debilizam.

Pa znaš kako, svaki posao ima ljude koji ga vole, nije tu STEM izuzetak. Istina je da većina ljudi ulazi u to iz strasti (i ja sam), iako nemam neko mišljenje o programerima da budem iskren, a upoznao sam ih dobro na desetke. Dapače na pola prstiju jedne ruke mogu nabrojati one koji mene ili mog poslodavca nisu izradili, debelo zakasnili, precijenili svoje mogućnosti, uzeli lovu pa pobjegli na bolje plaćeni projekt, nešto obećali pa prekršili itd. Usto kreativnost se u ogromnoj većini njih nalazi u tragovima. Ovo je prosjek dugogodišnjeg iskustva.

Naravno da programer koji se uspije zaposliti u FB, Google ili sličnim kompanijama neće javno iskazati takve karakteristike, što ne znači da ih ne posjeduje. Konačno pogledajmo razvojni put najpoznatijih kompanija nove generacije, FB, Twitter, Pinterest, Snapchat... sve su to redom triler priče kako su se stemovci međusobno izrađivali, izbacivali jedni druge, uzimali si tuđe zasluge i udio u kompaniji itd. Odgovorno tvrdim da je cijela ta startup industrija prilično nemoralna, svakako više od prosjeka. Današnji tehnološki razvoj u svijetu a to znači i ekonomija ovisi o prilično nemoralnim likovima bez ikakve empatije prema drugima, tako da singularitet i vladavina umjetne inteligencije uopće ne mora značiti loš razvoj događaja.

Hoću reći, Stemovci nisu ni za dlaku bolji od drugih, kao što ih se često voli okarakterizirati. Sve je to PR

[saurs]

Grimko kaže:

Ispravak samo. R&D odjeli takvih firmi. U r&d-u se potencira spoj kreativnosti i tehnike i ljudi koji tamo rade stvarno moraju voljeti tehniku da bi bili top u tome što rade. Najinventivniji dio stema u privredi.

Nije Brogan ni skroz u krivu. Ima i masa radnih mjesta u stemu koji su čisti šljakeraj i gdje ti u jednom trenu samo štancaš šprancirani proizvod (bio to neki kod,nacrti,spajaš servere ili što god radiš) jer su svi projekti na istu foru i kad ih dovoljno odradiš,shvatiš da se razlikuju u par sitnica. Grind. Skoro svaki posao ima svoju verziju istoga. Zato je vani normalno da ljudi mjenjaju poslove. Umjesto da pukneš ko kokica,odeš na drugo mjesto koje je dovoljno slično,a opet dovoljno različito,tako da možeš nastaviti svoj osobni rast i razvoj.

U naše društvo pod hitno treba uvesti zakonski obavezno dokumentarce tipa "how its made" i to proširena verzija koja uključuje i R&D za najbanalniji proizvod poput matice i vijka jer razina elementarne tehničke pismenosti poprima katastrofalne razmjere. Ljudi su apsolutno tehnički nepismeni i glupi kao beton. Do te mjere da misle da im proizvodi koje uživaju svakodnevno, valjda Bog s neba stavlja u dućane.
I to se proteže do ljudi sa doktoratima. Pogotovo društvenih i humanističkih znanosti koji kada o nečemu kompleksnom diskutiraju kao što je razvoj gospodarstva i ulozi industrije u istom, zvuče kao da vjeruju u Djeda Božićnjaka i vilenjake. Valjda misle da tvornice rastu iz zemlje ono staviš iz kinder jaja pa zalijevaš i ono puf "tvornica" iz koje izlaze proizvodi koji oni samo koriste. Najbolji su mi oni "start up" debili koji misle da je stvoriti tvornicu čelika(resursa važnosti u rangu s naftom) valjda nešto što možeš iz mamine garaže pa ideš po principu APP(Ako prođe, prođe).

Niti jedan stručnjak da im dođe tamo i da ih porazbuca argumentima koje oni koliko su nepismeni ne bi niti razumjeli ali eto da barem ljudi čuju što znači industrija u nekoj državi. Industrija je razvoj, nedostatak iste jest propadanje. Prije nego neki lumen krene sa demantijem da mu skratim posao i Luksemburg i Švicarska i Liechtenstein imaju industrije i to jake i svjetski poznate. Neke stvari možda imate i doma, a da pojma nemate da su baš možda iz nekih od ove 3 zemlje koje sam nabrojao.

[rolandus]

saurs kaže:

Niti jedan stručnjak da im dođe tamo i da ih porazbuca argumentima koje oni koliko su nepismeni ne bi niti razumjeli ali eto da barem ljudi čuju što znači industrija u nekoj državi. Industrija je razvoj, nedostatak iste jest propadanje. Prije nego neki lumen krene sa demantijem da mu skratim posao i Luksemburg i Švicarska i Liechtenstein imaju industrije i to jake i svjetski poznate. Neke stvari možda imate i doma, a da pojma nemate da su baš možda iz nekih od ove 3 zemlje koje sam nabrojao.

Evo da se još malo držim tebe Trend je kontinuirano smanjenja konzumerizma i porast lokalnog 3d printanja mnogih potrebnih stvari. Mislim da je industrija definitivno out. Ono što je bitno preseliti će se u zemlje sa niskom radnom snagom radi masovne opskrbe, ostalo će biti butik proizvodnja. Kada tome dodamo masovnu nezaposlenost uzrokovanu robotizacijom i umjetnom inteligencijom, nije mi jasno kome će ta industrija prodavati i tko će imati novaca da kupuje.

Ne znamo što će i kako biti, ali osobno ne mislim da će industrija igrati važnu ulogu. Postojati će dosad etablirana industrija i startupi koji će joj otkidati komad po komad kolača gdje god će to biti moguće.

Uzmi primjer samohodnih električnih automobila. Krenuli su kao simpatična otkačena zanimljivost na koju nitko nije obraćao puno pažnje. No Google, Apple, Tesla očito nisu bez razloga tako uspješni. Sada je već izgledno da mogu potpuno devastirati legendarnu njemačku autoindustriju koja ih je tipično ignorirala. Devastiranje njemačke autoindustrije devastiralo bi cijelu njemačku ekonomiju i industriju.

Već vidim spoj Google/Tesla/Apple inovativnosti i tehnologije te jeftinu proizvodnju u Indiji/Kini. Ako se to desi Njemačka će pasti na našu razinu, što je ustvari vrlo teško postići

[saurs]

rolandus kaže:

Pa znaš kako, svaki posao ima ljude koji ga vole, nije tu STEM izuzetak. Istina je da većina ljudi ulazi u to iz strasti (i ja sam), iako nemam neko mišljenje o programerima da budem iskren, a upoznao sam ih dobro na desetke. Dapače na pola prstiju jedne ruke mogu nabrojati one koji mene ili mog poslodavca nisu izradili, debelo zakasnili, precijenili svoje mogućnosti, uzeli lovu pa pobjegli na bolje plaćeni projekt, nešto obećali pa prekršili itd. Usto kreativnost se u ogromnoj većini njih nalazi u tragovima. Ovo je prosjek dugogodišnjeg iskustva.

Naravno da programer koji se uspije zaposliti u FB, Google ili sličnim kompanijama neće javno iskazati takve karakteristike, što ne znači da ih ne posjeduje. Konačno pogledajmo razvojni put najpoznatijih kompanija nove generacije, FB, Twitter, Pinterest, Snapchat... sve su to redom triler priče kako su se stemovci međusobno izrađivali, izbacivali jedni druge, uzimali si tuđe zasluge i udio u kompaniji itd. Odgovorno tvrdim da je cijela ta startup industrija prilično nemoralna, svakako više od prosjeka. Današnji tehnološki razvoj u svijetu a to znači i ekonomija ovisi o prilično nemoralnim likovima bez ikakve empatije prema drugima, tako da singularitet i vladavina umjetne inteligencije uopće ne mora značiti loš razvoj događaja.

Hoću reći, Stemovci nisu ni za dlaku bolji od drugih, kao što ih se često voli okarakterizirati. Sve je to PR

Eto ovo je isto jedan od primjera, debilizma. Sve što si opisao čini vrlo mali postotak STEM-a kao područja. Poznaješ li nekog STEM-ovca da je radio recimo na razvoju šasije za Alfu Romeo 4C? ili nekog tko radi u Uralvagonzavodu na Armata klasi tenkova? Nekog zaposlenog u Airbusu na razvoju ne znam hidraulici krila ili neku firmu koja radi HUD za razne modele tih aviona? Nekog STEM-ovca koji radi na razvoju nekog dijela Iskander tipova SRBM-a? U kakve kategorije bi takve STEM-ovce stavio?

Da ne govorim o karakteru ljudi koji ovisi od osobe do osobe. Jasno ima puno debila od ljudi kao u svakoj struci i području rada ali isto tako ima STEM-ovaca u IT-u koji su posve drugačiji od nekih ukalupljenih stereotipova ovdje. U ovoj prčiji od zemlje su IT-ovci gledani kao valjda jedini STEM-ovci koji postoje i mjerilo su za sve. Da nije tužno bilo bi smiješno.

[rolandus]

saurs kaže:

Eto ovo je isto jedan od primjera, debilizma. Sve što si opisao čini vrlo mali postotak STEM-a kao područja. Poznaješ li nekog STEM-ovca da je radio recimo na razvoju šasije za Alfu Romeo 4C? ili nekog tko radi u Uralvagonzavodu na Armata klasi tenkova? Nekog zaposlenog u Airbusu na razvoju ne znam hidraulici krila ili neku firmu koja radi HUD za razne modele tih aviona? Nekog STEM-ovca koji radi na razvoju nekog dijela Iskander tipova SRBM-a? U kakve kategorije bi takve STEM-ovce stavio?

Da ne govorim o karakteru ljudi koji ovisi od osobe do osobe. Jasno ima puno debila od ljudi kao u svakoj struci i području rada ali isto tako ima STEM-ovaca u IT-u koji su posve drugačiji od nekih ukalupljenih stereotipova ovdje. U ovoj prčiji od zemlje su IT-ovci gledani kao valjda jedini STEM-ovci koji postoje i mjerilo su za sve. Da nije tužno bilo bi smiješno.

Prvenstveno sam mislio na IT područje a ne područje hardware inženjerstva sa kojim nisam direktno u kontaktu. IT je možemo reći najvažniji dio stem područja i vezan sa ostalima.

Usput moje iskustvo je da je vani također puno IT ljudi sa sličnim karakteristikama kao u ovoj 'prčiji od zemlje'. To su naprosto takvi likovi. Ono što im je svima karakteristika je da precjenjuju svoje znanje pred drugima, o tome ima i knjiga napisana kako većina programera prodaje maglu da njihova stručnost vrijedi više nego što realno vrijedi.

Npr prosjek plaće full-stack PHP programera je 80K USD a ja sam koliko se sjećam PHP/HTML5/MySQL/CSS3 doslovno naučio za 2 mjeseca. Naravno prije toga sam se naslušao da je to jako teško i da trebaju godine a neki uvaženi 'stručnjaci' vani izjaviše da treba 10 godina da postaneš stručan u tome. Kako da ne, zato valjda zapošljavaju golobrade 21-godišnje stručnjake sa 10 godina iskustva

Sve je to krenulo od C-a, ako razumiješ C i OOP verziju C++ tada razumiješ i Javu i PHP itd. Nema neke razlike ni prevelike teškoće

[Quorgyle]

Jebo vas sve skupa IT više. Jel baš morate na svakoj jebenoj temi uporno vrtiti IT kao jedan jedini primjer svega.

[Grimko]

Ok,zanemarimo it. Koliko firmi ima kvalitetni i pošteni R&D odjel u Hrvatskoj?

[saurs]

rolandus kaže:

Evo da se još malo držim tebe Trend je kontinuirano smanjenja konzumerizma i porast lokalnog 3d printanja mnogih potrebnih stvari. Mislim da je industrija definitivno out. Ono što je bitno preseliti će se u zemlje sa niskom radnom snagom radi masovne opskrbe, ostalo će biti butik proizvodnja. Kada tome dodamo masovnu nezaposlenost uzrokovanu robotizacijom i umjetnom inteligencijom, nije mi jasno kome će ta industrija prodavati i tko će imati novaca da kupuje.

Ne znamo što će i kako biti, ali osobno ne mislim da će industrija igrati važnu ulogu. Postojati će dosad etablirana industrija i startupi koji će joj otkidati komad po komad kolača gdje god će to biti moguće.

Uzmi primjer samohodnih električnih automobila. Krenuli su kao simpatična otkačena zanimljivost na koju nitko nije obraćao puno pažnje. No Google, Apple, Tesla očito nisu bez razloga tako uspješni. Sada je već izgledno da mogu potpuno devastirati legendarnu njemačku autoindustriju koja ih je tipično ignorirala. Devastiranje njemačke autoindustrije devastiralo bi cijelu njemačku ekonomiju i industriju.

Već vidim spoj Google/Tesla/Apple inovativnosti i tehnologije te jeftinu proizvodnju u Indiji/Kini. Ako se to desi Njemačka će pasti na našu razinu, što je ustvari vrlo teško postići

To što ti priželjkuješ će pričekati još jedno stotinjak godina. Robotizacija i AI su trenutno na vrlo niskim granama i robot koji danas može obavljati najjednostavnije poslove košta čitavo bogatstvo. Ne brini još uvijek će ljudi morati raditi za život. Stoga posla će biti. Manje nego prije ali će biti. Automatizacija koliko god da je napredna i grabi naprijed, još uvijek nije Star Trek level i zapravo je prilično primitivna za ovo što ti pričaš.

Ne brini ti za Nijemce. Nisu oni kratkovidan narod što se tehnike tiče. Itekako su u trendu i prate sve novotarije. Dapače ne samo da ih prate, oni su jedni od nacija koja stvaraju tehnološke trendove, a drugi ih slijede.

Nijemci nikad neće pasti na našu razinu prije svega zato jer imaju mindset za rad i progres. To je nešto što se usađuje odgojem i kulturom. Toga ovdje nema.
Kao i Česi kojima se mi imamo obraza smijati jer smo toliko glupi u vlastitoj balkanskoj umišljenosti bez pokrića da nismo niti svjesni koliko su oni tehnički iznad nas oduvijek bili pa se sada čudimo kako oni imaju BDP od gotovo $35.000 po glavi stanovnika što je $11.000 po glavi stanovnika veći od našeg i nezaposlenost od 4.1% što je najniže u cijeloj EU, a mi imamo 16% zahvaljujući iseljavanju, da ljudi ne odlaze kubirili bi s preko 20%. Plus oni i dalje rastu, a mi idemo u materinu. Jebi ga stari brojke su neumoljive, a Hrvati ne vole činjenice.

https://www.gfmag.com/global-data/co...country-report

https://www.gfmag.com/global-data/co...country-report

[saurs]

rolandus kaže:

Prvenstveno sam mislio na IT područje a ne područje hardware inženjerstva sa kojim nisam direktno u kontaktu. IT je možemo reći najvažniji dio stem područja i vezan sa ostalima.

Usput moje iskustvo je da je vani također puno IT ljudi sa sličnim karakteristikama kao u ovoj 'prčiji od zemlje'. To su naprosto takvi likovi. Ono što im je svima karakteristika je da precjenjuju svoje znanje pred drugima, o tome ima i knjiga napisana kako većina programera prodaje maglu da njihova stručnost vrijedi više nego što realno vrijedi.

Npr prosjek plaće full-stack PHP programera je 80K USD a ja sam koliko se sjećam PHP/HTML5/MySQL/CSS3 doslovno naučio za 2 mjeseca. Naravno prije toga sam se naslušao da je to jako teško i da trebaju godine a neki uvaženi 'stručnjaci' vani izjaviše da treba 10 godina da postaneš stručan u tome. Kako da ne, zato valjda zapošljavaju golobrade 21-godišnje stručnjake sa 10 godina iskustva

Sve je to krenulo od C-a, ako razumiješ C i OOP verziju C++ tada razumiješ i Javu i PHP itd. Nema neke razlike ni prevelike teškoće

Ne, IT nije najvažniji dio STEM područja. Svakako je zastupljen svugdje ali da je najvažniji to je smiješno uopće reći.
Ovdje se misli da jest jer ne postoji nikakva industrija da se može vidjeti koliko je STEM zapravo veliko i široko područje. Što je i normalno jer zemlje poput Hrvatske koje su ruralne i tehnološki zaostale nemaju što pokazati ljudima neku suvremenu tvornicu. Tipa KIA-e u Slovačkoj. A kamoli neki kompleksniji dio priče sa R&D-om vezan za gorespomenutu KIA-u ili automobilsku industriju. Ili bilo koju drugu industriju from scratch to use.

Poslodavac koji zna što traži i koji ima renomiranu firmu kada piše oglase zna što traži i zbog čega tako traži. Programiranje u mnogim strukama je samo dio znanja koje se mora imati da bi se neki dio posla mogao napraviti. A samo kodiranje kao svrha života nije STEM. Netko samo to možda i radi za život ali to je daleko od STEM-a u cijelosti. To je jedan mali dio cijele te priče. Dapače firme danas unajmljuju druge firme koje izrađuju samo softver za neku veću industriju. A s njima veze nemaju.

[rolandus]

Ok @saurs da vidimo najbogatije i najuspješnije STEM firme u svijetu. Microsoft, Google, Facebook, Airbnb, Oracle, Apple. Ups, sve software, ispričavam se nije bila namjera

Shvati da hardware biznis ne može rasti logaritamski jer koliko raste zarada proporcionalno rastu i troškovi, dok software zarada raste logaritamski, prihodi rastu puno strmije nego troškovi. Zato će software uvijek prešišati hardware po zaradi. A zarada je jelte danas najvažniji kriterij (a kad nije bila).

I onda ostaje hardwareu da se ljuti što software toliko vrijedi, kao npr Mercedes što se žalio da Facebook toliko više vrijedi od njega. Kašljuc..

[Grimko]

Softver bez hardvera ne može,a sve više hardvera ne može bez softvera. Stvar je u sinergiji jednog i drugog. IT je postao najzastupljeniji dio u STEMu jer uvukao u nekom obliku u sve ostale grane.

@Rolandus,dozvoli da budem malo cjepidlaka,Apple je firma koja razvija i softver i hardver. Imaju politiku zatvorenog eko sustava u kojem softver razvijaju oko hardvera i zato njihovi uređaji imaju odlične performanse unatoč tome što su po sirovoj snazi često slabiji od konkurencije. Isto vrijedi za devove koji razvijaju appove za ios.

Ne čudi me uopće što su neke od najvećih stem firmi softverske,pogotovo ako gledamo samo po zaradi. Softver ima najveće marže,najjeftinije ulazne troškove i najmanje gubitke ako se projekt scrapa u kasnoj fazi razvoja.
S druge strane,pogledaj koliko je Mikromeki uložio u razvoj Win10,a koliko Lockhead Martin i partneri za razvoj jednog F-35 (hint-55 miljardi dolara ulupano samo u r&d do sad).

Štoviše,vojna industrija i firme koje razvijaju novo naoružanje ulaže masne pare u r&d,a ljudi često zaborave da i one spadaju pod stem.

[igorl]

rolandus kaže:

Ok @saurs da vidimo najbogatije i najuspješnije STEM firme u svijetu. Microsoft, Google, Facebook, Airbnb, Oracle, Apple. Ups, sve software, ispričavam se nije bila namjera

Shvati da hardware biznis ne može rasti logaritamski jer koliko raste zarada proporcionalno rastu i troškovi, dok software zarada raste logaritamski, prihodi rastu puno strmije nego troškovi. Zato će software uvijek prešišati hardware po zaradi. A zarada je jelte danas najvažniji kriterij (a kad nije bila).

I onda ostaje hardwareu da se ljuti što software toliko vrijedi, kao npr Mercedes što se žalio da Facebook toliko više vrijedi od njega. Kašljuc..

Recimo samo da je softveraska industrija volatilnija.

Kako su brzo ljudi zaboravili pucanje dotcom baloncica tamo pocetkom nultih...
Kak brzo raste tak brzo i padne... IPO Facebooka je pokazao otprilike koliko.

I.

[Taroth]

rolandus kaže:

Prvenstveno sam mislio na IT područje a ne područje hardware inženjerstva sa kojim nisam direktno u kontaktu. IT je možemo reći najvažniji dio stem područja i vezan sa ostalima.

Usput moje iskustvo je da je vani također puno IT ljudi sa sličnim karakteristikama kao u ovoj 'prčiji od zemlje'. To su naprosto takvi likovi. Ono što im je svima karakteristika je da precjenjuju svoje znanje pred drugima, o tome ima i knjiga napisana kako većina programera prodaje maglu da njihova stručnost vrijedi više nego što realno vrijedi.

Npr prosjek plaće full-stack PHP programera je 80K USD a ja sam koliko se sjećam PHP/HTML5/MySQL/CSS3 doslovno naučio za 2 mjeseca. Naravno prije toga sam se naslušao da je to jako teško i da trebaju godine a neki uvaženi 'stručnjaci' vani izjaviše da treba 10 godina da postaneš stručan u tome. Kako da ne, zato valjda zapošljavaju golobrade 21-godišnje stručnjake sa 10 godina iskustva

Sve je to krenulo od C-a, ako razumiješ C i OOP verziju C++ tada razumiješ i Javu i PHP itd. Nema neke razlike ni prevelike teškoće

to je nerdovski pristup STEM-u.
U inzenjerstvu i sl. ima jako puno podrucja koja nisu informatika..
no, jedna od mana nekih ITjevaca da misle da se svijet vrti oko njih, ili da bi barem trebao..

to je kao kada je jedan tip ovdje na pitanje cure cime se on bavi rekao - da je database administrator..
zenska ga naravno pogledala u cudu, jer nije da svi znaju, niti moraju znati svaki segment ITja, ali to njemu nije jasno..

[lee_chan]

Taroth kaže:

to je kao kada je jedan tip ovdje na pitanje cure cime se on bavi rekao - da je database administrator..
zenska ga naravno pogledala u cudu...

Database administrator? pa dobro, nije rekao da mazi pande u zoološkom, nije to baš za "pogledati nekoga u čudu", više govori o njoj.

Interesantno mi je kako kada se kod nas spomene industrija prosječni Hrvat odmah i isključivo ispred očiju "dobiva sliku" tvornice glinice iz Obrovca i/ili one spalionice poreznog novca Petrokemije, tvornički dimnjaci, paljenje ugljenja, lupanje preš mašina i sl.

[rolandus]

igorl kaže:

Recimo samo da je softveraska industrija volatilnija.

Kako su brzo ljudi zaboravili pucanje dotcom baloncica tamo pocetkom nultih...
Kak brzo raste tak brzo i padne... IPO Facebooka je pokazao otprilike koliko.

I.

Balon je pukao je je bilo nerealnog entuzijazma a nije bilo tržišta. Danas je obratno, IT je svugdje oko nas od frižidera nadalje. Zato se balon danas ne može desiti jer današnje lidere nema tko i što zamijeniti. Danas to nije više entuzijazam i pomodarstvo nego masovna potreba. Mi trebamo mobitel, trebamo google search, trebamo IT pomoć u poslu, medicini itd Jednom kada probamo mobilno bankarstvo više se ne vraćamo u redove na šalteru. Zato balon može biti samo korekcija na realniju vrijednost, ali ne velika. I zato Uber toliko vrijedi iako nitko pa ni on sam ne zna šta je on zapravo. To je servis nečega što dopire do velikog broja ljudi, a to u budućnosti vrijedi zlata. Jednako bi vrijedio FB ili Instagram account nekog celebrityja sa npr 500 mil followera.

Prvi sam mislio da je FB napuhan i da će splasnuti ali sam se zeznuo. Previdio sam najvažniju stvar, koliko ljudi FB 'kontrolira' tj do koliko njih može doprijeti. To je danas najvažnije, kasnije tim ljudima možeš ponuditi svašta, od jeftinijih auta do raznih usluga.

U svakom području opstati će par najjačih koji će biti najkorisniji. OStali su manje važni ali jednako tako ostaje puno niša za ispuniti, od industrijskog područja do geolokacije (globalne niše do lokalnih, npr Njuškalo).

[Grimko]

Jedino mjesto gdje prosječan Hrvat može vidjeti modernu automatiziranu tvornicu je na Discovery Channelu ako voli pogledat How it's made ili Megafactories. Nismo baš zemlja poznata po tvornicama,iako ih ima ponešto,no to su manji pogoni.

[rolandus]

lee_chan kaže:

Database administrator? pa dobro, nije rekao da mazi pande u zoološkom, nije to baš za "pogledati nekoga u čudu", više govori o njoj.

Interesantno mi je kako kada se kod nas spomene industrija prosječni Hrvat odmah i isključivo ispred očiju "dobiva sliku" tvornice glinice iz Obrovca i/ili one spalionice poreznog novca Petrokemije, tvornički dimnjaci, paljenje ugljenja, lupanje preš mašina i sl.

problem je da nažalost tu sliku dobivaju i ovi na vlasti.

[rolandus]

Ne bih želio ostaviti krivi dojam, ja izuzetno cijenim visoku hardware tehnologiju. No problem je da software trebamo svakodnevno a hardware ne. Računovodstveni program, dijagnostika u medicini, geolokacijska karta, google pretraga za informacijama itd. Sve su to područja koja trebamo puno i često.

Hardware sa druge strane koristimo rjeđe i puno je da kažem krhkiji i rizičniji. Ogromni novci se ulažu u razvoj au svakom trenutku neko bolje rješenje može uništiti sve napore. Zbog tehnološke i radne efikasnosti većina seli u jeftine zemlje a tu su i 3d printeri i slična čuda. Njemačka npr ne može izdržati dalekoistočnu konkurenciju i sve je svoje kapacitete proizvodnje čipova preselila na daleki istok, a u Njemačkoj ostaju samo tzv 'fabless' tvornice (bez vlastite proizvodnje). I one su uglavnom bave samo softwareom, tj crtanjem i dizajniranjem čipova u programima. I dok su u hardwareu marže relativno male Google u prosjeku ima nevjerojatnih 30% neto prihoda na ukupan promet. Za upućenog čovjeka nije teško razmisliti u kojem području želi biti.

Razmislite koliko često kupujete frižider, TV ili auto, a koliko često koristite Google ili messaging program. Lifetime Customer Value je puno veći u softwareu i zato se isplati više uložiti u marketing. Zbog sve zaoštrenije konkurentnosti predviđam da će postojati manji broj megatvornica koje će proizvoditi široki dijapazon stvari i zadovoljavati potrebe većine, a biti će locirane vjerojatno na dalekom istoku. Iz zbog jeftine snage i zbog boljih radnih navika.

Zašto da Apple riskira i ulaže u svoju tvornicu sa skupom radnom snagom kada mu je jeftinije koristiti usluge 'freelancer' proizvođača Foxconna, koji naravno radi i za druge. Apple ionako najviše zarađuje na softveru i nadgradnji hardvera kojeg kupuje gotovog i koji koristi samo kao kanal za prodaju svog softvera i usluga. Najbogatija kompanija prodaje uređaj koji sama nije proizvela. Da je to uspješan model budućnosti vidi se i po njihovoj novoj velebnoj HQ zgradi. Freelancing i outsourcing svega je naša budućnost.

Npr vrijednost kompanije Apple koja prodaje ono što nije proizvela je ravno deset puta veća od vrijednosti legendarnog hardware proizvođača Mercedesa. Usput i vijednost el proizvođača Tesle je veća od legendarnih Mercedesa ili BMW-a. Znači čovjek koji je u to ušao iz zabave i usput, vrijedi više od etabliranih proizvođača sa svom silnom tehnologijom. Go figure

Jedini odgovor je, došlo je novo doba sa novim pravilima i karte se miješaju ponovo. Svi imaju šansu u toj novoj partiji, pa tako i mi.