Koliko košta informatizacija države/društva?

[ruka-slave]

Vojky kaže:

Dobar post, na tragu onoga što želim reći. Htio sam se uključiti i prije, ali radi poviše temperature danima već nemam snage za dulji post... Evo, danas je bolje.

Dakle, Hrvati su, ne samo u informatici, već tako i u primjerice prometu - opsjednuti gradnjom. Smatra da se da informatika nabavka računala i servera, kao što se smatra da je razvoj prometa stvar gradnje prometnica. Pa onda naravno negdje imate "političku" informatizaciju, kao što negdje imate "političke" prometnice. Negdje objektivno previše, negdje premalo.

To se zove izgrdanj infrastrukture. Gle baš je kapitalizam opsjednut izrgadnjom infromatičke infrastrukture. baš kao što je prije 150 godina bio izgradnjom željeznica, prije 100 elektrikom, prije 70 telefonijom, prije 50 autocestama...

Izuzmimo kao prvo onu osnovnu informatizaciju gdje su računala zamijenila pisaće strojeve, a danas zamjenjuju i grafikone na prezentacijama - to je neka tehnološka osnova koju je trebalo napraviti. Dakle, krenimo od narednog koraka. A naredni korak su upravo - poslovni procesi.

Ako se nešto informatizira, potrebno je snimiti procese, dakle vidjeti kako ljudi rade.

Ma super. Znači, čovjek koji nema pojma o tome kako neko radi u svojoj profesiji, snima kako radi netko koji fuša.

Recept za uspjeh

Pa se onda zapitati zašto tako rade, jer je često u tim procesima snimljena mudrost (a ponekad i glupost) prošlih generacija. Pa onda raditi nove, informatizirane procese - uzevši u obzir mogućnosti koje tehnologija daje. Naravno, pri tome procijeniti da li je tehnologija uvijek potrebna. Za neke procese (npr. razne pozivnice) ispostavilo se da je papir bolje rješenje od skeniranja i slanja mailom. Ako je neki proces bio vezan pravom (a vezana ih je većina), treba i to uzeti u obzir. Koji put će se pravna norma trebati mijenjati - no koji put pravna norma kaže s razlogom da neke stvari treba obaviti kako ih treba obaviti - npr. ako traži dostavu preporučenom poštom, onda ne može biti alternativa obična e-pošta jer i sami znamo koliko je ista nesigurna. Dakle, trebamo često i uvođenje naprednog elektroničkog potpisa i operacionalizaciju elektroničke isprave i pouzdane poštanske sandučiće za e-poštu i još puno stvari što se često zna zaboraviti, pa se onda radi duplo - i elektronički i na papiru. Naravno, puno ljudi to ne kuži, pa se pita zašto. Naravno, postoje i tu različita kočenja, jer se eto "tako kod nas radi", npr. studentski index više uopće nema neku funkciju. Čemu? Sve se unosi u sustav, gdje student ionako može vidjeti svoje ocjene.

e. Papir (index) zapravo nema svoju funkciju. Ma zašto onda moram vući svoju osobnu ili putovnicu sa biočipom?

Mora da je nekot zeznuo proces. Jer je u njemu snimljena mudrost generacija.

I onda dolazimo to toga da sve to - košta. I traži kvalitetne ljude. I traži vrijeme. A malo ljudi to razumije. Jamčim da je lakše od ministra dobiti i reviziji obrazložiti 1.000.000 kuna za novi hardver, nego 100.000 za snimanje poslovnih procesa. Jer ovo prvo je par kamiona opreme, ovo drugo osrednji registrator s crtežima. A vrijednosti takvih stvari se u Hrvatskoj ne cijene. Isto kao što se ljudi dure na odvjetničke usluge, ali automehaničara uredno plate.

Molim vas, ovo je otvoreno tržište, i slobodno je stručnjacima otići u EU. Zašto bi kvalitetni ljudi ostali u HR? Dakle, zašto bi bilo tko tko zna kako upotrijebtii hardver od milijun kuna, ostao u Hrvatskoj? Glupost.

A ove priče tipa MS vs. Linux je kao da idemo pričati o otvaranju prijevozničke firme, pa onda umjesto da govorimo o kupcima, partnerima, prometnim pravcima, cijeni goriva - uhvatimo se hoćemo li Mercedes ili Scaniu. To dolazi na kraju. S tim da nisam neki fan Linuxa, posebno ne kod nas, jer to "besplatno" znači da za svaku sitnicu treba zvati školovane informatičare izvana - što jako brzo pojede ono "besplatno", svaki sat rada informatičara košta stotine kuna, a government licence su dosta jeftine. Dodatno, Open Office nije u potpunosti kopatibilan s MS Office, u to sam se i sam uvjerio. Što nije problem u nekoj akademskoj sredini, ali ako su ti korisnici osobe koje imaju 50 godina i neko osnovno IT-obrazovanje jest. Naravno, ima i mjesta gdje će analize pokazati da je Linux dobar, ali to je ponavljam stvar projektnih analiza. Nekakva rješenja deus et mahina u tom smislu nisu dobra - a zagovornicima Linuxa preporučam da prvo uvjere velike firme (Agrokor, banke, osiguravajuća društva) da pređu na njega, pa će onda imati dobar argument da i država tako postupi.

A možda Agrokor, banke i osigurvajuća društva čekaju zapravo poticah od države da pređu sa MS na Linux?

I na kraju - da bi se uveli novi, reformirani procesi, moramo imati i kvalitetnu upravu. I napisati nove kvalitetne propise, inače se počinje raditi duplo ili troduplo - a radi uravnilovke plaća to država ne može i to je veliki problem. Jednostavno, nekoga tko će uredbu koja regulira neku djelatnost "prevesti" na način rada elektroničkim putem nećete naći za 5500 kuna kolika je plaća u državnoj upravi.

E, super,uvedite plaće od 10.000 kuna, bacite na cestu sve one koji rade za 5.000 i za godinu dana ćemo dobiti ...efikasnu upravu. A-ha.

Naravno, može se naći vani, pa ga onda platiti kao konzultanta, pa onda slušati packe od strane Državne revizije koje se duri kada se eksternaliziraju osnovni poslovni državne uprave kao što je izrada propisa. Naravno, onda je tu i postavljanje i poštivanje pravila o interoperabilnosti (razmjenjivosti) podataka, poštivanje pravila o osobnim podacima, tajnosti i svega ostalome kako bi stvari išle kako treba.

A u svemu tome imamo i dobrih primjera u Hrvatskoj, no naravno ti neće puniti novinske stranice.

zašto ne? Evo, pune su novine kako novinski magnati informatizriaju novine.

[ruka-slave]

Vojky kaže:

Treba se nadati. Dodatno, napredak tehnologije donosi i neke kvalitativne promjene - za koje u sustavu uprave moramo imati ljude koji će ih na vrijeme shvatiti i početi reforme. Npr. u obrazovanju će biti ogromnih promjena narednih desetak godina:

2013 – EBook sales surpass all other book sales, even used books. EMagazines begin cutting into paper magazine sales.
2014 – Publishers begin “subsidized” e-reader trials. Newspapers, magazines, and book publishers will attempt to create hardware lockins for their wares. They will fail.
2015 – The death of the Mom and Pops. Smaller book stores will use the real estate to sell coffee and Wi-Fi. Collectable bookstores will still exist in the margins.
2016 – Lifestyle magazines as well as most popular Conde Nast titles will go tablet-only.
2018 – The last Barnes & Noble store converts to a cafe and digital access point.
2019 – B&N and Amazon’s publishing arms – including self-pub – will dwarf all other publishing.
2019 – The great culling of the publishers. Smaller houses may survive but not many of them. The giants like Random House and Penguin will calve their smaller houses into e-only ventures. The last of the “publisher subsidized” tablet devices will falter.
2020 – Nearly every middle school to college student will have an e-reader. Textbooks will slowly disappear.
2023 – Epaper will make ereaders as thin as a few sheets of paper.
2025 – The transition is complete even in most of the developing world. The book is, at best, an artifact and at worst a nuisance. Book collections won’t disappear – hold-outs will exist and a subset of readers will still print books – but generally all publishing will exist digitally.

http://techcrunch.com/2011/09/27/the...pian-timeline/

Sad, možemo ili prihvatiti tu tranziciju i iskoristi je kao surferi val - ili se žaliti kako će nam obrazovni sustav unatoč novcima koji idu u isti na svjetskoj ljestvici pasti dosta mjesta.

Nastavimo niz:

http://www.angelfire.com/nj2/startrek/warp1.html

[Vojky]

Ruka.Slave kaže:

To se zove izgrdanj infrastrukture. Gle baš je kapitalizam opsjednut izrgadnjom infromatičke infrastrukture. baš kao što je prije 150 godina bio izgradnjom željeznica, prije 100 elektrikom, prije 70 telefonijom, prije 50 autocestama...

I sve se to manje-više gradilo po nekom smislu i potrebama. Npr. mreža željeznica u Hrvatskoj i BIH (treba ih do 1918. gledati zajedno) je rađena sukladno tadašnjim gospodarskim potrebama. Što nije ni čudno, jer su je većinom gradila privatna društva. Zato i razvoj informatike treba svoje procjene.

Ruka.Slave kaže:

Ma super. Znači, čovjek koji nema pojma o tome kako neko radi u svojoj profesiji, snima kako radi netko koji fuša.

Recept za uspjeh

Snima se i ono što se radi i provjerava preko propisa - tako se radi provjera da li je proces u stvarnosti izvan procesa koji je propisan, ali se gleda i da li je proces u stvarnosti razvio neku pametnu praksu (često jest). Ljudi koji posao radi 20-30 godina često razviju kvalitetna poslovna pravila.

No, ako imaš boljih ideja - napiši kakav članak i daj ga na FOI na recenziju!

Ruka.Slave kaže:

e. Papir (index) zapravo nema svoju funkciju. Ma zašto onda moram vući svoju osobnu ili putovnicu sa biočipom?

Mora da je nekot zeznuo proces. Jer je u njemu snimljena mudrost generacija.

Indeks je nekada imao smisla, danas više nema. Potrebno je puno truda da bi se unosile informacije, a koje su samo kopija informacija koje postoje u elektroničkom obliku (predmeti, ECTS-bodovi, uspjeh). Dakle - bespotrebno. Dovoljna je X-ica kao identifikacijski dokument. Ono što se već nalazi u elektroničkom obliku i ovjereno u papirnom obliku (ocjena na prijavnici) bespotrebno je ponavljati na posebnom dokumentu.

Ruka.Slave kaže:

A možda Agrokor, banke i osigurvajuća društva čekaju zapravo poticah od države da pređu sa MS na Linux?

A što će njima poticaj države? Neka prijeđu, pokažu milijunske uštede, pa će i država. Da vidimo te implemetacije na sustavima od nekoliko tisuća zaposlenih, pa onda možemo razmišljati i od 10x većima.

Ruka.Slave kaže:

E, super,uvedite plaće od 10.000 kuna, bacite na cestu sve one koji rade za 5.000 i za godinu dana ćemo dobiti ...efikasnu upravu. A-ha.

Suvremena državna uprava itekako treba one koji radi za 10.000 kuna. Hrvati će se još morati naučiti da stručnjaci koštaju.

[Vojky]

Ruka.Slave kaže:

Nastavimo niz:

http://www.angelfire.com/nj2/startrek/warp1.html

Možeš tvrditi kako je to SF, no stvarnost je ovakva:

Južnokorejska vlada planira do 2014. godine potpuno digitalizirati sav edukativni materijal za osnovne škole, a do 2015. i materijal ostalih obrazovnih razina učiniti dostupnim na računalima, smartphonima i tabletima.

Iako još nije objavila na kojim će točno uređajima i modelima ovaj sadržaj biti dostupan, vlada predviđa da će za ovaj projekt potrošiti oko 2.4 milijarde američkih dolara.

Neke škole u Južnoj Koreji već koriste laptope za nastavu, ali brojne tvrtke, poglavito japanske i američke, zabrinute su da bi Korejanci mogli dati prednost svojim tvrtkama poput Samsunga, kada je nabavljanje tableta u pitanju.

http://metro-portal.hr/sve-ce-skolsk...igitalne/60979

Sad, mi se ili možemo prikačiti ili po običaju praviti pametni i ostaviti sustave u XIX. stoljeću. Tablet-računala, odnosno e-čitači bi u školstvu čak i bitno smanjili troškove koje sada imaju roditelji oko udžbenika.

[u prolazu]

Vojky kaže:

Treba se nadati. Dodatno, napredak tehnologije donosi i neke kvalitativne promjene - za koje u sustavu uprave moramo imati ljude koji će ih na vrijeme shvatiti i početi reforme. Npr. u obrazovanju će biti ogromnih promjena narednih desetak godina:

2013 – EBook sales surpass all other book sales, even used books. EMagazines begin cutting into paper magazine sales.
2014 – Publishers begin “subsidized” e-reader trials. Newspapers, magazines, and book publishers will attempt to create hardware lockins for their wares. They will fail.
2015 – The death of the Mom and Pops. Smaller book stores will use the real estate to sell coffee and Wi-Fi. Collectable bookstores will still exist in the margins.
2016 – Lifestyle magazines as well as most popular Conde Nast titles will go tablet-only.
2018 – The last Barnes & Noble store converts to a cafe and digital access point.
2019 – B&N and Amazon’s publishing arms – including self-pub – will dwarf all other publishing.
2019 – The great culling of the publishers. Smaller houses may survive but not many of them. The giants like Random House and Penguin will calve their smaller houses into e-only ventures. The last of the “publisher subsidized” tablet devices will falter.
2020 – Nearly every middle school to college student will have an e-reader. Textbooks will slowly disappear.
2023 – Epaper will make ereaders as thin as a few sheets of paper.
2025 – The transition is complete even in most of the developing world. The book is, at best, an artifact and at worst a nuisance. Book collections won’t disappear – hold-outs will exist and a subset of readers will still print books – but generally all publishing will exist digitally.

http://techcrunch.com/2011/09/27/the...pian-timeline/

Sad, možemo ili prihvatiti tu tranziciju i iskoristi je kao surferi val - ili se žaliti kako će nam obrazovni sustav unatoč novcima koji idu u isti na svjetskoj ljestvici pasti dosta mjesta.

Vidis, tu ti je glavni problem informatizacije u Hrvata...barem sto se tice drzavne uprave.
Primjeti da je u tvom timeline-u rijec o tranziciji gdje jedna tehnologija evolutivno zamjenjuje drugu a na kraju se iskristalizira neki rezultat.

Ono sto se dogadja u nas bi bilo otprilike....2025 nasa vlada primjeti da se nigdje u razvijenom svijetu u skolama vise ne koriste knjige...i onda naglo krene nadoknaditi 15 godina nerada.

( mada ruku na srce, ja sam optimist sto se tice buducnosti ..mislim da ce se te stvari poceti polako mijenjati )

[ruka-slave]

Ruka.Slave kaže:
To se zove izgrdanj infrastrukture. Gle baš je kapitalizam opsjednut izrgadnjom infromatičke infrastrukture. baš kao što je prije 150 godina bio izgradnjom željeznica, prije 100 elektrikom, prije 70 telefonijom, prije 50 autocestama...

Vojky
I sve se to manje-više gradilo po nekom smislu i potrebama. Npr. mreža željeznica u Hrvatskoj i BIH (treba ih do 1918. gledati zajedno) je rađena sukladno tadašnjim gospodarskim potrebama. Što nije ni čudno, jer su je većinom gradila privatna društva. Zato i razvoj informatike treba svoje procjene.

Krivo. Željeznice su se rpije 150 godina gradile prema potrebama ondašnjih korporacija, ne prema potrebama hrvatskog naroda Isto je i sa današnjim autocestama - samo nemojte rećid asu današnje hrvatske autoceste rađene prema potrebema i u intetresu hrvatskog naroda.

Identično, zašto mislite da je financiranje razvoja backbonea hrvatske nacionalne mreže bilo u interesu hrvatskog naroda? Gdje su tu "procjene razvoja informatike"? jer gosn Vojky, ja osobno doista ne vidim u čemu je korist prosječnoga Hrvata od toga što će Palo Alto ili Seattle dobiti par milijuna dolara na račun licenčnih prava za stavri koje su rađene u Zadru ili ili Pločama. Osim ako prosječni Hrvat ne dobije više na duže staze - a to baš i ne vidim.

Ruka.Slave kaže:
Ma super. Znači, čovjek koji nema pojma o tome kako neko radi u svojoj profesiji, snima kako radi netko koji fuša.
Recept za uspjeh

Vojky
Snima se i ono što se radi i provjerava preko propisa - tako se radi provjera da li je proces u stvarnosti izvan procesa koji je propisan, ali se gleda i da li je proces u stvarnosti razvio neku pametnu praksu (često jest).

SHVAĆAM GOSN.VOJKY! Jao, kako sam bio naivan! Stvarnost je dakle puno složenija! Dakle, ide to ovako: čovjek koji nema pojma o struci (pravnik - ovime ne kažem da pravnik nema pojma o pravnoj praksi, nego o inženjerskoj), pita čovjeka koji godinama radi u krivo kako se to zapravo radi (procesni nazovi inžinjer). Ovaj drugi kaže ovom prvome, nužno lažući i govoreći gluposti, kako to ide, i onda ovaj prvi donese propis kojim ozakoni takvu praksu. I svaki onaj inženjer koji pokuša korigirati gluposti koje je nepoznat netko ugradio u ZAKON, nužno se sudari sa - pravnom državom. Ma, jeste li vidjeli samo kako lukavo!

A iza toga slijedi komora pravnika i inženjera ( i liječnika i medicinskih sestara i riječnih pilota i kapetana itd), jer ako se slučajno pokaže da to što pravnik i inženjer trabunjaju nema veze sa zdravim razumom jer jednostavno NE RADI, hej, tu je Komora koja će utjerati pamet onima koji pokušaju vrdati van sistema. Stvarnost je ono što pravni sustav dozvoli. Ostalo je protuzakonito,kažnjivo i opasno, a tu je informatika koja će to sve snimiti i omogućiti stručnjacima da njihova stručnost ne dođe u pitanje. Inače ne bi bili stručnjaci, a to ne smijemo dozvoliti. Jer što bi ova država (a i ostale) bez stručnjaka. Tko bi onda napravio sve te sustave za nadzor nestručnjaka koji pokušavaju glumit da su stručnjaci!!??

Vojky
Ljudi koji posao radi 20-30 godina često razviju kvalitetna poslovna pravila.

Slažem se. Osim ako im osnovni cilj i poslovno pravilo tvrtke u kojoj rade nije profit. Tako da doista ne znam na što se odnosi pomalo neodređena sintagma "kvalitetno poslovno pravilo". Da vidimo:

- poslovno pravilo koje maksimizira profit firme izvođača
- poslovno pravilo koje maksimizira profit firme investitora
- poslovno pravilo koje maksimizira profit projektanta
- poslovno pravilo koje maksimizira profit izvođača/uposlenika izvođača
- poslovno pravilo koje maksimizira profit krajnjih korisnika firme investitora
- poslovno pravilo koje maksimizira profit firme principala - isporučitelja opreme
- itd itd

Vidite gosn.Vojky, ljudi koji rade svoj posao 20-30 godina, često razviju kvaltetna poslovna pravila . O, da tu se slažemo.

Vojky
No, ako imaš boljih ideja - napiši kakav članak i daj ga na FOI na recenziju!

Ideje sam vam dao gore, no jedno pitanje - samo malo da provjerim - FOI će recenzirati moje tekstove?

No, no, gosn. Vojky...ne znam, neodlučan sam. Hm..koliko predavača FOI objavljuje svoje cijenjene uratke na ovom podforumu pa da eto za istu cijenu ja recenziram njihove rukotvorine?

Ruka.Slave kaže
e. Papir (index) zapravo nema svoju funkciju. Ma zašto onda moram vući svoju osobnu ili putovnicu sa biočipom?
Mora da je nekot zeznuo proces. Jer je u njemu snimljena mudrost generacija.

Vojky
Indeks je nekada imao smisla, danas više nema. Potrebno je puno truda da bi se unosile informacije, a koje su samo kopija informacija koje postoje u elektroničkom obliku (predmeti, ECTS-bodovi, uspjeh). Dakle - bespotrebno. Dovoljna je X-ica kao identifikacijski dokument. Ono što se već nalazi u elektroničkom obliku i ovjereno u papirnom obliku (ocjena na prijavnici) bespotrebno je ponavljati na posebnom dokumentu.

Slažem se gosn.Vojky. Dovoljno je imati osobnu iskaznicu. Znači ne treba nam X-ica. Ne treba domovnica, izvod iz matične knjige rođenih. Ne treba nošenje papirnatih dokumenata. Ne trebaju javni bilježnici, zdravstvena iskaznica, tramvajska iskaznica, socijalna iskaznica, porezni karton, očitavači brojila vode i struje i plina......Ne treba nam 50.000 uposlenika. u RH.

Ja se apsolutno slažem. Eto, vi sutradan otpustite 50.000 ljudi, prebacite ih na socijalnu skrb, a ja ću za onaj novac koji inače potpuno bespotrebno dobivaju za plaće, razviti sustav za tri godine koji će ih sve supstituirati. Naravno, čak će ostati novca za njihovu prekvalifikaciju! Tko ne bi želio 50.000 tinejdžerki koje će plesati na štangama! Karijera koju svi priželjkuju!

Jel može dogovor?

Ruka.Slave kaže:
A možda Agrokor, banke i osigurvajuća društva čekaju zapravo poticah od države da pređu sa MS na Linux?

Vojky
A što će njima poticaj države? Neka prijeđu, pokažu milijunske uštede, pa će i država. Da vidimo te implemetacije na sustavima od nekoliko tisuća zaposlenih, pa onda možemo razmišljati i od 10x većima.

A, ne ne, gosn Vojky zar nije država ta koja vodi razvoj? Pogledajmo npr. CERN! Jel to privatna firma? Ne? Dakle?
Neka dakle država pokaže da Linux ili što god radi na par tisuća zaposlenih. Neka država pomogne (poticajima!?) da se nova praksa implementira u privatnom sektoru, Hej, ako država može poticati uvoz steonih simentalskih junica iz Nizozemske, zašto ne bi i uvoz linuxa. Valjda jer je lakše uvesti steonu junicu nego uvesti linux. Ili je možda steona simentalka zaštićena licenčnim pravima?

Ruka.Slave kaže:
E, super,uvedite plaće od 10.000 kuna, bacite na cestu sve one koji rade za 5.000 i za godinu dana ćemo dobiti ...efikasnu upravu. A-ha.

Vojky
Suvremena državna uprava itekako treba one koji radi za 10.000 kuna. Hrvati će se još morati naučiti da stručnjaci koštaju.

Pardonček. Tko to želi raditi u državnoj upravi za 10.000 kuna (netto) mjesečno? Na mjestu koje doista generira neki pametan posao? (ne kažem odgovoran)

Naime, uz to mora ići i hrpa ljudi ispod koji znaju i hoće raditi operativu, i koji vide perspektivu u tom poslu. Iluzija. Za svako mjesto od 10.000kn netto mora postojati cca 50ljudi koji rade za cca 8.000 do 5.000 kn mjesečno. I znati posao,ili imati priliku cca godinu dana da ga nauči, i od nekoga tko ga zna da ga nauči. Trošak? Sitnica.

[Lucius C]

Vojky kaže:

A ove priče tipa MS vs. Linux je kao da idemo pričati o otvaranju prijevozničke firme, pa onda umjesto da govorimo o kupcima, partnerima, prometnim pravcima, cijeni goriva - uhvatimo se hoćemo li Mercedes ili Scaniu. To dolazi na kraju. S tim da nisam neki fan Linuxa, posebno ne kod nas, jer to "besplatno" znači da za svaku sitnicu treba zvati školovane informatičare izvana - što jako brzo pojede ono "besplatno", svaki sat rada informatičara košta stotine kuna, a government licence su dosta jeftine. Dodatno, Open Office nije u potpunosti kopatibilan s MS Office, u to sam se i sam uvjerio. Što nije problem u nekoj akademskoj sredini, ali ako su ti korisnici osobe koje imaju 50 godina i neko osnovno IT-obrazovanje jest. Naravno, ima i mjesta gdje će analize pokazati da je Linux dobar, ali to je ponavljam stvar projektnih analiza. Nekakva rješenja deus et mahina u tom smislu nisu dobra - a zagovornicima Linuxa preporučam da prvo uvjere velike firme (Agrokor, banke, osiguravajuća društva) da pređu na njega, pa će onda imati dobar argument da i država tako postupi.

Agrokor, poglavito Konzum - Red Hat
Banke, pogotovo serverski segment - Red Hat, CentOS, Debian, neke verzije BSD-a, IBM AIX itd itd. Windows je uglavnom zastupljen na radnim stanicama kod teta na šalteru.
Za osiguravajuća društva nemam spoznaja međutim da nisam imao prilike raditi s njima do sad.

MS Office v OpenOffice itd - 2005 donešen je "open document" format/standard sa ciljem da dokument koji je stvoren u jednoj aplikaciji bude jednako prikazan u svim drugima. Što radi Microsoft ? 2006 stvara svoj format/standard


p.s.
Ne trebamo stručnjake izvana jer ih još uvijek imamo dovljno "doma".


edit:
Osobno mislim da bi bilo najbolje uvesti operativne sustave i aplikacije otvorenog koda u osnovne i srednje škole te veleučilišta i sveučilišta. Trenutno je situacija takva da se učenici od početka uče raditi samo na Microsoft operativnim sustavima i aplikacijama. Kada bi bilo obrnuto onda bi s vremenom i lakše prešli na otvoreni kod u ostalim segmentima međutim da bi imali "radnu snagu" koja zna s tim raditi.

[maystor1]

Država kalkulira.

Čuvaju se radna mjesta, naplaćuju se taxe, komplicira se put kojim se nešto ishođuje , ne bi li svi u lancu zaradili.

Ide se lancem manjeg otpora kako bi država ubrala novac što prije , a ne od poreza koji bi se dobio legalizacijom onoga za čega se ishodjuju papiri.

Nije bitno, bio to brak , ili otvaranje firme.

Dokaz je vrlo mali korak koji bi bio potreban za uvažavanje podataka.

Da se oib prizna kao dokaz za većinu potrebnih podataka, pola službi ne bi imalo šta izdavati za potrebnu dokumentaciju.

u poslovanju nekretninama, što je rak rana, poseban je interes, jer je voda jako zamućena za dobrobit malverzacija.

Nikakva legalizacija i i informatizacija tu nije poželjna , jer razlučuje žito od kukolja.

Jednostavno se moramo mjenjati.

[kamenjar1]

Nemoguće je govoriti o informatizaciji, a ne spomenuti opensource. Ne radi se tu samo o početnim ulaganjima već o kompletnoj budućnosti poslovanja. Biraš između zatvorenog koda gdje si gotovo potpuno ovisan o svima osim svom radu ili otvorenosti gdje si ovisan o vlastitoj pameti.

Sve kompanije koje je Voyki naveo već odavno koriste opensource rješenja. Ne radi se o potpunom prijelazu na opensource već je implementirano tamo gdje je procijenjeno da će se ostvariti uštede ili napredak u poslovnom procesu. Kad smo kod ovog drugog, napredak ne mora nužno biti vidljivo jeftiniji ali će se procesi vezani za njega biti efikasniji, brži i fleksibilniji što u konačnici itekako znači uštedu. Banke su pak drugi par opanaka i tu se za mission critical poslovanje teško nađe mjesta za MS ili Linux.

Nije se potrebno ponašati po onoj "ako imate samo čekić svaki problem izgleda kao čavao". Za neke probleme MS pruža zadovoljavajuća rješenja, a za neke postoje bolja rješenja temeljena na slobodnom software-u.
Treba napomenuti da problemi u mješovitoj Linux/MS okolini nisu ništa manji nego kada se kombiniraju Microsoft i komercijalna rješenja drugih proizvođača. MS stvara zatvoreni, međusobno integrirani krug programa koji će otežati bilo kakvu integraciju programa iste namjene drugih proizvođača i to će u konačnici debelo naplatiti(pri tom ćeš platiti veliku količinu stvari koje ne trebaš). Ovisnost košta.

Što se tiče Offica kolega Lucius je u svom postu sve rekao-ona tko razmišlja o napretku ide na otvorene standarde koji u potpunosti zadovoljavaju sve zahtjeve poslovanja. Onaj kome su na pameti druge stvari u nabavi specificira automobil dug 487,7, širok 181,2 sa 8 zvučnika i 565l prtljažnikom.Ako dobije nešta drugo tužit će se na svaku sitnicu. Software i hardware mora udovoljavati sličnim specifikacijama kada je riječ o državnim nabavama.

Ljude za implementaciju Hrvatska još uvjek ima.Ne znam da li znate za slučaj kada je naša bivša državna firma angažirala stranog IT integratora za opensource rješenje, a kao glavni konzultant je došao bivši zaposlenik jednog drugog državnog poduzeća.
Olako se rješavamo kadrova, ne postoji suradnja sa fakultetima i privrednim subjektima, Microsoft lobi je jak i nije mu strano korištenje političkih veza, ako je potrebno uleće sa "nemoralnim ponudama" koje kasnije kroz održavanje i školovanje debelo nadoknadi itd.
Krenulo se na vrijeme. Još 2003. izašlo je HRID-hrvatska distribucija linuxa koja se mislim i ugasila. Nitko do danas nije prepoznao važnost projekta. Uostalom danas vlastita distribucija i nije nužna-lokalizacija i prilagođene instalacije su sasvim dovoljne. Dok god je tako bit ćemo osuđeni pitati M$, Oracle, SAP i druge koliko slijedeće godine trebamo izdvojiti za informatiku.

[Vojky]

Lucius C kaže:

Agrokor, poglavito Konzum - Red Hat
Banke, pogotovo serverski segment - Red Hat, CentOS, Debian, neke verzije BSD-a, IBM AIX itd itd. Windows je uglavnom zastupljen na radnim stanicama kod teta na šalteru.
Za osiguravajuća društva nemam spoznaja međutim da nisam imao prilike raditi s njima do sad.

Serveri su druga priča, jer s njima rade profesionalci. Održavanje se ionako mora platiti. Pitanje su tisuće korisničkih računala za koja Microsoft daje izvrsna rješenja - lako instalirajuće i lako korištene softvere koji se automatski nadograđuju. I Microsoft još jamči tu nadogradnju određeni broj godina. Također, Linux instalacija gdje se jamči nadogradnja računala još određeni broj godina, gdje se jamči da će profesionalni i za to plaćeni programeri napraviti update na nove drivere, printere i ostalo - nije baš besplatna.

No, na kraju - operativni sustav je jedna od zadnjih stavki kod informatizacije. To je samo alat da bi se obavio posao, a posao je informatizacija poslovnih procesa.

Lucius C kaže:

MS Office v OpenOffice itd - 2005 donešen je "open document" format/standard sa ciljem da dokument koji je stvoren u jednoj aplikaciji bude jednako prikazan u svim drugima. Što radi Microsoft ? 2006 stvara svoj format/standard

To samo potvrđuje da je Open Office izvan faktičnog standarda. Ako ti radi nekopatibilnosti Excela i njegovog Open Office pandana bude kasnio obračun plaće - nikoga u firmi ili ustanovi neće zanimati povijest standarda, već će biti kriv informatičar koji ih je gurao u nekompatiblini standard. Prvi puta ćeš za to dobiti kao informatičar u sustavu opomenu, drugi puta otkaz. Čak i u javnoj upravi.

Dodatno, svaki puta kada nešto ozbiljnije zašteka, trebalo bi zvati profesionalce. A to znači plaćati stotine kuna po satu. Cijena ionako bitno spuštene government licence za MS Office bi se brzo pojela. I onda bi "besplatno" rješenje bilo - skuplje.

Lucius C kaže:

edit:
Osobno mislim da bi bilo najbolje uvesti operativne sustave i aplikacije otvorenog koda u osnovne i srednje škole te veleučilišta i sveučilišta. Trenutno je situacija takva da se učenici od početka uče raditi samo na Microsoft operativnim sustavima i aplikacijama. Kada bi bilo obrnuto onda bi s vremenom i lakše prešli na otvoreni kod u ostalim segmentima međutim da bi imali "radnu snagu" koja zna s tim raditi.

Ja sam, evo kao i netko tko dijelom radi u tom sustavu visokog školstva - protiv. Akademske licence koštaju vrlo malo, često su i besplatne, a poslodavci redom traže MS Office, a ne Open Office znanja. Ako ne vjeruješ, pogledaj portale za posao. Linux rješenja se mogu naravno također predavati, jer je uvijek bolje znati više. No, malo mi je čudno da zagovornici slobodnog softvera stalno traže da država donosi neka rješenja deus et mahina, mjesto da budu sretni slobodnim tržištem gdje svoja "besplatna" rješenja mogu ponuditi umjesto plaćenih, pa da samo tržište, firme, obrti, pojedinci, pa na kraju i javni sektor - samo odluči.

Na kraju se, po običaju ovo pretvara u svađu MS vs. Linux, što je čak i prilično rubno pitanje. Cijena licenci je prilično mala stavka u svemu.

[Vojky]

kamenjar1 kaže:

Što se tiče Offica kolega Lucius je u svom postu sve rekao-ona tko razmišlja o napretku ide na otvorene standarde koji u potpunosti zadovoljavaju sve zahtjeve poslovanja. Onaj kome su na pameti druge stvari u nabavi specificira automobil dug 487,7, širok 181,2 sa 8 zvučnika i 565l prtljažnikom.Ako dobije nešta drugo tužit će se na svaku sitnicu. Software i hardware mora udovoljavati sličnim specifikacijama kada je riječ o državnim nabavama.

Dakle, odmah optužbe za namještanje i korupciju ako se ne žele Open Office rješenja? I deseci tisuća obrta u Hrvatskoj, i skoro 100.000 aktivnih gospodarskih subjekata (pretežito privatnih!) i gomile pojedinaca koriste MS Windows i MS Office, danas već često i uredno plaćene. I svi su oni u nekoj zavjeri s Microsoftom? U koruptivnoj radnji? Pa to je valjda najveća korupcija u svijetu poznata?!? Od valjda milijun korisnika računala u Hrvatskoj preko 90% ih koristi MS Office rješenja, i sve su to neki korumpirani tipovi koji namještaju sustav javne nabave? Wow!!! Zašto to nisi već prijavio?

Linux i Open Office nisu postali svjetski pretežiti softveri jer su jednostavno lošiji od svojih MS pandana. Ili Apple pandana. Možda nisu lošiji za profesionalnog informatičara, ali za korisnika kojega zanima samo rezultat rada jesu. Do tog stupnja da čak i u firmama gdje se dekretom koriste otvoreni sustavi (IBM) često koristi MS Office. Bio, radio i vidio.

No, sve dok zagovornici Linuxa budu svugdje oko sebe vidjeli zavjeru - ostati će bitan, no ipak rubni operativni sustav. Open Office neću ni spominjati, jer se praktično uopće ne koristi izvan kruga informatičkih profesionalaca i tehničkih fakulteta.

No, na kraju - krenuli smo s raspravom u totalno pogrešnom smjeru.

Dodatno, kako će već netko spomenuo, primjeri Njemačke nisu ono na što se mi možemo ugledati - tamo imaju ogromne resurse. Tako da se mogu igrati alternativnim operativnim sustavima i vjetroelektranama.

[kamenjar1]

Vojky kaže:

Serveri su druga priča, jer s njima rade profesionalci. Održavanje se ionako mora platiti. Pitanje su tisuće korisničkih računala za koja Microsoft daje izvrsna rješenja - lako instalirajuće i lako korištene softvere koji se automatski nadograđuju. I Microsoft još jamči tu nadogradnju određeni broj godina. Također, Linux instalacija gdje se jamči nadogradnja računala još određeni broj godina, gdje se jamči da će profesionalni i za to plaćeni programeri napraviti update na nove drivere, printere i ostalo - nije baš besplatna.

No, na kraju - operativni sustav je jedna od zadnjih stavki kod informatizacije. To je samo alat da bi se obavio posao, a posao je informatizacija poslovnih procesa.



To samo potvrđuje da je Open Office izvan faktičnog standarda. Ako ti radi nekopatibilnosti Excela i njegovog Open Office pandana bude kasnio obračun plaće - nikoga u firmi ili ustanovi neće zanimati povijest standarda, već će biti kriv informatičar koji ih je gurao u nekompatiblini standard. Prvi puta ćeš za to dobiti kao informatičar u sustavu opomenu, drugi puta otkaz. Čak i u javnoj upravi.

Dodatno, svaki puta kada nešto ozbiljnije zašteka, trebalo bi zvati profesionalce. A to znači plaćati stotine kuna po satu. Cijena ionako bitno spuštene government licence za MS Office bi se brzo pojela. I onda bi "besplatno" rješenje bilo - skuplje.



Ja sam, evo kao i netko tko dijelom radi u tom sustavu visokog školstva - protiv. Akademske licence koštaju vrlo malo, često su i besplatne, a poslodavci redom traže MS Office, a ne Open Office znanja. Ako ne vjeruješ, pogledaj portale za posao. Linux rješenja se mogu naravno također predavati, jer je uvijek bolje znati više. No, malo mi je čudno da zagovornici slobodnog softvera stalno traže da država donosi neka rješenja deus et mahina, mjesto da budu sretni slobodnim tržištem gdje svoja "besplatna" rješenja mogu ponuditi umjesto plaćenih, pa da samo tržište, firme, obrti, pojedinci, pa na kraju i javni sektor - samo odluči.

Na kraju se, po običaju ovo pretvara u svađu MS vs. Linux, što je čak i prilično rubno pitanje. Cijena licenci je prilično mala stavka u svemu.

Vidiš Voyki u čemo je problem naše sistema-ne znaš dovoljno o problematici ali ćeš čvrsto zastupati svoje teze. Sa znanjem nogometa, IT-a i politika se očito svaki Hrvat rađa. Dovoljno je čuti i pročitati da bi rekao da znaš problematiku. Ovo često ide i na moj račun. Problemi počinju kada se pravnici i ekonomisti odvaže pa svoje "poznavanje problematike" osim na forumu pokazuju i prilikom strateških odlučivanja.
Za ovakve teme trebao bi okrugli stol i trebalo bidesetke dugih postova da bi se dočarala problematika. Uglavnom u tvom postu je jedno tipično razmišljanje čovjeka koji prati trendove ali sa praksom ima malo ili nikakvog dodira.

[Vojky]

kamenjar1 kaže:

Za ovakve teme trebao bi okrugli stol i trebalo bidesetke dugih postova da bi se dočarala problematika. Uglavnom u tvom postu je jedno tipično razmišljanje čovjeka koji prati trendove ali sa praksom ima malo ili nikakvog dodira.

Ja sam u praksi već 15 godina. I to upravo u IT-u. Privatni holding, državna uprava, opet privatna firma, na kraju i poslovi za koje me izabrala ekipa iz EU kao experta. Imam objavljeno i nekoliko radova u IEEE priznatim zbornicima (član sa udruge), i lead auditor sam za ISO 20000, dakle IT-service management. I ne vjerujem u Linux / Open Office rješenja na krajnjim korisničkim računalima. Podržavam ih kao moguće rješenje tamo gdje rade profesionalci - na serverima.

Inače, o odabiru operativnog sustava ti ne odlučujem ni ja ni ti - već ekipa s MBA studijima koji gledaju ukupnu isplativost u narednih 10-tak godina. Do sada su "besplatna" rješenja često ispala skuplja, zato se firme u svijetu ipak i dalje odlučuju za MS rješenja. U konačnici je to ipak - posao ekonomista.

[kamenjar1]

Vojky kaže:

Ja sam u praksi već 15 godina. I to upravo u IT-u. Privatni holding, državna uprava, opet privatna firma, na kraju i poslovi za koje me izabrala ekipa iz EU kao experta. Imam objavljeno i nekoliko radova u IEEE priznatim zbornicima (član sa udruge), i lead auditor sam za ISO 20000, dakle IT-service management. I ne vjerujem u Linux / Open Office rješenja na krajnjim korisničkim računalima. Podržavam ih kao moguće rješenje tamo gdje rade profesionalci - na serverima.

Inače, o odabiru operativnog sustava ti ne odlučujem ni ja ni ti - već ekipa s MBA studijima koji gledaju ukupnu isplativost u narednih 10-tak godina. Do sada su "besplatna" rješenja često ispala skuplja, zato se firme u svijetu ipak i dalje odlučuju za MS rješenja. U konačnici je to ipak - posao ekonomista.

OK Voyki-onda ti je svakako jasno da od 90% korisnika Offica u Hrvata njih 90% koristi funkcionalnost na nivou Google documentsa, a od ovih preostalih njih 99,9% bi bili zadovoljni sa OpenOffice funkcionalnošću. Problemi nastaju kada se unutar office programa implementiraju rješenja svojstvena za MS i nemaju alternativu unutar samog OOffica. Naravno da se to da riješiti na drugi način ali uporno se inzistira na identičnim rješenjima(da mi je znati zašto) pa je to veliki kamen spoticanja prilikom migracije.

Povrh toga šta znači bolji program? Bitno je da ima funkcionalnost za koju je nabavljen. Kada bi se to uzelo u obzir brzo bi se vidjelo da su ne samo MS Office, već i OOffice ogroman overhead. Upravo ne kupovinom nepotrebnog počinje priča o štednji i uštedama.
Što se tiče lake instalacije i nadogradnje MS programa probaj pitati ljude iz naših velikih kompanija koje su to radile koliko je to bilo jednostavno i koliko ih je to u konačnici koštalo. Na novo računalo nije problem instalirati-upgrade je sasvim druga priča.
Inače danas je vrijeme webcentričnih aplikacija pa će uskoro TV sa browserom biti sasvim upotrebljiv desktop, a o tiny client računalima da ne govorim. Ovo zasigurno nije uzeto 10-godišnju kalkulaciju kao ni predimenzioniranost računala.

Da, MBA stručnjaci diktiraju platformu kao što su diktirali i strategiju informatizacije u Hrvatskoj. Kako to izgleda znam iz prve ruke. Koristiš istraživanja konzultantske kuće (npr. Gartnera) i ravnaš se po njima. Ako se dogode greške ti si samo radio po "best practice" i greška se ne računa. Međutim sam misliti svojom glavom i fulati to je već gadno za CV, Linkedl i managerske krugove. I tako ulazimo u začarani krug gdje pobjednici nisu niti najjeftiniji, niti najboolji. Ali to nije specifikum informatike već svjetskog gospodarstva i uloge korporacija.

Najlakše je recimo uvesti SAP po preporuci konzultanta(koji je ujedno i lobist iste kompanije). Ogromni troškovi, udvostručen posao, papirologije više nego ikad, komplicirano do bola, potpuna ovisnost o konzultantima čije cijene graniče sa zdravim razumom. Ali management zadovoljno maše repićem iako pokazatelji govore da ne postoji ni jedan razlog za tako nešto.
I slažem se-nisu najveće zlo licence. Koliko je samo koštalo školovanje i home made programi naših "IT perjanica"? Da se u novac preračunaju problemi vezani za e-maticu došli bi do sasvim drugačije slike. Vjerujem da ni u jednoj računici ne postoje stavke vezane za ovakve "sitnice".
Osnovni trošak MS može biti i niži od otvorenog koda ali oni to debelo naplate tokom eksploatacije. Kada se radi o migraciji naravno da su troškovi veliki i da je isplativost vidljiva na duge pruge.
Jesam ja to krivo skužio da bi se ovdje trebalo govoriti o tome kako smanjiti cijenu informatizacije? Tu se međutim spominju jeftine akademske licence nasuprot potpuno besplatnih opensource rješenja pa mi se čini da sam fulao temu.

[Vojky]

kamenjar1 kaže:

Jesam ja to krivo skužio da bi se ovdje trebalo govoriti o tome kako smanjiti cijenu informatizacije? Tu se međutim spominju jeftine akademske licence nasuprot potpuno besplatnih opensource rješenja pa mi se čini da sam fulao temu.

Mislim da uopće nije problem u iznosu, i da se petljamo oko pogrešne stvari (oko koje i nema konačnog odgovora) već u učinkovitosti i u procesima.

Možeš ti biti najbolji, raditi besplatno kao na radnim akcijama, napraviti savršen softver, no ako ti i dalje treba papir za povratnicu, jer nisi implementirao napredan elektronički potpis i isti ugradio u pravilnik - službenik će u praksi raditi duplo., a krajnji korisnik misliti da ga zahebavaš.

A kod nas ti uglavnom ide tako, na ho-ruk... Partizanski pristup je ponekad dobar, ali kada dođeš u razdoblje uređenih sustava, baš i ne donosi koristi.

[kamenjar1]

Vojky kaže:

Mislim da uopće nije problem u iznosu, i da se petljamo oko pogrešne stvari (oko koje i nema konačnog odgovora) već u učinkovitosti i u procesima.

Možeš ti biti najbolji, raditi besplatno kao na radnim akcijama, napraviti savršen softver, no ako ti i dalje treba papir za povratnicu, jer nisi implementirao napredan elektronički potpis i isti ugradio u pravilnik - službenik će u praksi raditi duplo., a krajnji korisnik misliti da ga zahebavaš.

Apsolutno. Na pravu sam upravo razglabao o tome zašto obavijest od policije o počinjenom prekršaju do počinioca putuje mjesecima usuprkos primjeni informatizacije. Citirat ću cijenjenog forumaša drot13 čiji post dobro oslikava informatizaciju na hrvatski način i postavlja pitanje ko tu koga uz sva čuda tehnologije. Obratiti pažnju na dio do slanja obavijesti koji traje mjesecima. Po meni rješivo unutar pol sata + vrijeme da se isporuči dopis na adresu.

"Pa nije komplicirano. Policajac uslika i napiše izvješće, preda šefu smjene, šef smjene preda pomoćniku načelnika po toj liniji rada (sve ovo na kraju smjene), pomoćnik načelnika preda referentu (ovo je idući dan ujutro kada se pregledavaju svi papiri od ranijeg dana). Tada referent to početno unese u informacijski sustav i pošalje vlasniku upit za podatke vozača. Ako vlasnik pošalje podatke vozača, referent ispravlja unos u informacijski sustav i šalje vozaču prekršajni nalog. Ako vozač plati, referent ispravlja unos u informacijski sustav i tu je toj priči kraj. Ako vlasnik ne pošalje podatke vozača (ili pošalje nevjerodostojne…), referent ispravlja unos u informacijski sustav i šalje mu prekršajni nalog za nedavanje podataka. Ako vozač plati, referent ispravlja unos u informacijski sustav i tu je toj priči kraj. U oba slučaja, ako vlasnik/vozač ne plate, nego pošalju žalbu, referent ispravlja unos u informacijski sustav i cijeli spis šalje na odluku sudu. I tada se čeka sudska odluka. Ako je prijava odbačena, referent ispravlja unos u informacijski sustav i tu je toj priči kraj. Ako ovaj bude pravomoćno osuđen i plati, referent ispravlja unos u informacijski sustav i tu je toj priči kraj. Ako ne plati i sud odredi dovođenje, šalje nalog o dovođenju. Dobro, tu dalje taj referent nema veze s time. Da se vratim na postupak. Tu je objašnjen okvir, a skoro svaki element se može zakomplicirati. Npr., vozilo je promijenilo vlasnika ili više njih. Referent šalje upit o vozaču, a vlasnik mu odgovara da vozilo ima novog vlasnika (naravno, uz prilaganje preslike kupoprodajnog ugovora). Taj novi pošalje da postoji još noviji. I tako dalje na n-tu. U svakom ovom slanju, ako ne uspije uručenje upita, naloga, poziva ili čega već, traži se od ophodnje na tom terenu da provjeri adresu tražene osobe. Ako je osoba tamo, super. Ako nije, utvrđuje se nova adresa. Ako je adresa i dalje nepoznata, raspisuje se potraga. Ista stvar je ako čovjek pošalje žalbu, a onda ga sud ne može naći. Svaki od ovih elemenata može znatno produžiti vremenski rok rješavanja postupka."

[Vojky]

u prolazu kaže:

Ono sto se dogadja u nas bi bilo otprilike....2025 nasa vlada primjeti da se nigdje u razvijenom svijetu u skolama vise ne koriste knjige...i onda naglo krene nadoknaditi 15 godina nerada.

U biti - da. Mi smo jako loši kada se radi o strukturnim promjenama. Uvijek će se pojaviti 100 razloga zašto nešto ne napraviti, u ovom slučaju:

- Što ćemo s tiskarama?
- Što ćemo s učiteljima koji se ne mogu prilagoditi?

A onda će biti za koju godinu:

- Zašto zaostajemo?

[kamenjar1]

Vojky kaže:

U biti - da. Mi smo jako loši kada se radi o strukturnim promjenama. Uvijek će se pojaviti 100 razloga zašto nešto ne napraviti, u ovom slučaju:

- Što ćemo s tiskarama?
- Što ćemo s učiteljima koji se ne mogu prilagoditi?

E to bih ja nazvao bolnim rezovima.

[mestar]

Ima i dobrih primjera.

Baš mi je ok što ne moram više nosati recepte naokolo.
I super je što se mailom mogu bez problema naručiti na bolnički pregled.
Iznenadio sam se što sam svaki put (a to je par puta zadnjih godinu dana) imao izvrsnu i brzu e-mail komunikaciju sa raznim državnim i lokalnim službama koje inače percipiram kao trome.
Zemljišne knjige online - bravo!
E-matica, ok ima problema, ali počelo je i zato i za to - bravo!
Standardiziran je format za arhiviranje dokumenata (PDF) - bravo!

Sve su to ogromni segmenti koje uopće nije lako mijenjati i na kojima zube lome i puno jače države od naše. I, rekao bih, upravo sama izmjena načina razmišljanja, pravne regulative i poslovnih procesa je temelj i ono gdje dolaze prave uštede - sama tehnika i software su popratne sitnice.


Meni se čini da se stvari razvijaju u dobrom smjeru. Sporo, nažalost, ali treba biti pošten i reći kako je to jako puno posla za obaviti, i to ne na operativnoj razini, već na strateškoj.

U pravu je Dejanović u današnjoj kolumni, puno bi pomoglo kada bi proglasili ODF službenim formatom razmjene.

[nepostojeći]

Janos kaže:

v
2.ECDL edukacija u školama na edukaciju idu potpuno nepotrebno ljudi koji su završili tehničke ,informatičke i slične fakultete a sve to plača država

ovo možeš reći poslodavcima. i ja kao informatičar idem polagati te ECDL-ove samo zato što svaka strana tvrtka traži međunarodne ispite - naši fakulteti ne kotiraju baš jako dobro u svijetu, znaš. sva sreća pa barem predavanja ne trebam slušati. inače se apsolutno slažem da je to pi..arija i da bi se to moralo učiti još u srednjoj, a smatrati normalnim da se zna ako se završi računalni/informatički fakultet, ali realnost, nažalost, nije takva.

3.Edukaciju za djelatnike u školama mogla je bez problema obaviti škola,
tako bi se dio novaca vratio u škole.

...u državi u kojoj tehnički i informatički fakulteti nisu opremljeni s adekvatnom količinom računala i pripadajućeg hardvera (na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci još nemaju računalnu učionicu otvorenu za učenje u slobodno vrijeme! na kampusu na Trsatu Filozofski i ostali Odsjeci imaju zilijun računalnih učionica od kojih pola ne radi! za ovaj projekt se na početku moralo opremu nabavljati iz vlastitog budžeta!)?
u državi u kojima podosta nastavnika (pa i visokoškolskih!) još uvijek muku muče s osnovnim uredskim alatima (.ppt/pptx, .doc/docx, .xls/xlsx, PDF,..), a kamoli da se ulove malo Flasha, e-nastave, LaTex-a i sl. (ovaki se ne broje ni u promilima)?

pozdravljam tvoju inicijativu, samo ističem da se uporno ništa ne događa po tom pitanju.

4.U srednjim i osnovnim školama veliki dio edukacije mogao bi se zamjeniti na besplatnim aplikacijama

ovo ti ovisi o profesoru/asistentu, i količina besplatnih aplikacija i alata je obrnuto proporcionalna sredstvima izdvojenima za nastavu, ali zato proporcionalna profesorovom/asistentovom trudu da pokaže čim više s vrlo ograničenim sredstvima koje ima na raspolaganju.

evo malo primjera alternativnih metoda rada iz prakse:

u srednjoj nisam imao MS VisualStudio za programiranje, ali je dobri stari DevC++ jako dobro radio za kompajliranje C i C++ programa. nastavio sam ga koristiti i na faxu jer nisam imao potrebe skidati krekirani softver (što nije niti legalno) kad već imam besplatni koji sasvim dobro radi.

NetBeans mi je mnogo korisniji za pisanje web aplikacija nego DreamWeaver (iako više volim grafičko sučelje, ali nemam 120 $ za licencu) jer mu je biblioteka funkcija mnogo veća. pisan je u Javi pa se nešto sporije učitava program, ali radi jako dobro i više no solidno brzo.

ako trebam website nabrzaka, a da fenomenalno izgleda opet mi ne treba DW kad su tu Joomla, Wordpress i Drupal. server simuliram na XAMPP-u/WAMP-u koji mi daje i sučelje za rad s bazama (MySQL u PHPMyAdminu).

dakako, volio bih imati kul i shiny mrežne simulatore kao što imaju u CISCO obrazovnom centru, a skupljam i 6000 kn za njihov tečaj dogodine, ali dotad se moram pomoći kako znam i umijem sa ns3 simulatorom - koji nije nimalo loš.

nisam htio zamrsiti raspravu uvlačeći u nju hrpu strukovnih (neki bi rekli_ geek) kratica i termina niti pokazati kako sam ja uberpametan i kul jer znam koristiti brdo nekih alata (s većinu njih se još učim raditi); htio sam dati tek malo primjera iz prakse da pokažu da se posao (i učenje) daju obaviti i s alternativnim alatima. nekad je čak i lakše tako, nekad teže, ali da se. ja ne tvrdim da bi open source morao biti mandatoran - ako ima alata koji posao mogu obaviti brže, bolje i sigurnije onda nije šteta novaca. no Hrvatska je sad u situaciji gdje je svaka kuna bitna, a prostora za uštedu uvijek ima, čak uz neznatno vidljiv pad u kvaliteti (ponekad i poboljašnje ) - samo treba isplanirati. a rečeno je već kako i pristup razvijanja vlastitih OS-ova/alata/aplikacija uz suradnju s institutima, sveučilištima/veleučilištima i nadobudnim pojedincima-stručnjacima dugoročno daje mnoge druge beneficije (znanstvene, obrazovne, industrijske, poslovne itd.) koje će se kad-tad iskristalizirati i u financijskom boljitku.

Dali smo baš toliko bogato(bili smo dok smo se zaduživali) društvo da imamo tu silu računala,printera projektora,pametnih ploča.

Bolje da imamo manje ali bolje iskorišteno.....
Dali baš svaki ured treba imati printer
Dali baš svaki ured treba imati pristup na yutube ili face....

trebalo bi vidjeti dali se smanjila potrošnja papira?

ja sam mišljenja da opreme uglavnom imamo premalo, ali svakako se slažem da opreme imamo previše u odnosu na znanje o uspješnom korištenju njome. oboje po meni treba mijenjati.
dakako, ništa ne treba raditi, kako Vojky kaže, da bude samo sebi svrha. mislio sam da je to jasno samo po sebi (inače, dosta dobro znam kako se analiza poslovni sustav te modelira i gradi pripadajući informacijski, ali hvala na pojašnjenju ). no ono što izbacuje bespotrebna zanimanja kao što su pomoćnik pomoćnika arhivara ili upravnog referenta, ili interni kurir za poslovnu korespondenciju (), a smanjuje vrijeme obrade/unosa/pretraživanja/etc. i time štedi vrijeme i novac poslovnom sustavu nikako ne može biti suvišno. samo se treba napraviti C-B da se vidi imamo li mi SADA novaca za sve što treba i ako nemamo, može li se i kako to napraviti na neki drugi način?