Bela Hamvas

[Floverka]

contra rationem kaže:

Meni je postal prepozitivan. Prelazim na Crowleya. U pozitivcima sam se razočarala.

Jel Hamvaš opće znal igrat šah?

Ne znam, al znam da je znal pit vino i njuškat ženske.

[Marekai]

Floverka kaže:

Izvrstan zaključak!

Kaj nie
No zaprav je nie zakluček, neg poruka Bele i njegov smisel.

Bela preporučuje Thoreaua i njegvoga Waldena, fundamentalne dele, išče denes nerazmeto od Amerov.
Naravno to čiteti liestor v originalu.

[contra rationem]

Marekai kaže:

Kaj nie
No zaprav je nie zakluček, neg poruka Bele i njegov smisel.

Bela preporučuje Thoreaua i njegvoga Waldena, fundamentalne dele, išče denes nerazmeto od Amerov.
Naravno to čiteti liestor v originalu.

bok jimmy!!! hamvas ne prporučuje Nietzschea, al ga ja upravo s guštom čitam. Thoreaua i njegovu odbojnost prema državi, čitala sam prije Hamvasa. Nietzsche isto smatra da su unutar države oni koji su zapravo "suvišak"....

[Marekai]

Bog dei. Preveč čtenja more škoditi. Energija ti se skupi v glavi i blokira, kak bi Gurudjiev rekel. To su denešnji ljudi intelekta. No človek ne živi lestor od glave, neg kak i Bela Hamvas, i od serdca i ruok.
Zaprav je dosta prečteti lestor par knjig, Hamvasa, Thoreaua, Tao Te Chinga i išče jenu-dve. Pravo znanje nieje v knjigam neg se dobija direktno črez serdce i ruoke, a tak se i realizira. Čteti je lehko. Čteti more vsaki. Vsa 3 dugovanja realizirati i dojti do globline je vre malo težeše, i išče hitanje knjig v kraj.

[contra rationem]

Pa jesi hitil knjig v kraj? Iščitavamo ono trenutno nama bitno iz knjiga, isto kak to netko vidi u prirodi ili ljudima... U simbolima... Ne bi li se iščupali iz okova realiteta, iz sistema... "Ruke, srce, glava".... Ne sastoji li se sve iz valova... Zapravo, iz sna u snu...


P.S. igrom slučaja došla mi je ponovo u ruke i u posjed, sasvim neočekivano, knjiga "Prsten zveknul", Nikole Paviča!

[Marekai]

Kaj nej hitil, vre zdavnja.
Zagrebčanec Mikla Pavíč je bil dober pesnik, zadnji zagrebéčki ki je nekaj vredel, znal je osetiti duha i vibre tradicije.

[Marekai]

Smisel umetnosti je pripraviti dugovanja kaj se vrnu Bogu.

Bela Hamvas je iste te pisal, no ova rečenica je od Meštra Eckhardta, zebrana od Jadranke Damjanovič.
Iste te je i sakralna umetnost do Renesanse na Zahódu, a na Izhodu su to Yantre i Mandale.

[Dominicus]

Marekai kaže:

Smisel umetnosti je pripraviti dugovanja kaj se vrnu Bogu.

Bela Hamvas je iste te pisal, no ova rečenica je od Meštra Eckhardta, zebrana od Jadranke Damjanovič.
Iste te je i sakralna umetnost do Renesanse na Zahódu, a na Izhodu su to Yantre i Mandale.

Jadranke Damjanov.

[Marekai]

Odhajala nam je Jadranka Damjanov, tera je tak nadehnuto prepeljala Scientiu Sacru na štokavski hrvatski ter tak pustila traku svetlosti v ovu kmicu okoli nas. Gdo je čitel s tretjem jokom, razmel je, i rieč je postala delo.

S Snješkom Kneževič v penziji, ostali su sam absolutni čobani i sirovine najhujše klase na centralnem tkzv. kulturno-intelektualnem pozicijam - Kali Juga prosperira temeljito v Zagrebu i okolnem delom Balkana.

[contra rationem]

Marekai kaže:

S Snješkom Kneževič v penziji, ostali su sam absolutni čobani i sirovine najhujše klase na centralnem tkzv. kulturno-intelektualnem pozicijam - Kali Juga prosperira temeljito v Zagrebu i okolnem delom Balkana.

Parzival - "Kali-Yuga"

Neg' kaJ!

Bela Hamvaš je u zoološkom vrtu u Londonu!!! Predikobrazio se u industrijskoj revoluciji... Jako sam zlo8k9obna radi njega!!!

Jadranka Damjanov ne želi iti v maškarine!!!

[Marekai]

Kak je tuo Jadranka Damjanov prepeljala, a Bela Hamvas bi podpisal:

Smisao umjetnosti i života je pripraviti stvari da se vrate Bogu.
Mešter Eckhardt

Interesantne vu tem kontextu je da je reč za stvari na Kajkavskom jeziku - dugovanja.
Also
Smisel umetnosti i živlenja je priprajti dugovanja kaj se vrnu Bogu.

[Marekai]

Dok Bela dela, kontemplira; a dok jie, unda dela metafiziku.

Kontemplirati se more lestor con templum, glavne je da je nuternji ili vunjski sacred space.
Starogrečki temenos.

Zate je kontemplacija najvisokša ludska delatnost.

[parsifal]

Pošto se većina tema na filozofiji pretvorila u stil ženskog čata na kokošinjcu
podižem ovu temu samo da sjećanjem na jednog genija pokušam ljudima odvratiti pažnju od kafićkog stila i niveaua

===============

Zašto se u ovom svijetu danas osjećam tako osamljeno?

Recimo, da jedan dio odgovora odlazi na priznanje da se zapravo u njemu osjećam beznačajan… Sve moje, da tako kažem, kompetencije – gotovo pa da nikome nisu potrebne. Osim što ‘nemam zube’, truli sam mudrac čije istine, ne samo da nisu za svačije uši, nego su i današnjim ljudima potpunoma bespotrebne. Oni su se zaputili u drugom pravcu, i napadni i ambiciozni kakvi već jesu, zainteresirani su isključivo da ukrase sebe, svoju točku, jer oni svoj život žive baš kao točke, bačene na pozornicu apsolutnog prostora i vremena, s drugim točkama… Polako shvaćam zašto mi sve odbojnijim postaju Newton i Heidegger… Newton zbog onog svog ‘apsolutnog prostora’ i istog takvog vremena, a Heidegger zbog one svoje nesretne ‘bačenosti u svijet’… Kako netko, istinski religiozan, može trubiti o nekakvoj ‘bačenosti u svijet’…? Zar ga ja ovakav, podozriv, strašljiv, apriori areligiozan (ili nadreligiozan), i uvučen u sebe, trebam podsjećati da smo svi mi dio ove zbilje, dio svijeta, i da se na osnovi tog pogleda sasvim lijepo može izgraditi jedna prekrasna religija u kojoj bi mogli participirati, uvjeren sam, svi homo sapiensi uključujući tu čak i one koji se osjećaju kao ‘dobro odgojena socijalistička djeca’… Ne bi nam bio potreban ni kreacionizam ni judaizam, ni islam, ni kršćanstvo, pa čak ni hinduizam ni budizam; nikakva temporalna istina, koja bi se oslanjala na točan vremenski slijed događaja religiozne predaje… Bila bi potrebna samo vjera da nismo bitni mi nego zbilja koja nas okružuje, Duh-Bog, koji nas okružuje, i koji ulazi u nas da bi nam omogućio vidjeti i doživjeti tu ‘čaroliju svijeta’…

Međutim, ovakav pogled na svijet, kad bi kojim slučajem zaživio, momentalno bi mnogim ljudima svijet učinio dosadnim mjestom. To je zato što mnoge ljude na djelovanje pokreće ideja ‘volje za moć’, prema mom mišljenju – samo ideja, i to iz arsenala našeg dragog učitelja, ‘engadinskog delije’… Poznato je da je Nietzsche tvrdio kako svi mi dolazimo na svijet sa stanovitim ‘eksplozivnim materijalom’ koji obitava u nama kao određena psihička energija ili predispozicija, drugim riječima, da nismo ‘tabule rase’ u svojim htjenjima! Sanjam o danu kad ću se uspeti na južne Alpe i posjetit mjesto u kojem je stvarao svoja najveća djela, kako bih njegovom zamišljenom duhu, na onim stazicama, uz koje i danas pasu dobroćudne kravice sa zvončićima oko vrata, prišapnuo, obznanio, kako god hoćete, tu novu mogućnost svijeta. Ne, dragi, i ‘utjelovljeni Dionise’, tvoja ‘volja za moć’ samo je ideja koja se razvila iz nagona za preživljavanjem! To ću mu reći i onda se spustiti do danas preuređenog ljetnikovca kako bih dospio u njegovu sobicu u kojoj je ‘zapisivao svoju samoću’.

Pokušat ću biti posve jasan: znanje i samo znanje bilo koje vrste razgrađuje psihičke ‘eksplozivne materijale’ u nama. I što više budemo tonuli u zbilju koja nas okružuje, to ćemo manje biti ratoborni i nepovjerljivi, manje ćemo se odavati kultu ličnosti, predsjednika države, slavnog nogometaša, pop zvijezde ili samog Boga. Ali ono što je možda najvažnije odnosi se na činjenicu da pritom nećemo morati biti manje religiozni… manje dostojanstveni u svom ‘točkastom postojanju’. Ne moramo isključiti religiju iz naših života ako se odamo nagonu (ili možda također samo ideji) za saznanjem. Drvo spoznaje može nastaviti rasti u Rajskom vrtu, samo nam valja otjerati zmiju, onu primordijalnu ideju u nama koja znanost proglašava svemoćnom i svemogućom. Osim u ‘nadreligiozno’, dospjet ćemo i u ‘nadznanstveno’… I zato vam kažem: niti je svemoćna i svemoguća religija, niti je to znanost, ni filozofija, ni umjetnost. Sve su to samo oblici ljudskog duhovnog postojanja… Sve izvan toga je bezduhovno, sâm život, životinjska vrsta, ‘stvarnost’, o kojima nam ne valja trošiti riječi, jer riječi ni ne trebaju… u takvoj okolini prije će nam trebati zubi, ali ne oni ‘volje za moći’, nego ‘obični zubi’ za puko preživljavanje…

Bela Hamvas

[parsifal]

hmm
ja sam mislio da ovo ide na filozofiju ali vidim da sam fulao.

valjda će moderator to tolerirati

[Marekai]

i tak poveda Bela (ovder na jenomu Brahimnskomu jeziku):

Europa je začevši s Grkom navek bila fantast pameti. Jung poveda da je jedini zrok našega pada wissenschaftlicher Rationalismus, scijentifička pamet. Pamet kak fiks-ideja. Pamet kak psihoza.