Hrvatski za strance

[LostWisdom]

Prvo nauči dotičnog stranca da su srpski i hrvatski dva totalno različita jezika i da je količina razumljivosti između dvaju govornika tih jezika gotovo minimalna, čak i ako govorimo o standardnim jezicima. Reci mu da su tu laž plasirali Židovi, masoni, jugoslavenski komunisti, pripadnici UDBA-e, Šešelj, srpski radikali i četnička emigracija Momčila Đujića čiji je cilj uništiti Hrvate, Hrvatsku i sve hrvatsko općenito. Svjetska zavjera i urota protiv Hrvatske.

[LostWisdom]

Flo N kaže:

kako strancu objasniti korištenje brojeva u hrvatskom?

Zadaj mu ono najjednostavnije; korištenje brojeva po uzoru na Ivana Šukera i rastući vanjski dug Republike Hrvatske. Nadam se da dotični stranac poznaje pravila više matematike.

[Daniel.N]

Flo N kaže:

kako strancu objasniti korištenje brojeva u hrvatskom?

Prvo mu moraš objasniti brojeve 1-10. Pretpostavljam da misliš korištenje brojeva uz imenice? U tom trenutku mora baratati pojmom pridjeva i pojmom genitiva kod imenica. Onda mu napišeš nešto ovako:

jedan veliki kit
(dva, tri, četiri) velika kita
(pet, šest, sedam... deset) velikih kitova

I onda objasniš koji se oblici koriste uz koje brojeve. Oblike pridjeva i imenica uz brojeve 2-4 nazoveš "paucal" ili "dual", kako ti više paše (može i 234 oblik)

Sljedeće što moraš objasniti je promjenjivost tih formi:

imam jednog velikog kita
imam (dva, tri, četiri) velika kita
imam (pet... deset) velikih kitova

Da shvati da se "jedan veliki kit" mijenja po padežima, a ostalo uglavnom ne.

Onda moraš objasniti kako se takvi izrazi ponašaju u rečenici.

jedan veliki kit je moj.
(dva... četiri) velika kita su moja.
(pet...deset) velikih kitova je moje.

Ovo je najteže, jer trebaju shvatiti da se imenske fraze koje sadrže 5..10 ponašaju kao srednji rod jednine.

Sažetak gramatike imaš ovdje: http://www.seelrc.org:8080/grammar/p..._alone_bcs.pdf

Ako ti još nešto treba mogu ti poslati preko PM.

[Issa]

A kako dijete nauciti hrvatski?
moj mali amerikanac od jeseni ide u hrvatsku skolu i do onda mora nauciti hrvatski. Za sada vecinu razumije ali slabo govori - ubaci tu i tamo koju rijec na hrvatskom i definitivno ne zna citati niti hr abecedu.

Da citamo slikovnice i ispravljamo ga dok govori? Ili da mu pokusam objasniti padeze

[cosanostra]

Koliko ima godina? S djecom je to u neku ruku lakše. Slikovnice bi bile za početak sasvim u redu.
A onda da pokušava imenovati stvari oko sebe i vježbati padeže, ali ne onako suhoparno (npr. moj auto, mog auta...), nego npr. moj auto je crven, nema mog auta itd.

[The Seeker]

Ako netko moze da me savjetuje gdje bi mogao nac (na netu) malo opsirniju informaciju glede dvoglasnika? Nasao sam Tezak-Babic 'Gramatiku Hrvatskoga Jezika' ali i dalje mi sve nije jasno. Npr. zasto je 'razumijem' a zasto 'zapovjedim' u infinitivu? I dok svhacam da u nesvrsenim glagolom i glagolskom imenicom postane 'dugo ije', zasto je dugo ije u infinitivu?

zahvaljujem se unaprijed na vasu pomoc.

[The Seeker]

The Seeker kaže:

Ako netko moze da me savjetuje gdje bi mogao nac (na netu) malo opsirniju informaciju glede dvoglasnika? Nasao sam Tezak-Babic 'Gramatiku Hrvatskoga Jezika' ali i dalje mi sve nije jasno. Npr. zasto je 'razumijem' a zasto 'zapovjedim' u infinitivu? I dok svhacam da u nesvrsenim glagolom i glagolskom imenicom postane 'dugo ije', zasto je dugo ije u infinitivu?

zahvaljujem se unaprijed na vasu pomoc.

Molim ispriku . Mozak i prsti nisu sinkronizirani.

Naravno da sam mislio u prezentu, jednina (singular). Sorry

[Daniel.N]

Pitanje pisanja -ije- je vrlo kompleksno.

postoje dva ije: ije koje je jednostavno -i-j-e- i ije koje potječe od "jata" i koje treba zapravo čitati -j-e-; ovo drugo se nekad pisalo ie, s tim da je ono e u -i-j-e- DUGO. No ipak se ponekad čita i ije, npr. u riječima dvije, smije...

Ako je e u je kratko, piše se uvijek je.

smij-ati - smij-em = prezent ne sadrži jat (znam, znam, no hajdemo pojednostaviti), slično:
vikati - vičem, puhati - pušem itd.

pi-ti - pi-jem = prezent također ne sadrži jat, slično:
čuti - čujem

glagoli tipa:
vid-jeti - vid-im = sadrže jat u infinitivu, koji je kratak, pa se piše samo je, ali u prezentu ga NEMA

u glagolima tipa:
sm-jeti - sm-ijem = jat se dulji u prezentu, a opet je kratak u infinitivu

Ovo nije izuzetak, u prezentu se samoglasnik ispred -m uvijek produljuje, zato je -> ije

Isto tako:
razum-jeti - razum-ijem

Ako se je nalazi usred riječi, ne mijenja se uopće

zapovijed-ati - zapovijed-am

zapravo se ovdje produljuje a ispred -m, dakle

/zapovjēdām/

Isto:

zapovjed-iti - zapovjed-im

Da li ti ovo pojašnjava stvari? Duljenje i kraćenje je samo u završnom samoglasniku, ne unutar riječi.

Ovo je samo u standardnom, književnom jeziku i u onim dijalektima koji imaju stvarno je za jat. Ja npr. u svom govoru uopće nemam duge samoglasnike.

Dodatno se u standardnom izgovoru miče mjesto naglaska:

/zapovjéd-ati/ - /zapòvjēdām/ (piše se zapovijedati.. itd). Obje riječi imaju uzlazni naglasak, s tim da je u infinitivu na e koje je dugo, pa je to dugouzlazni, a u prezentu je na o koje je kratko, pa je to kratkouzlazni (a e ostaje dugo, pa se i piše ije)

Opet, ne miču svi mjesto naglaska, ja govorim /zapovjEdati/ - /zapovjEdam/ što je karakteristično za Zagreb.

[Issa]

cosanostra kaže:

Koliko ima godina? S djecom je to u neku ruku lakše. Slikovnice bi bile za početak sasvim u redu.
A onda da pokušava imenovati stvari oko sebe i vježbati padeže, ali ne onako suhoparno (npr. moj auto, mog auta...), nego npr. moj auto je crven, nema mog auta itd.

na ljeto ce navrsiti 7 godina
u Americi je zavrsio predskolski i sad ide u prvi razred, ali mislim da cu ga u Hr ponovo upisati u prvi razred. On je dosta pametan i puno toga kuzi, ima sve pohvale iz skole, engleski cita i pise kao da ide u treci razred - jako voli knjige. Znaci u hrvatskoj je spreman za drugi razred ali me strah da ne fljokne hrvatski pa da mora ponavljati godinu. Ne znam koliko je skola spremna progledati mu kroz prste i hoce li on do kraja skolske godine nauciti hrvatski kao da je tamo rodjen.

Inace kad odemo u Hr na ljetovanje on u tri mjeseca proprica hrvatski, iako ga uvijek muce padezi. I onda kad se vratimo doma s vremenom zaboravi. Znaci rijeci nam nisu problem, problem nam je gramatika.

[Issa]

i mene zanimaju neke knjige
jel ima neki hrvatsko hrvatski rijecnik. Ja zivim vani vec dosta dugo i neke stvari sam zaboravila pa ako mislim uciti dijete hrvatski nebi bilo lose da ga pravilno naucim.

[sun.shine]

Issa kaže:

i mene zanimaju neke knjige
jel ima neki hrvatsko hrvatski rijecnik. Ja zivim vani vec dosta dugo i neke stvari sam zaboravila pa ako mislim uciti dijete hrvatski nebi bilo lose da ga pravilno naucim.

*rječnik, ne bi...

http://hjp.srce.hr/
Obrati pažnju na "izvedeni oblici".

[cosanostra]

Issa kaže:

na ljeto ce navrsiti 7 godina
u Americi je zavrsio predskolski i sad ide u prvi razred, ali mislim da cu ga u Hr ponovo upisati u prvi razred. On je dosta pametan i puno toga kuzi, ima sve pohvale iz skole, engleski cita i pise kao da ide u treci razred - jako voli knjige. Znaci u hrvatskoj je spreman za drugi razred ali me strah da ne fljokne hrvatski pa da mora ponavljati godinu. Ne znam koliko je skola spremna progledati mu kroz prste i hoce li on do kraja skolske godine nauciti hrvatski kao da je tamo rodjen.

Inace kad odemo u Hr na ljetovanje on u tri mjeseca proprica hrvatski, iako ga uvijek muce padezi. I onda kad se vratimo doma s vremenom zaboravi. Znaci rijeci nam nisu problem, problem nam je gramatika.

Mislim da ne bi bilo dobro samo zbog toga što bi mu hrvatski mogao biti problem da ga vraćate u niži razred, ja sam u 2. razred došao nakon 3 godine u Španjolskoj, a tamo sam se školovao na španjolskom, nisam baš znao previše hrvatski, al naučio sam ga. Malo je bilo zafrkancije na početku (znao sam pisati h ispred nekih riječi, gdje ga nema u hrvatskom, a u španjolskom se ionako ne izgovara, npr. crna hudovica i slično).

[HawkStr]

Po mom mišlenju djetetu je najbitnije slušati hrvatski. Kad je u okruženja hrvata naučit će ga. Padeži nije bitno stručno znati. Naučit će to u školi. Princip učenja djeteta je pamćenje i ponavljane. Djete u prvi ili drugi razred je dovoljno malo da može osvojiti svakog jezika bez ikakvih problema, samo da je u takvom okružejem. Padeži naučit će u školi skupa s drugim djecom. Da je to bilo moje djete pustio bih ga sa vršnjacima. Upravo moja je kćer bila tek do trećeg razreda u bugarskoj školi (gdje nema padeža), a trenutno je u Slovakiji u 7-mom razredu. Priča slobodno bugarski, češki, slovački te mađarski. Dakle za 4 godina je osvojila još 3 jezika. (Engleski je druga priča. Mislim slovački, češki i mađarski se uče kao domaće jezike, dok je engleski strani) Recimo ovako - djeca u vrtiću nemaju pojma od gramatike, ali slobodno pričaju materinji jezik. Eh, za par godina kasnije, dakle prvi, drugi razred, stanje je skoro pa isto. Dakle neka djete sluša i tjerati se pričati izvorni hrvatski pa će ga za par mjeseci osvojiti bar za 3
Sve ovo govorim kao stranac, koji je učio hrvatski jezik istim putem kao djeteta. Dakle slušanjem i pamćenjem. Jest, puno griješim, ali razlog je da niti živim u Hrvatskoj niti sam u stalnom kontaktu s hrvatima (osim ovog foruma). Za 2 - 3 mjeseci u RH propričao bih kao rođeni hrvat

[The Seeker]

Daniel.N kaže:

Pitanje pisanja -ije- je vrlo kompleksno.

postoje dva ije: ije koje je jednostavno -i-j-e- i ije koje potječe od "jata" i koje treba zapravo čitati -j-e-; ovo drugo se nekad pisalo ie, s tim da je ono e u -i-j-e- DUGO. No ipak se ponekad čita i ije, npr. u riječima dvije, smije...

Ovo nije izuzetak, u prezentu se samoglasnik ispred -m uvijek produljuje, zato je -> ije

Isto tako:
razum-jeti - razum-ijem

Ako se je nalazi usred riječi, ne mijenja se uopće

zapovijed-ati - zapovijed-am

zapravo se ovdje produljuje a ispred -m, dakle

/zapovjēdām/

Isto:

zapovjed-iti - zapovjed-im

Ma super si objasnio/la. Puno ti hvala.

Neznam zasto ovo nije napisano u Tezak-Babic? Njihov nacin tumacenja tog pojma te vise zbuni nego sto razluci pojam.

A mene jedino interesira 'standarni' jezik. Inace bi se drzao 'dalmatinksog' koji je meni 'materinski jezik'.

Ali svi ucenici engleskog (koje znam) mi stalno govore kako je engleski tezak za naucit! Pa prema hrvatskome jeziku, engleski je kao prvi razred OS prema fakultetu.

Ponovo, puno ti hvala.

[Daniel.N]

The Seeker kaže:

Ma super si objasnio/la. Puno ti hvala.

Molim. Napominjem da sam ja također laik.

Neznam zasto ovo nije napisano u Tezak-Babic? Njihov nacin tumacenja tog pojma te vise zbuni nego sto razluci pojam.

Zato što su takvi priručnici uglavnom napisani za one koji jezik već znaju.

A mene jedino interesira 'standarni' jezik. Inace bi se drzao 'dalmatinksog' koji je meni 'materinski jezik'.

Ako pod 'dalmatinski' misliš ono što se govori u Imotskom, Makarskoj... tada je to dosta slično standardnom jeziku (uz razliku cvit - cvijet).

No, ako misliš ono što se govori na Hvaru... tada je razlika malo veća.

Ako želiš samo naučiti "ispravno" pisati, to nije velik problem. Ako želiš i "ispravno" izgovarati, to je vrlo teško ako nisi odrastao u nekom sličnom dijalektu.

Ja recimo ne izgovaram nimalo blizu 'standardnom'.

Ako te još nešto zanima -- pitaj, makar se meni čini da ti hrvatski ide vrlo dobro (zamisli da učiš od nule... znam nekoliko takvih ljudi).

Pa prema hrvatskome jeziku, engleski je kao prvi razred OS prema fakultetu.

Ponovo, puno ti hvala.

[The Seeker]

Daniel.N kaže:

Molim. Napominjem da sam ja također laik.

Zato što su takvi priručnici uglavnom napisani za one koji jezik već znaju.

Ako pod 'dalmatinski' misliš ono što se govori u Imotskom, Makarskoj... tada je to dosta slično standardnom jeziku (uz razliku cvit - cvijet).

Ako želiš samo naučiti "ispravno" pisati, to nije velik problem. Ako želiš i "ispravno" izgovarati, to je vrlo teško ako nisi odrastao u nekom sličnom dijalektu.

Ja recimo ne izgovaram nimalo blizu 'standardnom'.

Ako te još nešto zanima -- pitaj, makar se meni čini da ti hrvatski ide vrlo dobro (zamisli da učiš od nule... znam nekoliko takvih ljudi).

A zasto bi bilo vazno to da si laik (isto kao i ja na hrvatskome jeziku)? Vazno je samo da covjek je spreman pomoc nekome koliko moze ili zna.

Dalmatinski (kao sto si naveo - ne na Bracu) govorim; znaci pucki. Ali kao sto se govorilo prije 50 g. u dalmaciji - kad su moji emigrirali iz tadasnje Juge. Ali sam svjestan da svijet ide naprijed i da se jezik razvija i standardizira (iako dosta sporo). A posto engleski znam poprilicno dobro, zelio bi da hrvatski naucim do istog nivoa. Tako da nezvucim bas kao 'seljak' kad govorim sa ljudima . A takoder kad se dodiras sa sluzbenim jezikom ili formularima. Ali su mi najtezje stare hrv. rijeci i nas pravopis (kao sto vidis). Nove ili tehnoloske rijeci nestvaraju mi problem nego bas te starije hrv. rijeci (koji su mi nepoznate). Mi smo npr. govorili 'lancun' za plahtu, 'faculet' za maramicu, 'ponistra' za prozor i sl.

Ali puno ti hvala na tvojoj ponudi. Puno znaci da te netko nezjebava sto si gramticki nesto falio a pitao si zapravo zbog toga sto zelis da naucis.

I da, ja moram da pocnem od nule jer sam dalmaciju napustio od 7 godina (prije skoro 50 g.) i cijeli sam svoj zivot proveo u inozemstvu. I "cheers" ( ) takoder i tebi.

[Živci]

The Seeker kaže:

A zasto bi bilo vazno to da si laik (isto kao i ja na hrvatskome jeziku)? Vazno je samo da covjek je spreman pomoc nekome koliko moze ili zna.

Dalmatinski (kao sto si naveo - ne na Bracu) govorim; znaci pucki. Ali kao sto se govorilo prije 50 g. u dalmaciji - kad su moji emigrirali iz tadasnje Juge. Ali sam svjestan da svijet ide naprijed i da se jezik razvija i standardizira (iako dosta sporo). A posto engleski znam poprilicno dobro, zelio bi da hrvatski naucim do istog nivoa. Tako da nezvucim bas kao 'seljak' kad govorim sa ljudima . A takoder kad se dodiras sa sluzbenim jezikom ili formularima. Ali su mi najtezje stare hrv. rijeci i nas pravopis (kao sto vidis). Nove ili tehnoloske rijeci nestvaraju mi problem nego bas te starije hrv. rijeci (koji su mi nepoznate). Mi smo npr. govorili 'lancun' za plahtu, 'faculet' za maramicu, 'ponistra' za prozor i sl.

Ali puno ti hvala na tvojoj ponudi. Puno znaci da te netko nezjebava sto si gramticki nesto falio a pitao si zapravo zbog toga sto zelis da naucis.

I da, ja moram da pocnem od nule jer sam dalmaciju napustio od 7 godina (prije skoro 50 g.) i cijeli sam svoj zivot proveo u inozemstvu. I "cheers" ( ) takoder i tebi.

u dalmaciji se nikad nije govorilo "iden da radin",tj. taj "da" sta stavjas prije svakog glagola.U dalmaciji taj "da" se ne govori,pa se kaze " iden radit" ili "gren radit",ili "ona je o'šla(ili išla) radit".
Književno bi bilo" idem raditi" i "ona je otišla raditi"

Mozda je to neki jugoslovenski utjecaj koji ti je osta,al tako kad stavljas "da+glagol" svaki put,zvuci srpski(tj jugoslovenski,ili hrvatskosrpski) i nimalo dalmatinski.

[Daniel.N]

The Seeker kaže:

Tako da nezvucim bas kao 'seljak' kad govorim sa ljudima . A takoder kad se dodiras sa sluzbenim jezikom ili formularima. Ali su mi najtezje stare hrv. rijeci i nas pravopis (kao sto vidis). Nove ili tehnoloske rijeci nestvaraju mi problem nego bas te starije hrv. rijeci (koji su mi nepoznate). Mi smo npr. govorili 'lancun' za plahtu, 'faculet' za maramicu, 'ponistra' za prozor i sl.

Ma zvučiš kao da si iz Splita, to znači nikako seljak! Tamo se i danas govori ponistra, faculet, lancun, itd.

Osim toga, što je loše u tome "biti seljak"?

The Seeker kaže:

I da, ja moram da pocnem od nule jer sam dalmaciju napustio od 7 godina (prije skoro 50 g.) i cijeli sam svoj zivot proveo u inozemstvu.

Ali ipak nije isto kao da si Amerikanac koji nema nikakve veze s Hrvatskom i odluči naučiti hrvatski... znam i takve -- TO je muka! I uspiju!

Samo naprijed

[Živci]

Daniel.N kaže:

Ma zvučiš kao da si iz Splita, to znači nikako seljak! Tamo se i danas govori ponistra, faculet, lancun, itd.

Osim toga, što je loše u tome "biti seljak"?



Ali ipak nije isto kao da si Amerikanac koji nema nikakve veze s Hrvatskom i odluči naučiti hrvatski... znam i takve -- TO je muka! I uspiju!

Samo naprijed

kolko je pisa,pa bas i nezvuci,al eto,navea je 3 dalmatinske "šatro" rici pa se moze zakljucit da parla ki fetivi .

Da se trudija pisat knjizevno,opet to njegovo "da+glagol" nema veze s dalmacion,osin ako misli da je "da+glagol" standardni hrvatski jer uci iz jugoslavenske literature.

Recimo prva recenica njegova posta:

"Ako netko moze da me savjetuje" nema sta, fetivi splico

[The Seeker]

Živci kaže:

kolko je pisa,pa bas i nezvuci,al eto,navea je 3 dalmatinske "šatro" rici pa se moze zakljucit da parla ki fetivi .

Da se trudija pisat knjizevno,opet to njegovo "da+glagol" nema veze s dalmacion,osin ako misli da je "da+glagol" standardni hrvatski jer uci iz jugoslavenske literature.

Recimo prva recenica njegova posta:

"Ako netko moze da me savjetuje" nema sta, fetivi splico

Bas zbog toga sto pises sam i poceo da se potrudim da naucim 'svoj' standardni jezik. Kao sto sam rekao, znam da se jezik razvija, isto kao i moj engleski, i posto ja govorim dalmatinksi kao prije 50 g., se trudim da naucim hrv. standarni jezik.

A ja sam rodeni makaranin. Napustio dom u 7 g. Zaboravio jezik, ozenio slovenku koja je zivjela u Novom Sadu (po Srbiji). Posupa od nje dosta rijeci; tad je bila Juga i ja bio sretan da sam ista naucio . Pa kad se vratio 'doma' me zezauje da govorim puno srpski rijeci. Inace, kad sam sa 'dalmatincima', onda nema problema .

A to sto si naveo "da+glagol", nisam u zivotu cuo. Hvala ti. Pa zato sam/smo i tu na ovaj pdf da se naucim(o)