Film Art, cult and all that trash |
|
|
11.12.2010., 23:16
|
#41
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2009.
Postova: 228
|
Slažem se sa Familijom da je prilog "altmanovski" ušao na veliku scenu nakon Short Cutsa. Uglavnom pritom, barem ja sam stekao takav dojam, ljudi misle ne puno aktera u jednom filmu, puno različitih intimnih priča, kojima se sudbine na kraju na neki način isprepliću, makar se oni nikad nisu sreli u životu. Dakle, puno ljudi različitih karaktera, al iste sudbine.
Prije Short Cuts, uz sve moje divljenje prema Altmanu, nemam pojma kako bi se njegove filmove okarakteriziralo jednim pridjevom "altmanovski"?
Onim čime se on bavio u svojim filmovima ranije, bavili su se i mnogi drugi.
Dakle, iskreno mislim da je Short Cuts najzaslužniji za taj pojam "altmanovski", i Player, i sve ostalo što je snimio nakon.
Familija
|
|
|
12.12.2010., 00:20
|
#42
|
El Más Loco
Registracija: Jan 2009.
Postova: 7,904
|
@Cahit
Jasnije sad?
Imas i tu nesto podrobnije, Peterlic je sve samo ne suhoparan: Kompozicija kadra, format, mizanscena / Scenografija, kostimi i maska. Znanje je moc, pazi sad 'dezurnih' na temi Šume summarum: Viteze, mizanscena ti ne valja k****!
Hm, jos da netko objasni zasto je Kusta takav majstor mizanscene. Necu, ja sam pjevac hrvatske zabavne glazbe.
Poziv i ostalima da se prikljuce raspravi, ovo moze biti odlican poticaj (kliknite na slikicu i upiknite nesto):
Evo i definicije H. Turkovica:
Quote:
mizanscena, prostorni razmještaj glumaca u ambijentu tijekom izvedbe scene. Na filmu se m. postavlja za planirane položaje i stanja kamere (točke promatranja) i podvrgava se kadriranju i raskadriranju, te se njome određuje prizorna komponenta kompozicije kadra. M. može biti duboka, kada se značajne pojave raspoređuju u više dubinskih planova, a može biti i plitka, kada se važne pojave razmješta frontalno, u jednom planu. Dinamična m. podrazumijeva naglašeno prostorno premještanje glumaca, a statična pretežitu vezanost glumaca uz jedno stalno mjesto tijekom trajanja scene.
H.Turković
|
Masala.
Quote:
horacije kaže:
Familija
|
I tebi, sinko.
|
|
|
12.12.2010., 03:35
|
#43
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2007.
Postova: 1,392
|
Quote:
horacije kaže:
Prije Short Cuts, uz sve moje divljenje prema Altmanu, nemam pojma kako bi se njegove filmove okarakteriziralo jednim pridjevom "altmanovski"?
|
Jesi ti gledao Nashville? To je mozaik. 18 godina ranije.
Quote:
horacije kaže:
Onim čime se on bavio u svojim filmovima ranije, bavili su se i mnogi drugi.
|
Nisu, pogotovo ne u Americi. Tko je u 4 godine prešao put od (okvirno/početno) ratnog filma (MASH), vesterna (Kockar i bludnica), detektivskog (Long Goodbye) ili gangsterskog (Lopovi poput nas). Uzme čovjek 4 ''sveta'' (pod) žanra američkog filma, izvede pravu diverziju kako je kolega cul-de-sac izvrsno napisao stranicu prije, te ih sve potpiše s prepoznatljivim autorskim perom uz recimo offove ili preklapanja. Naravno žanrovskih revizija je bilo i prije (Peckinpah), ali ne ovakvih. Altman se jednako uspješno pozabavio svim ovim žanrovima i podžanrovima...
I onda na sve to dođe Nashville. Ej, Nashville prijatelju! Pa koji film ima onakvu odjavu - zoom out s pozornice na total uz ''it don't worry me, you may say that I ain't free but it don't worry me'' (što ljudi naravno pjevaju )...treba li više išta reći? Znamo kakvo je stanje u Americi tih godina.
Stoga ne stajem uz vašu tezu. Već nakon 1975. Altman je Altman. Naravno da su i ''Short Cuts'' genijalni i ''Gosford''...
Imao je i Altman uzore (La Dolce Vita-Nashville), Bože moj, imaju ih svi, ali on je unikat. Briljant.
|
|
|
12.12.2010., 12:14
|
#44
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2009.
Postova: 1,229
|
Quote:
horacije kaže:
Slažem se sa Familijom da je prilog "altmanovski" ušao na veliku scenu nakon Short Cutsa. Uglavnom pritom, barem ja sam stekao takav dojam, ljudi misle ne puno aktera u jednom filmu, puno različitih intimnih priča, kojima se sudbine na kraju na neki način isprepliću, makar se oni nikad nisu sreli u životu. Dakle, puno ljudi različitih karaktera, al iste sudbine.
Prije Short Cuts, uz sve moje divljenje prema Altmanu, nemam pojma kako bi se njegove filmove okarakteriziralo jednim pridjevom "altmanovski"?
Onim čime se on bavio u svojim filmovima ranije, bavili su se i mnogi drugi.
Dakle, iskreno mislim da je Short Cuts najzaslužniji za taj pojam "altmanovski", i Player, i sve ostalo što je snimio nakon.
Familija
|
Onda pogledaj opet Altmanove ranije filmove pa možda pronađeš nešto altmanovsko
Media je uostalom sve iscrpno objasnio.
|
|
|
12.12.2010., 12:41
|
#45
|
El Más Loco
Registracija: Jan 2009.
Postova: 7,904
|
Epitet kao fenomen
Teza je da su se ljudi tim epitetom poceli razbacivati tek nakon Kratkih rezova, i ta teza stoji. S naglaskom na 'razbacivati', tamo gdje treba i ne treba. Ovo sto imamo danas 'prekomjerno je granatiranje' (naveo sam lokalni primjer Matanica: 'Isprva je trebao biti smješten u krimi milje, onda se razvijao kroz altmanovski prikaz pogubljenih likova, da bi na kraju bio pravi trenutak za fokusiranu priču o majci koja kreće na neki novi put.' Svi oni koji su pogledali film reci ce ti da se radi o pretjerivanju, i to vrlo neukusnom pretjerivanju). Takvih primjera ima mali zilijun (na globalnoj razini), postoje specijalizirane stranice koje analiziraju press clipping: altmanovski se uglavnom povezuje/usporedjuje s tom short cuts dramaturgijom.
|
|
|
12.12.2010., 12:56
|
#46
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2009.
Postova: 228
|
Media Blitz, gledao Nashville i Mash i mislim sve od Altmana, drugi put malo pažljivije pročitaj moj post.
@cul-de-sac Ne pravi se previše pametan
|
|
|
12.12.2010., 13:30
|
#47
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2007.
Postova: 1,392
|
Quote:
horacije kaže:
Media Blitz, gledao Nashville i Mash i mislim sve od Altmana, drugi put malo pažljivije pročitaj moj post.
|
Pročitao sam ga, bez brige. I odgovorio ti da o Altmanizmu kao takvom možemo bez problema govoriti već od sredine 70-ih.
No dobro...over and out.
|
|
|
12.12.2010., 16:16
|
#48
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2009.
Postova: 1,229
|
@ Cahit
Pusti Kusturicu, ako ti je do mizanscenskih majstorija pogledaj bilo koji ( bolji ) film Briana De Palme.
|
|
|
13.12.2010., 09:17
|
#49
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2008.
Postova: 8,107
|
Hvala svima na pojašnjenju
__________________
o_O
|
|
|
13.12.2010., 14:36
|
#50
|
ima feeling
Registracija: Jan 2008.
Postova: 1,152
|
@ Peterlić
|
|
|
13.12.2010., 17:10
|
#51
|
krlj, krlj
Registracija: Oct 2010.
Postova: 6,419
|
Evo nekima prilika da odu na predstavljanje Peterlićeve knjige... ja bih rado otišao da sam u blizini i u mogućnosti.
Nego, pošto trenutno nema upita bilo bi dobro da netko postavi neki pojam neovisno o tome da li i koliko o njemu zna (kao šta sam naveo u uvodnom postu). Recimo neki pojam za koji mislite da ljudi ne znaju dovoljno o njemu koliko oni sami misle da znaju. Ima li dobrovoljac il opet moram ja?
|
|
|
13.12.2010., 17:15
|
#52
|
spalovač
Registracija: Dec 2005.
Postova: 17,887
|
sto je rakurs?
__________________
Always be closing.
|
|
|
13.12.2010., 17:19
|
#53
|
Uvijek u pravu
Registracija: May 2008.
Lokacija: Zagreb/Sesvete
Postova: 4,939
|
Pogled kamere...npr. imaš gornji rakurs koji se još ponekad zove i ptičja perspektiva...te donji rakurs iliti žablja perspektiva...
http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1538
__________________
Well, opinions are like assholes. Everybody has one.
|
|
|
13.12.2010., 17:24
|
#54
|
krlj, krlj
Registracija: Oct 2010.
Postova: 6,419
|
Pa rakurs je perspektiva kamere, recimo to tako. Postoje dva tipa rakursa tj. gornji i donji.
Na primjer, ako smo u poziciji da gledamo objekt(e) s visoka to bi bio gornji rakurs a obrnuto donji rakurs. To je ukratko iako rakursi imaju svoju narativnu vrijednost šta je upravo Ante Peterlić (koji je s razlogom spomenut toliko puta na ovom topicu a i na podforumu) objašnjavao u svojoj knjizi Osnove teorije filma. Nisam siguran da to mogu najbolje objasnit al vjerujem da ima nekih tu koji mogu i naravno, to bi bilo korisno jer se to ne može nać u nijednom šturom pojmovniku a veoma je važno za razumijevanje nekog prizora.
|
|
|
13.12.2010., 17:26
|
#55
|
licemjer
Registracija: Aug 2010.
Postova: 9,819
|
kut snimanja
|
|
|
13.12.2010., 19:09
|
#56
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2009.
Postova: 228
|
Filmski plan
Ono, američki, i valjda europski?
Znam otprilike u čemu je razlika, al samo tehnički, zašto su u Americi snimali ljude na jedan način, kod nas na drugi? Zašto je to uopće važno, i da li se i dalje poštuje, tj. može primjetiti razlika između Amerikanaca i ostalih?
|
|
|
14.12.2010., 10:14
|
#57
|
Govnar - i vi znate
Registracija: Apr 2005.
Lokacija: San Lorenzo
Postova: 18,446
|
Quote:
horacije kaže:
Filmski plan
Ono, američki, i valjda europski?
Znam otprilike u čemu je razlika, al samo tehnički, zašto su u Americi snimali ljude na jedan način, kod nas na drugi? Zašto je to uopće važno, i da li se i dalje poštuje, tj. može primjetiti razlika između Amerikanaca i ostalih?
|
Filmski plan je širina kadra.
Imaš total (opći prostor), polutotal (prostor u kojem možeš raspoznavati likove), srednji plan (od glave do pete lika), američki (od glave od koljena), blizi (do pasa), polublizi (područje između blizog i krupnog), krupni (glava; može biti i ekstremno krupni, usta-oči), detalj (ili dio tijela ili neki izdvojeni predmet).
Jedini američki dodatak je taj "američki plan", do koljena. Legenda kaže da je nastao iz potrebe da se vidi cijeli pištolj koji kauboju visi oko pasa.
EDIT: Imaš i tzv. dvoplan, što je dvije glave u kadru.
|
|
|
14.12.2010., 10:19
|
#58
|
weird on a monday night
Registracija: Aug 2009.
Postova: 1,433
|
Quote:
Mr Smoogj kaže:
Jedini američki dodatak je taj "američki plan", do koljena. Legenda kaže da je nastao iz potrebe da se vidi cijeli pištolj koji kauboju visi oko pasa.
|
Ima jedna priča da postoji da sakrije kablove na podu koji su se znali provlačiti po cijelom setu.
|
|
|
14.12.2010., 11:43
|
#59
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2004.
Lokacija: Zagreb
Postova: 2,540
|
Quote:
Tore kaže:
Pa rakurs je perspektiva kamere, recimo to tako. Postoje dva tipa rakursa tj. gornji i donji.
Na primjer, ako smo u poziciji da gledamo objekt(e) s visoka to bi bio gornji rakurs a obrnuto donji rakurs. To je ukratko iako rakursi imaju svoju narativnu vrijednost šta je upravo Ante Peterlić (koji je s razlogom spomenut toliko puta na ovom topicu a i na podforumu) objašnjavao u svojoj knjizi Osnove teorije filma. Nisam siguran da to mogu najbolje objasnit al vjerujem da ima nekih tu koji mogu i naravno, to bi bilo korisno jer se to ne može nać u nijednom šturom pojmovniku a veoma je važno za razumijevanje nekog prizora.
|
lik koji je sniman donjim rakurskom nadmoćan je liku s kojim razgovara, situaciji u kojoj se nalazi, društvu u kojem živi, svijetu općenito. i obrnuto.
ali ne važi samo za lik nego i za situaciju samu, zgradu, sve što ti padne na pamet.
jedan od najvažnijih filmskih alata za redateljev osobni komentar. odličan primjer gornjeg rakursa imaš u "Metastazama" kad ovaj leži mrtav pijan na dnu onih stepenica, a Schmidt ga dodatno ponižava ekstremnim donjim, potpuno vertikalnim rakursom. Nešto slično imaš na kraju "Taksista", kad se Scorseseova kamera zgraža situacije nad kojom se našla i, također ekstremni vertikalni rakurs, pokušava pobjeći iz sobe, hodnika, zgrade, i hopefully svijeta, ali zna da ne ide.
od donjih ti je meni super primjer "Mračnog viteza", jer ti Jokera prvi put kad ga vidiš snima s leđa i djeluje ni po čem poseban, a opet je tih par sekundi snimljen tako da ti je jasno da to mora bit neko važan, kojeg se čak i kamera boji (zato se i spušta), dakle archenemy odnosno Joker. Potvrdu toga dobiješ kad prvi put skine masku, opet naglašeni donji rakurs, ovog puta frontalno, i to krupni plan.
|
|
|
14.12.2010., 15:17
|
#60
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2007.
Postova: 1,392
|
Quote:
Pacificist kaže:
lik koji je sniman donjim rakurskom nadmoćan je liku s kojim razgovara, situaciji u kojoj se nalazi, društvu u kojem živi, svijetu općenito. i obrnuto.
ali ne važi samo za lik nego i za situaciju samu, zgradu, sve što ti padne na pamet.
jedan od najvažnijih filmskih alata za redateljev osobni komentar. odličan primjer gornjeg rakursa imaš u "Metastazama" kad ovaj leži mrtav pijan na dnu onih stepenica, a Schmidt ga dodatno ponižava ekstremnim donjim, potpuno vertikalnim rakursom. Nešto slično imaš na kraju "Taksista", kad se Scorseseova kamera zgraža situacije nad kojom se našla i, također ekstremni vertikalni rakurs, pokušava pobjeći iz sobe, hodnika, zgrade, i hopefully svijeta, ali zna da ne ide.
od donjih ti je meni super primjer "Mračnog viteza", jer ti Jokera prvi put kad ga vidiš snima s leđa i djeluje ni po čem poseban, a opet je tih par sekundi snimljen tako da ti je jasno da to mora bit neko važan, kojeg se čak i kamera boji (zato se i spušta), dakle archenemy odnosno Joker. Potvrdu toga dobiješ kad prvi put skine masku, opet naglašeni donji rakurs, ovog puta frontalno, i to krupni plan.
|
Upravo zato i dižem u nebesa Fellinijevu La Stradu, jedan od osobno najdražih filmova svih vremena sa, neosporno, najjačim, najupečatljivijim i najpogođenijim posljednjim kadrom i finišem filma kad Anthony Quinn na plaži shvaća da je ostao sam, a majstor Fellini se još diže gore, i upravo tim rakursom (uz glazbu koja slijedi) ostavlja svog (anti) junaka Zampana samog sa sobom da plače i tuguje nad vlastitom sudbinom i spozna svoje duhovno siromaštvo.
Strašan film i strašan kraj nad kojim se još dan danas naježim. To je film, to je filmski jezik. Zbog takvih stvari volimo film!!!
p.s. genijalno je to odradio i Babaja u ''Brezi'' što sam već i spominjao, gdje imamo slični slučaj kad Bata Živojinović na kraju svega shvati što mu je značila Janica te njegovu patnju i očaj promatramo iz gornjeg rakursa, da bi Babaja zatim simbolično iz donjeg rakursa prikazao brezu, čime, uz sjetnu glazbu, opet dobivamo snažan i elegični kraj.
Evo izvadio sam i screenshotove iz navedenih filmova da se vidi na što točno mislim.
LA STRADA
BREZA - GORNJI RAKURS
BREZA - DONJI RAKURS
Zadnje uređivanje Media Blitz : 14.12.2010. at 15:46.
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 21:59.
|
|
|
|