vrt u jesen

[twenty yebemty]

od iduce godine namjeravam krenuti u vrtlarenje, tj u uzgajanje vlastitog povrca.

cilj mi je imati oko 40ak gredica po cca 5m duzine i 1,2m sirine.

sto sve mogu uciniti prije zime na toj povrsini da bi u proljece bilo bolje i lakse?

hvala

[charugga]

twenty yebemty kaže:

od iduce godine namjeravam krenuti u vrtlarenje, tj u uzgajanje vlastitog povrca.

cilj mi je imati oko 40ak gredica po cca 5m duzine i 1,2m sirine.

sto sve mogu uciniti prije zime na toj povrsini da bi u proljece bilo bolje i lakse?

hvala

lijepo štihaču u ruke i preštihaj grubo i ne usitnjavaj poslije toga, moraju se vidjeti debeli komadi, koje će smrzavica preko zime pomalo drobiti

onda u veljači motiku u ruke i opet na krupno prekopati, naravno ako vrijeme dozvoli

ostalo kako ide po redu, da ne filozofiram, kada kupuješ sjeme, uvijek piše kada se što sije / sadi, pa neposredno prije toga pripremi gredice, za nešto treba usitniti zemlju za ponešto baš i ne

naravno, treba i gnojiti, ali to ovisi čime raspolažeš, jedino pazi, na jesen se ne isplati bacati gnojivo s puno dušika

itd ----

[twenty yebemty]

hvala

jel stihanje znaci zabit stihacu do kraja, otkopat komad zemlje i okrenut ga? jel bi to tak trebalo raditi ili nekako drugacije?

da gnojivo bacim prije ili poslije stihanja? namjeravao sam pokusat nabaviti stajskog gnoja, kakva je njegova razina dusika?
a imam i kompostaru na kraju vrta punu suhog lisca i jabuka, ima li stogod sto mogu uciniti stime? nekako da pojacam raspadanje tog sadrzaja unutra?

jel postoje vrste bilja koje bi trebao ukloniti prije stihanja?

[zribaric]

Štihanje,240 kvadrata i to po ovoj suši ? Bolje da nađeš nekoga da ti uzore traktorom, ali prije toga pognoji stajskim gnojem, pa lijepo pusti da se zemlja preko zime promrzne i onda napraviš gredice. Iduče godine štihaš gredicu po gredicu kada ju izprazniš odnosno pobereš urod. Najprije posadiš rani krompir i salatu i pokriješ zimskim kovertanom, to možeš več početkom veljače. Početkom ožujka posiješ mrkvu,peršin, grašak, zelje za presadnice, salatu, niski grah za mahune,začinsko bilje,blitvu itd. Krajem travnja ostalo povrče koje je osjetljivo na niske temp.(krastavci,paradajz,paprika,buče,grah,šečerac itd). Luk ti je dobro posaditi početkom svibnja zbog muhe.Zelje možeš posaditi na istu gredicu nakon što pobereš rani krompir, cvjetaču u hlad na gredicu uz šećerac ili visoki grah. Ma imaš te literature na internetu i u knjižnici pa si preko zime malo prouči.

[twenty yebemty]

zribaric kaže:

Štihanje,240 kvadrata i to po ovoj suši ? Bolje da nađeš nekoga da ti uzore traktorom

meni se cini logicno da bi po suši trebalo bit lakše kopati posto je suhoj zemlji masa manja nego mokroj. no mozda je neki drugi faktor vazniji u ovom slucaju pa moguce da se varam.

zanima me jos koliko bi mi trebalo gnojiva otprilike, ako bi mogao doci do onog stajskog? za cca280 kvadrata

svakako cu traziti literature i na netu i od ljudi, tnx

[zribaric]

Sve ovisi kakva je zemlja. Ako je njiva ili vrt onda je o.k., ako je travnjak ili bivši vočnjak, ajoj. Ustvari probaj, ja sam u subotu kopao jame za vočke, živa robija, tvrdo ko kamen, na 60cm dubine suho ko barut. A što se tiče stajskog gnoja, jedna prikolica. Možeš kupiti i organsku kompostiranu masu u obliku peleta (Biopost ili neko slično), obično je pakirana po 25 kg. i ide je od 15 do 20 kg. na 100 kvadrata prilikom obrade tla.

[firefighter-ica]

imam super susjeda koji ce nam vrt dovesti u red sa svim silnim spravicama.. povadili ostatke od ovogodisnjeg sadenja.. rajcice, paprikre i sve ostalo.. susjed dosao preorao.. i sad za koji dan ce od toga napraviti cudo pa da se ne mucis, probaj naci nekoga sa malim motokultivatorom ili necim tome slicnim

[charugga]

firefighter-ica kaže:

imam super susjeda koji ce nam vrt dovesti u red sa svim silnim spravicama.. povadili ostatke od ovogodisnjeg sadenja.. rajcice, paprikre i sve ostalo.. susjed dosao preorao.. i sad za koji dan ce od toga napraviti cudo pa da se ne mucis, probaj naci nekoga sa malim motokultivatorom ili necim tome slicnim

Da rezimiram, jesenska obrada znači grubo štihanje ili oranje. Mislim da kultivator ne dolazi u obzir, previše usitni zemlju, pa do proljeća treba ponovo kopati. Najbolje bi bilo kada bi netko preorao taj vrt, onako na zimsku brazdu kako vele. A štihati treba što grublje, jedno sedam - osam centimetara debelo, tako da u oba slučaja zemlja dobije dovoljno vlage, koja ode u dubinu. Stajski gnoj se može razbacati prije oranja, a kod štihanja u svaki red malo nabacati ili svaki drugi - treći ovisno o raspoloživoj količini gnoja. Samo, jedno treba zapamtiti: stajski gnoj nije dovoljan, on će popraviti strukturu zemlje, donijeti nešto hraniva, ali treba dodavati još ponešto. Kompost je također dobar, dapače. Ja imam nešto manji vrt, pa nastojim u jesen preštihati sve što je moguće. U proljeće razbacam kompost i umjetnjak, pa onda malim električnim kultivatorom usitnjavam prije sadnje ili sjetve. Dovoljan mi je takav kultivator - freza, ima blizu jedne konjske snage i četiri reda noževa. Može se naći po cijeni od osamdesetak eura.

Suša je prošla, sada mi je vrijeme za štihanje, možda je još malo premokro. Ali, štihati ovako grubo se može čak i u siječnju ako vrijeme dozvoli, ne valja ni ako je zemlja premokra, kao što je još sada.

Na posao, sretno!

[twenty yebemty]

kako se moze koristiti pepel? primjecujem da ljudi pale njive da ga ostane na povrsini zemlje.

ali recimo ja na svom vrtu nemam sta zapaliti, ali cesto skupim hrpe suhog granja i kartona po dvoristu i kuci koje onda na jednoom mjestu zapalim, tamo cesto nikne bujnija trava i korov.

a i imam grijanje na drva i u peci mi se isto pepela nakuplja, jel postoji primjena za to?

isto sam sada u jesen dobio ogromnu kolicinu suhoga lisca za koje znam da je tesko razgradivo u kompostu, postoje li nacini ili sastojci koji bi se toj hrpi mogli dodati da pospjese razgradnju? ili mozda ima bolji nacin za upotrjebiti suho lisce?

inace kaj se stihanja tice, moji doma su to do sada radili rucno, lopatom i izdrzali su... tj uspjeli su svih 300m2 u razumnom roku bez pretjeranog mucenja obaviti, pretpostavljam da je ta povrsina bas negdje na granici nakon koje se vise ne isplati raditi rucno.

[zribaric]

Pepeo u kontaktu sa vodom reagira bazično. Znači dobar je za uzgoj povrča koje ne trpe previše dušika (luk,grašak i.t.d.), rajčica ga obožava, možeš ga rastresti po vočnjaku, u malim količinama u kompost, mi još uvjek posipavamo pepeo po presadnicama kupusa i cvjetače protiv buha. Zašto paliti njive? Koji su to geniji? Oprosti ali kad vidim da netko pali njivu i to pogotovo u ljetnoj vručini i sparini pred večer kad jedva čekaš da malo zahladi i otvoriš prozore da dođeš do zraka, tlak mi naraste na 220. Uz to još i uništiš sve mikro organizme koji su prijeko potrebni u zemlji za rast bilja a uz to još ostane tvrdovratni korov. Ostatke treba malčirati posuti ureom radi brže razgradnje i zaorati i nikakvo paljenje molim vas lijepo. Isto tako ureom posipaš međuslojeve u kompostištu.

[alice1987]

Ne znam točno dali na točnom mjestu postavljam pitanje
Imam vrt koji nitko ne obrađuje, totalno zapostavljen. Posađene su neke voćke i sad one tamo stoje bez da itko vodi brigu oko njih.
Dal je potrebno nešto s njima učiti u ovo doba godine? Jel ih treba gnojiti ili bilo šta drugo?
Voćkice su relativno mlade. Posađene su: 2 trešnje, kruška, marelica, mandarina (ona je dosta stara), par maslina, još nešto što nikad nije bacilo plod mislim da je breskva, ima i vinove loze.

[franjop]

Palenje bilo čega na vrtu nije dobro. Uništavaju se bakterije i životinjice koje žive u tlu i koje su neophodne za dobar vrt (naučeno iz vlastitig iskustva). Ako treba paliti kakav otpad onda - limena bačva i u njoj.
Vočnjak se sada može zagojiti stajskim gnojem i dodati umjetnjak ako se želi i to onaj: "malo" - "više" - "puno" (NKP) orezivanje je bolje ostaviti za porljeće zbog mogučeg smrzavanja.

[zribaric]

Slažem se sa Franjom. Alice, da si negdje u kontinentalnom dijelu ja bih ti predložio krečenje stabala, ali kod vas to vjerojatno nije potrebno jer nemate mrazopuca. Uz to što ti je Franjo savjetovao, ja bih ti još preporučio da koštičavo voče kad odpadne lišče pošpricaš sa nekim bakrenim pripravkom (cuperrblau z, champion, caffaro, nordox i.t.d.) sa 1-2% otopinom ali onako temeljito i to ponoviš na kraju zime.

[twenty yebemty]

zapalio sam ja prosle godine hrpu granja na susjedovoj njivi, iduce godine mu je tam izraso 20% veci snop kukuruza tocno gdje je bilo moje zgariste, no to valjda samo za kuruzu i slicno vazi.

koliko bi stajskog gnoja trebalo staviti u jesen po kvadratu?

[charugga]

zribaric kaže:

Pepeo u kontaktu sa vodom reagira bazično. Znači dobar je za uzgoj povrča koje ne trpe previše dušika (luk,grašak i.t.d.), rajčica ga obožava, možeš ga rastresti po vočnjaku, u malim količinama u kompost, mi još uvjek posipavamo pepeo po presadnicama kupusa i cvjetače protiv buha. Zašto paliti njive? Koji su to geniji? Oprosti ali kad vidim da netko pali njivu i to pogotovo u ljetnoj vručini i sparini pred večer kad jedva čekaš da malo zahladi i otvoriš prozore da dođeš do zraka, tlak mi naraste na 220. Uz to još i uništiš sve mikro organizme koji su prijeko potrebni u zemlji za rast bilja a uz to još ostane tvrdovratni korov. Ostatke treba malčirati posuti ureom radi brže razgradnje i zaorati i nikakvo paljenje molim vas lijepo. Isto tako ureom posipaš međuslojeve u kompostištu.

primjedba samo na rajčice i pepel, koji sadrži mnogo kalija: treba paziti da se u tlu ne poremeti odnos kalija i kalcija, onda se zna pojaviti "vršna trulež". Negdje sam čak pročitao da rajčicama treba kalcij i to u što ranijoj fazi. Preporuka je bila da se izmrve ljuske od jaja i stave u zemlju u posude u koje se pikiraju mlade presadnice. No, tko od vas uopće sam uzgaja rasad

[charugga]

franjop kaže:

Palenje bilo čega na vrtu nije dobro. Uništavaju se bakterije i životinjice koje žive u tlu i koje su neophodne za dobar vrt (naučeno iz vlastitig iskustva). Ako treba paliti kakav otpad onda - limena bačva i u njoj.
Vočnjak se sada može zagojiti stajskim gnojem i dodati umjetnjak ako se želi i to onaj: "malo" - "više" - "puno" (NKP) orezivanje je bolje ostaviti za porljeće zbog mogučeg smrzavanja.

Za paljenje se u potpunosti slažem; ako već nema druge onda na što manjoj i beskorisnoj površini

Od dr. Krpine koji svakog petka u pola dva ima emisiju na Radio Sljemenu, da ipak treba i umjetnjaka. Rekao je jednom da agronomi voćari mogu po količini uroda izračunati koliko NPK treba dodati - oni kao znaju koliko plodovi "pojedu" hraniva!

Ako nekoga jako zanima bjeljenje stabala voćaka, neka sluša Radio Sljeme i dr. Krpinu, ako može. Uskoro će početi priče o tome, znam da ide vapno, sumpor i možda još ponešto, ali nemam pojma u kojim omjerima

[zribaric]

charugga kaže:

Ako nekoga jako zanima bjeljenje stabala voćaka, neka sluša Radio Sljeme i dr. Krpinu, ako može. Uskoro će početi priče o tome, znam da ide vapno, sumpor i možda još ponešto, ali nemam pojma u kojim omjerima

Bijeljenje je potrebno obaviti več na jesen i ponoviti preko zime jer se malo ispere. Najosjetljivije na mrazopuc je koštičavo voče sa tamnom korom (kod mene konkretno šljiva Stanley). Recept: 5kg gašenog vapna, 0,5kg močivog sumpora, 0,5 kg soli i malo vode po potrebi, masa nije potpuno bijela, več malo žučkasta. Oštečenu i ispucalu koru odstraniti do zdravog, deblo i račvište ramenih grana očistiti finom žičanom četkom te premazati.

[roker343]

Ove godine postavio sam sistem kap na kap u vrtu.Molim vas ako netko zna da li se preko zime treba spremati ona glavna cijev-okiten. Ako da, kako?