Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.11.2003., 06:58   #21
http://www.slobodna-bosna.ba/tekstovi_pdf/343.pdf

Potraziti gramatiku bosanskog jezika
Jezik koji (ne)govorimo

Nastavak je u broju 344.
__________________

There is no devil it is only god when he is drunk
ADEX is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.11.2003., 09:42   #22
Pa dajte jadnim bosnjacima jezik.
Mislim - em nemaju naciju (sve su to muslimanski rvati i srbi ),
em imaju rascerecenu drzavu
Pa dajte im da vjeruju da bar neki jezik imaju
__________________
BHAJA GOVINDAM BHAJA MUDHA MATE
ravana is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2003., 01:51   #23
Quote:
hobbit kaže:
Uzgred. Kako se na engleskom kaze Bosnjak?
U engleskoj verziji Daytonskog sporazuma koristi se rijec

Bosniak

sto je po meni lingvisticki sasvim OK izraz. S druge strane stanovnik BiH se kaze i pise:

Bosnian i Herzegovinan.

U francuskom je jos od prije postojao izraz bosniaque, a postoji i bosnien(ne).

U njemackom jos od Austro-Ugarske imas Bosniak, a u modernom njemackom imas Bosnier. Sada se u njemackom prvo koristi za Bosnjaka, a drugo za Bosanca. U vrijeme Austro-Ugarske svi su stanovnici BiH bili "Bosniaken" bez obzira na vjeru.

U turskom i u osmanskom se i dalje kaze Bosnak, ispod s dolazi zarez (cedille) sto ja ne mogu ovdje prenijeti sad. Glas se cita kao nase š. U modernom turskom, stanovnik Bosne je Bosnali. U ovom potonjem primjeru grafem "s" predstavlja nas glas "s".

Zadnje uređivanje Damir : 25.11.2003. at 03:00.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2003., 02:12   #24
Quote:
hobbit kaže:
http://www.slobodna-bosna.ba/tekstovi_pdf/343.pdf

Potraziti gramatiku bosanskog jezika
Jezik koji (ne)govorimo

Nastavak je u broju 344.
Poznato mi je ovo prepucavanje izmedju Ridjanovica i Jahica. Ridjanovic ima komentara s kojim bih se 100% slozio u pogledu nekoristenja odgovarajuce terminologije u Gramatici, o nerazradjenosti svih dijelova i definicija u knjizi, pa i greski u tumacenju pravila, ali nacin na koji ih izlaze je nadmen, s visine i neakademski. To mi se ne svidja kod Ridjanovica.

Taka je uvijek bila nasa balkanska akademija. Nalijepiti i ismijati drugoga za sekundu. To nam je uvijek bila poslastica. Rijetko koji sirokogrudi naucnik bi rekao kolegi sta je lijepo u njegovom radu. Istina da se Jahic petlja svugdje i da je bio veliko pobornik sh./hs. jezika, a sad je bosanskog. Ali, ono sto mu ja priznajem jeste da nije preko noci obolio i zabranio Bosnjacima da govore ove ili one rijeci, ovu ili onu varijantu, nego je sve ostavio otvorenim i proglasio pravilnim.

Ja se nadam da ce Ridjanovic sjesti, pa napisati svoju bolju gramatiku. Kao i obicno kriticari imaju najmanje svojih vlastitih dijela objavljenih. Lako je kritikovati, treba sjesti, pa raditi, pa i pogrijesiti, pa u drugoj ediciji ispraviti.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2003., 02:29   #25
Opet Bosanski i Bosnjacki.

Ili, ili.

Jedan jezik tri nacije. Ne ide tri nacije tri jezika.
Stanje na terenu govori suprotno
__________________

There is no devil it is only god when he is drunk
ADEX is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2003., 02:31   #26
Quote:
hobbit kaže:
Opet Bosanski i Bosnjacki.

Ili, ili.

Jedan jezik tri nacije. Ne ide tri nacije tri jezika.
Stanje na terenu govori suprotno
Ti ocito imas problema da shvatis da je naziv jezika politicko, ne lingvisticko pitanje.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2003., 02:58   #27
Just teasing.
Umorio sam se vise od ovih jezika
__________________

There is no devil it is only god when he is drunk
ADEX is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.12.2003., 22:39   #28
Prema jednom izvješæu austrijske uprave od 14. ožujka 1879. Hrvati-katolici imali su u Bosni i Hercegovini 54 škole u kojima je radilo 56 uèitelja
Od 56 uèitelja, njih èak èetrdeset i èetvorica bili su franjevci dok preostalih dvanaest nisu bili svjetovni uèitelji nego-èasne sestre. Te godine katolièke je škole, na hrvatskom nastavnom jeziku pohaðalo 1643 muške i 652 ženske djece.

U isto to vrijeme Muslimani su imali 435 škola, 535 uèitelja i 18 uèiteljica. Nastava se odvijala na Turskom nastavnom jeziku a pohaðalo ju je 15.948 muških i 7360 ženskih polaznika.

Pravoslavni Srbi su imali 56 konfesionalnih škola sa 66 uèitelja i 9 uèiteljica. Nastava se odvijala na srpskom jeziku a pohaðalo ju je 2751 muški i 772 ženskih polaznika.

Iz spomenutog vidimo kako su se i tada u Bosni i Hercegovini uèila tri jezika. Hrvatski, Srpski i Turski. U meðuvremenu Turski je jezik nestao ali se pojavio Bošnjaèki.
Zanimljivo je pogledati tu tranziciju od turskog, preko srpsko-hrvatskog, do bošnjaèkog s tendencijom prerastanja u Bosanski.

Ili kako neki vole kazati……..BOSANSKI !!!
novamama is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2003., 01:32   #29
Quote:
novamama kaže:
Imas li ti i argumenata ili samo znas vrijedjati???

Da se ne spustim na tvoj nivo, prepustam ostalima da sude o tvojoj intenciji.

Ubuduce ne brkaj bosanski i bosnjacki.

Nauci napamet:
Bosnjaci su narod muslimanske vjere u BiH sa svojim jezikom bosnjackim, a ne bosanskim.

Bosanci su stanovnici Bosne (Bosnjaci, Hrvati,Srbi) koji, tocnije zadnja dva, ne govore bosnjacki. Dakle, bosanski jezik ne postoji, samo bosnjacki, hrvatski, srpski. Ja mislim da se to moze lako zapamtiti.
Ma nemoj reci?

Bosnjaci su narod islamske vjeroispovijesti u BiH sa svojim jezikom bosanskim. Jos jednom BOSANSKIM.

Srbi i Hrvati iz BiH neka govore mongolski ako zele, medjutim mi cuvamo tradiciju.

Bosnjacki jezik nikad postojao nije u istoriji. Bosanski jeste i on i dalje postoji ali bosnjacki na tvoju zalost nije.

I nemoj se praviti naivan kada ti to vrlo dobro znas.

Inace da li bi to SANU volio da Bosnjaci govore bosnjackim jezikom umjesto bosanskim jezikom?

Pa naravno.

Medjutim meni je stvarno zao sto bi i Srbima i Hrvatima iz BiH vise odgovaralo da Bosnjaci ne govore bosanski jezik zbog strateskih razloga medjutim SANU nece o tome odlucivati nego povijest, a povijest kaze da se taj jezik ipak zove bosanski jezik i ne sprsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski jezik i ne bosnjacki jezik nego bosanski jezik.
Alberto is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2003., 01:38   #30
Quote:
Damir kaže:
U engleskoj verziji Daytonskog sporazuma koristi se rijec

Bosniak

sto je po meni lingvisticki sasvim OK izraz. S druge strane stanovnik BiH se kaze i pise:

Bosnian i Herzegovinan.

U francuskom je jos od prije postojao izraz bosniaque, a postoji i bosnien(ne).

U njemackom jos od Austro-Ugarske imas Bosniak, a u modernom njemackom imas Bosnier. Sada se u njemackom prvo koristi za Bosnjaka, a drugo za Bosanca. U vrijeme Austro-Ugarske svi su stanovnici BiH bili "Bosniaken" bez obzira na vjeru.
U njemackom jos od AU ima Bosniak i uvijek se koristilo Bosniak za Bosnjaka.

U vrijeme AU svi stanovnici bili Bosnjaci?

Sto samo dokazuje tvrdnje da su neki asimilirani u BiH u posljednjih 100 godina. Neka se jave koji su.

Prema Milosevicu tacno nekoliko godina prije pocetka ogromnog pokusaja asimilacije Bosnjaka na prostoru bivse Jugoslavije, u Tursku je otislo oko 1 milion Bosnjaka koji su se i tad osjecali kao Bosnjaci.

Bosnjaci u Jugoslaviji su pokusani biti asimilirani u Srbe ili Hrvate u zadnjih skoro 100 godina tako da su oni nekad i bili zbunjeni sto su. Medjutim oni Bosnjaci koji su nakon WW1 otisli u Tursku nikad nisu bili zbunjeni. Oni su i poslije WW1 bili Bosnjaci oni to jesu i danas. I zato Turci savrseno poznaju izraz Bosnjak.

Vidim i Austrijanci imaju dobro pamcenje.


E zato asimilacija prema Bosnjacima od WW1 do danas nikad nije imala sanse da uspije. Previse dokumenata i previse je Bosnjaka bilo izvan Jugoslavije da se je to moglo sakriti i da se je moglo nesto dobiti unistavanjem dokumenata, pogresnom istorijom vecinom falsifikovanom i naturanje umjetnog jezika SH-HS na podrucju bivse Jugoslavije.
Alberto is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2003., 10:43   #31
Alberto, vidim kako imas poteskoca oko "bosanskog", tj. bosnjackog jezika.

Bošnjački jezik (što je u hrvatskome službeno ime toga jezika, kojega Bošnjaci-muslimani zovu “bosanski jezik”) je počeo proces standardizacije početkom 90ih godina 20.stoljeća. Prijašnji jezični izraz Bosanskih Muslimana je oscilirao (uostalom, kao i Hrvata i Srba ). Prvi rječnik kojega je autor Bošnjak (dovršen 1631. kao «Makbul-i 'arif», a bolje poznat pod popularnim nazivom «Potur-Šahidi» napisan po uzoru na sličan perzijsko-turski rječnik «Tuhfe-i Šahidi» turskoga pjesnika Ibrahima Šahidija), djelo je Hevaji Uskufije. Radi se o rimovanome bošnjačko-turskom rječniku štokavsko-ikavskoga narječja. No, za razliku od Hrvata koji su do sredine 19.stoljeća tiskali desetke rječnika i gramatika (o književnosti na narodnome jeziku već je dovoljno rečeno), Bošnjaci-muslimani nisu imali razvijenu književnost i leksikografiju koja bi tvorila kontinuitet od književnih početaka do modernoga doba. Stoga, tijekom 19.stoljeća (koje je bilo ključno za konačnu uobliku hrvatskoga i srpskoga jezičnoga standarda ), Bošnjaci su kao nacija u nastajanju jednostavno ignorirani, a u samoj je Bosni i Hercegovini postupno (a najviše u obje Jugoslavije) nametan hibridni “srpsko-hrvatski jezik”. Taj je jezični križanac sve više oblikovan kao srpski jezik ijekavskoga izgovora, pisan pretežito na latinici. Srbizacija jezika je bila najvidljivija u području rječnika (uz simboličnu nazočnost pokoje hrvatske riječi e da bi se stvorio dojam o tobožnjem “jedinstvu” jezika), ali i u morfologiji, sintaksi i semantici. Taj i takav “srpsko-hrvatski” je poslužio potkom za oblikovanje specifično bošnjačkoga standardnoga jezika, i to pod povijesnim imenom “bosanski jezik”-s kojim nema nikakva kulturološkoga ili nacionalnog kontinuiteta. Naime, osim u raspršenim iskazima putopisaca i sličnim za filologiju bezvrijednim iskazima, pojam “bosanski jezik” su rabili ponajviše Hrvati, kako u Hrvatskoj (osnivač hrvatskoga jezikoslovlja Bartul Kašić), tako i u Bosni i Hercegovini ( franjevački pisci Divković, Posilović, Sitović, Bandulović,..)-i to ne u smislu nacionalnoga imena jezika, nego kao oznaku za štokavski ikavski govor (kod Kašića suprotstavljen dubrovačkomu štokavsko jekavskomu) ili za miješani štokavsko ikavski-jekavski, jezik franjevačke književnosti srednje Bosne. Taj je pojam bio podređen glavnomu nazivu za ondašnji stilizirani hrvatski jezik, koji je najčešće označavan kao “ilirski” ili “slovinski”. Stoga, postanak suvremenoga bošnjačkoga standardnog jezika je moderna pojava koja nema povijesnoga utemeljenja u četiristoljetnoj leksikografskoj tradiciji hrvatskoga jezika koja je nastala velikim dijelom i na tlu sadašnje Bosne i Hercegovine. Ili, kraće rečeno- moderni bošnjački književni jezik je zatečeni “srpsko-hrvatski” hibrid koji je u procesu preoblikovanja leksika (sve veća nazočnost orijentalizama islamske provenijencije) i manjega broja fonetskih promjena (uvedba fonema “h” u pravogovoru i pravopisu- otprilike dvadesetak riječi). U ostalim je značajkama (srpski i hrvatski leksički dubletizam, pravopisu, sintaksi i semantici) bošnjački jezik ostao prijeslikom prijeratnoga “srpsko-hrvatskoga” križanca. Sve navedene značajke ne bi, sa sociolingvističkoga stanovišta, puno značile da se umjesto naziva “bošnjački jezik” (koji, usput, ima povijesnu potvrdu kao i “bosanski jezik”) zbog dnevnopolitičkih razloga bošnjačko-muslimanska ideološka elita nije opredijelila za ime “bosanski jezik”. Tako je jezik Bošnjaka nazvan ne po naciji (kao što je slučaj s hrvatskim, srpskim, francuskim ili ruskim), nego po zemlji (tako bi mogao postojati švicarski ili belgijski)- što je više nego vidljiva nakana da se još nedovoljno standardizirani jezik jedne od triju nacija koje žive u Bosni i Hercegovini pokuša NAMETNUTI kao zemaljski ili državni jezik za cijelu B&H

http://www.bosnjacki-front.com/jezik/jezik.shtml

http://www.slobodnadalmacija.hr/20021125/bih01.asp
novamama is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2003., 11:27   #32
Question Što je to jezik ?

Kako lijepo reče jedan Amerikanac, "Jezik je narječje koje ima vojsku i mornaricu".

A language is a dialect with an army and a navy. - Max Weinreich, 1945.

Bosanci za sada nemaju mornaricu.
__________________
All you have is what you are
and what you give.

Zadnje uređivanje adriatic : 19.12.2003. at 15:37.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2003., 12:54   #33
Quote:
novamama kaže:
Bosnjacki jezik?

Jeli to onaj jezik kojeg pricaju i bosanski Srbi, samo bez onih par turskih rijeci i pokojem visku slova h izmedju?

Dok god Bosnjaci ne tvrde da je bosnjacki i bosanski, onda je o.k. jer svatko ima pravo na svoj jezik.
I, naravno, dok ga ne zele nametnuti ostalim narodima u BiH i uvesti ga u sve skole ne obaziruci se, kojem entitetu djeca pripadaju.

Interesantnu raspravu o "bosanskom" odnosno bosnjackom jeziku imamo i na ovoj spojnici:

http://pub52.ezboard.com/freferendum...icID=659.topic
Bosnjaci ne "pricaju bosanskim jezikom", nego "govore bosanskim jezikom", iako mislim da bi trebali govoriti bosnjackim, a ne bosanskim. A da imaju pravo na vlastiti jezik, to ne osporavam.
Sto se pak tice pitanja govore li oni istim jezikom kao i Srbi, samo s vise turcizama, onda je odgovor takodjer "DA" (iako bi trebalo prebrojati gdje zapravo ima vise turcizama). A dodao bih i to da govore istim jezikom kao i Srbi i Hrvati, samo sto ovi potonji koriste manje turcizama. To je jedna od razlika. Najveca je razlika medju svim tim "jezicima", zapravo, u njihovim nazivima. Jedni druge jako dobro razumijemo, samo ako to zelimo.
zendra is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2003., 19:18   #34
Malo o "bosanskom" jeziku kopiram:


Koliko vidim Muslimani-Bošnjaci, po obièaju-nemaju pojma o tome kakav se jezik govorio i govori u sadašnjoj BiH u zadnjih 100-200 godina. Za one kojima trebaju osnovne informacije, mogu ih naæi na:
www.hercegbosna.org/ostal...html#jezik

No, nije loše reæi nekoliko stvari koje se poèesto zaboravljaju:

1. razlièit je standardni jezik od raznih narodnih govora. I znak je jeziène kulture upravo u tome da se standardni jezik ne poklapa ni s jednim obiènim narodnim govorom. Npr. King's English (standardni engleski koji se èuje na BBC-ju nije uglavnom razgovorni jezik veæine Engleza, nego tek dijela obrazovanih viših klasa. Isto je i s njemaèkim standardnim Hochdeutsch, koji nije razgovorni jezik na podruèju veæeg dijela Njemaèke, a kamoli u Švicarskoj ili Austriji).

2. ovdje je rijeè o razlikama izmeðu hrvatskog i bošnjaèkog standardnog jezika. Sami muslimansko-bošnjaèki jezikoslovi tvrde da je njihov jezik jednako razlièit od hrvatskog i srpskog koliko se ta dva jezika meðu sobom razlikuju. OK-samo onda iz toga valja izvuæi neke zakljuèke. A to je da se ne može stvarati neki "mix" od hrvatskoga i još nedovoljno standardiziranoga jezika Bošnjaka-muslimana. Najpravednije je da se u elektronskim medijima potpuno odvoje ta dva jezika, i da Hrvati (kao i Bošnjaci) dobiju svoje nacionalne RTV programe i emisije. Isto se odnosi i na tiskovine i izdavaštvo.

3. I ovako polustandardizirani bošnjaèki jezik se, vidljivo je, razlikuje se od hrvatskog i srpskog. To je sam Brozoviæ pokazao, rabeæi pri tomu "Rjeènik" Alije Isakoviæa i Haliloviæev "Pravopis". Primjer je iz kemije:

Srpski
---------

So za kuvanje je jedinjenje natrijuma i hlora.

Hrvatski
-------------

Kuhinjska sol je spoj natrija i klora.

Bošnjaèki
------------

So za kuhanje je spoj natrija i hlora.

Oèito je da se radi o tri standardna jezika, veæ iz ovoga maloga primjera (da se ne ide u razlike u pismu ili u sintaksu).

4.po obièaju, Muslimani nemaju pojma. Povelja Kulina bana je primjer mješavine crkvenoslavenskog i narodnoga govora, koji se može uzeti kao predložak rane pismenosti i za hrvatski i srpski i bošnjaèki. Tako ga Srbi navode u knjizi "Stare srpske povelje", idanoj u Beogradu izmeðu 2 rata, a nalazi se i u "Rjeèniku hrvatskog ili srpskog jezika" JAZU (sada HAZU), od 97 svezaka. To su rudimenti pismenosti iz kojih nije "prirodno" izrastao nikakav nacionalni standardni jezik.

5. i, zadnje je najbanalnije: svaki narod, po ustavu BH, ima pravo na uporabu nacionalnog jezika i pisma u svim sferama ljudske djelatnosti. Patologija ove situacije je u tome što se to Hrvatima pokušava onemoguæiti preko jednog jezika koji nije njihov uporaba nacionalnoga jezika. I to je jednostavno prljava politièka igra uperena protiv jednoga naroda. I ta æe prljava politièka igra sigurno propasti, zajedno sa "zajednièkim" (èitaj muslimanskim) medijima.

Svaka gica doðe na kolica.
novamama is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.01.2004., 14:40   #35
Quote:
novamama kaže:
Bosnjacki jezik?

Jeli to onaj jezik kojeg pricaju i bosanski Srbi, samo bez onih par turskih rijeci i pokojem visku slova h izmedju?

Služneno Srbi koriste svoj srpski jezik, uglavnom ijekaviski dijalekt a vjerovatno i ćirilično i latinično pismo.Svi u BiH manje više koriste poneke turcizme.
J-C is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.01.2004., 01:44   #36
Sto puta sam ponovio:

Naziv jezika je politicko ne lingvisticko pitanje i sve one diskusije i podjele ko kaze "kuhinjska sol", a ko kaze "so za kubanje/kuhanje" su glupe. Slusaj neiskompleksirane bosanske babe i nane kako govore, a ne politicare, pa ces vidjeti da ovisno od regiona do regiona svi sve govore. Nikad nisam sreo babu katolkinju ikavkinju da je rekla "tisuca". Uvijek bi rekle "iljada".

Za cudo Bozije, s novom mamom se slazem sto se tice historijske faktografije, jer je iskopirala neciji dobar, pametan tekst. :P Dakle, u povijesti Bosnjackog naroda se nije koristio termin "bosanski", sve do nedavno, nego "bosnjacki jezik". Tako se i u starom turskom kaze "bosnakca" (izgovara se: bošnakča)

Bosnjaci insistiranjem na tom da im je jezik "bosanski" zele dokazati svoju lojalnost Bosni. Srpski i hrvatski nacionalisti ne vole kad je iko previse odan BiH, pa insistiraju da se jezici zovu po narodima, sto i jeste uobicajeno u lingvistici, a i u nacionalno-romanticarskim pokretima 19.stoljeca.

Bosnjaci imaju pravo kad ne daju drugima da im odredjuju kako ce oni zvati svoj jezik. Nije uopce bitno je li Bosnjacka nacija nastala u 11. st. ili 1993. Ljudi postoje i tako se osjecaju i imaju pravo da imenuju svoj jezik kako hoce, premda ja osobno mislim da bi lingvisticki bilo ispravnije zvati ga "bosnjackim".

Srpski i hrvatski nacionalisti se boje da Bosnjaci kroz naziv jezika "bosanski" svojataju za sebe BiH. Nije tacno. U Ustavu BiH svi narodi su konstitutivni i bilo bi protuustavno Bosnjacima tvrditi suprotno i svojatati BiH za sebe. Isto, po Ustavu, i hrvatski i srpski su ravnopravni jezici i niko ama bas niko ne tjera bosanske Srbe i Hrvate da nazivaju svoj jezik bilo "bosanskim" bilo "bosnjackim". Kako onda B-H Srbi mogu odredjivati Bosnjacima kako ce oni zvati svoj jezik.

BiH pripada i lokalnim Srbima, i Hrvatima, i Bosnjacima, i inima. A svako ima pravo da sam da naziv svome jeziku, pa kako god hoce.

Tako, sve je stvar politike, ne jezika.

A o lojalnosti bosanskih franjevaca matici zemlji BiH, pisat cu sljedeci put. Sad nemam vremena.

Pozdrav

Damir
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.01.2004., 09:40   #37
Question narod - nacija - državljanstvo

Quote:
Damir kaže:
Sto puta sam ponovio:

Naziv jezika je politicko ne lingvisticko pitanje


Nije uopce bitno je li Bosnjacka nacija nastala u 11. st. ili 1993.
Uglavnom se slažem s tobom, ali ovaj detalj mi bode oči:

Nijedna nacija nije nastala u 11. stoljeću.

Bošnjačka (Muslimani ili kakogod da su se nazivali) je nastala u 20. stoljeću. Imena su uvijek konvencije, tj. stvar dogovora odnosno političkog oportuniteta.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.01.2004., 12:02   #38
kažu da i ovo postoji:

http://personal.inet.fi/cool/blt/gramatika.htm

ma nije valjda da piše bosanski!
i u biblioteci u zagrebu i u srpskoj knjižari...ma nemoguće..
ili je možda falsifikat ? ili nametanje ?
 
Odgovori s citatom
Old 08.01.2004., 12:48   #39
Re: narod - nacija - državljanstvo

Quote:
adriatic kaže:
Nijedna nacija nije nastala u 11. stoljeću.
To tako kazu modernisti. Oni misle da se pojam nacije javlja u 19 st. Opet ako pitas parenialiste, oni ce ti reci da je nacija postojala u srednjem vijeku, a neki smatraju i anticke Grke, Perzijance i Zidove nacijama. A ako upitas primordialiste, po njima je nacija postojala uvijek.

Ko je od njih u pravu? Svi su u pravu. Samo ovisi koji kriterij uzimas za definiranje nacije.

Bosnjacki nacionalisti vezuju svoju naciju za Srednjevjekovnu Bosansku drzavu u kojoj su zivjeli "dobri ljudi Bosnjani".

Anthony Smith bi rekao da je to dopustivo, jer ima toliko nacija u povijesti koje su se pojavile, kontrolirale teritorij, pa nestale, pa se opet javile. (Misli na Zidove. )

Mozemo i vise ako zelis. Ucenja Gellnera i Hobsbawma imaju dosta rupa.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.01.2004., 12:59   #40
narod - nacija - državljanstvo

Quote:
Damir kaže:
Opet ako pitas parenialiste, oni ce ti reci da je nacija postojala u srednjem vijeku, a neki smatraju i anticke Grke, Perzijance i Zidove nacijama. A ako upitas primordialiste, po njima je nacija postojala uvijek.


Bosnjacki nacionalisti vezuju svoju naciju za Srednjevjekovnu Bosansku drzavu u kojoj su zivjeli "dobri ljudi Bosnjani".
To sve spada u mitologiju, ideologiju ili igre riječima (silovanje semantike), a mi pišemo na podrforumu DRUŠTVENE ZNANOSTI.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 21:58.