Bošnjački jezik; i odnos prema hrvatskom i srpskom jeziku

[Lektorka]

Zaista se svadjate oko gluposti, a to je u ovom slucaju opasno, jer se zamena teza (navodna rasprava o jeziku koja (lose) prikriva istinsko odmeravanje politickih moci) koristi da bi se odredio nacionalno-jezicki identitet. Mozda tako mora, takva nam je istorija (ne mislim na srednji nego na dvadeseti vek), nerealno je ocekivati da danas bilo ko prihvati "srpskohrvatski" kao naziv za nas jezik. To bi ovde i Ri§ i Au197/79 morali da shvate; posle rata na nacionalnoj osnovi doslovce je nebulozno ocekivati da, recimo, Hrvati i Bosnjaci pristanu na "srpski" u nazivu svog jezika.
S druge strane, treba biti oprezan prema izjavama i "naucnim radovima" onih lingvista i istoricara cije su noge do kolena u glibu aktuelne (nacionalne) politike.
Citajte "Bezuslovni univerzitet" od Deride (Derrida). Ne zbog dekonstrukcije, nego zbog podsecanja na obavezu Univerziteta da traga za istinom. Pomislite, ma kakva istorija naseg/nasih jezika bila, ocito je vodila jezickom zblizavanju, a ne udaljavanju. Ta cinjenica je i sada deo nase svakodnevice, morala bi, dakle, biti i deo naucne istine. Morala bi da podstakne na trazenje novog, ne-nacionalnog, imena za jezik/-e kojim govorimo i pisemo - jer, vidite cuda, ma kako pisali na ovom forumu, razumemo se.
Na nemackom govornom podrucju, gde i sama zivim i predajem nas/-e jezik/-e, ustalila se skracenica BKS. To je rezultat internacionalnog lingvistickog kompromisa sa politickom realnoscu u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji. Cinjenica je, medjutim, da nijedan nepristrastan lingvista (strani) NE PRIHVATA tezu o tri razlicita jezika (evo nam uskoro i cetvrtog, da), premda istovremeno svi prihvataju tri varijante, odnosno tri standarda - pri cemo je upravo bosnjacki za njih najdiskutabilniji.
Cini mi se, treba sacekati. Jasno je sve, a ipak treba sacekati da se prasina slegne i jos vremena prodje. Treba konacno odvojiti jezik od drzave, narocito od nacionalne drzave, pa videti da li jos umemo pismeno i usmeno da se sporazumevamo bez neprestanog listanja recnika i gramatickih prirucnika. I onda - kako nam bude. A uzgred, bice nam verovatno onako kako u Bosni bude, jer jedino Bosna nije jednonacionalna.

[Au197/79]

Lektorka kaže:

Mozda tako mora, takva nam je istorija (ne mislim na srednji nego na dvadeseti vek), nerealno je ocekivati da danas bilo ko prihvati "srpskohrvatski" kao naziv za nas jezik. To bi ovde i Ri§ i Au197/79 morali da shvate;

Neko ovde preskače postove jer na prethodnoj stranici na prvom postu ja rekoh:

Naravno da bi svako taj jezik zvao svojim imenom. Možda bi postojalo neko generičko ime za vanjsku upotrebu. I ovako je srpskohrvatski i hrvatskosrpski to i bio. U svim serijama iz tog vremena se za naziv jezika govorilo srpski, hrvatski ili naš jezik i nije bilo problema. Možda bi se moglo poraditi na zajedničkom standardu ili superstandarbu.

Evo ja prvi ne želim da mi se jezik zove srpskim. Uzgred, ni ne osećam se mnogo Srbinom.

[Au197/79]

Zavelim kaže:

Hrvati od davnina samostalno tvore svoj standardni jezik, alat za uspješnu komunikaciju koji mora biti usaglašenih pravila, a ne da svako izvodi bisne gliste kako mu se ćejfne.

Stojim te u mnogim stavovima. Ali ne zaboravi da je još Vuk sarađivao sa ilircima na sastavljanju jezičke politike. Pa Đuro Daničić i mnogi drugi.

Uzgred tvoj profa je kreten, kao i moj koji je tvrdio da je domovina hrvatska reč a meni pretio jedinicom na pismenom ako ne naučim da srbski pišem malo čirilično slovo b. Njemu se učinilo da ja ustvari pišem malo latinično d

A mesto je Gornji Milanovac na Rudniku, Šumadija bre! Otud su rodom Obrenovići. A Imotčanine i moj pradijalkt je isti kao tvoj (poreklom sam iz okoline Ljubuškog).

[Ris]

poirot kaže:

Ma kakvo činjenično stanje, to su dva različita jezika

To što bi ti htio da je u Hrvatskoj službeni jezik srpskohrvatski, to je činjenično stanje

nisam rekao da je to službeno.
razlike između hr i srb su jedva zamjetne

[poirot]

Ri§ kaže:

razlike između hr i srb su jedva zamjetne

WTF? Mi možemo razumjeti njih i oni nas, ali reći da su razlike jedva zamjetne je čista glupost.

[Lektorka]

Ne, dragi Au197/79, u istom postu iz kog vadis autocitat, stoji i: "Ogromna je šteta što se lingvisti iz drugih srpskohrvatskih zemalja ne odazivaju na taj zajednički projekat." Sve ostalo sto pises, kao i to sto sam navodis, stoji, ja se s tim slazem, ali ako hoces da se BKS-svet opasulji/ograhovi, onda i sam moras da prestanes da koristis sporan termin - naime, "srpskohrvatski". Koje su to, DANAS, molim te, druge srpskohrvatske zemlje??!!
To bring it to the point: IME je mrtvo (ubijeno, ako hoces), JEZIK ocito nije. Dakle, pazi na ime, ako neces da sve sto kazes bude shvaceno kao puka provokacija.
Tja, tako nam je.
Razlike su veoma zamjetne, da parafraziram pametnog poirota, narocito/osobito na formalnom nivou...

[I.G.K.]

Već sam pomenuo da se Ilirci i Vuk i ekipa okreću u grobu. Možda je bolje ne praviti ponovo neki zajednički standard, ispašće opet neko njesra. U prvom pokušaju nisu umeli ni da usvoje zajedničko ime niti, kako je neko napomenuo, da zaista utvrde neki standard nego piši u Srbiji srpski, u Hrvatskoj hrvatski. bzvz.

Ima neki ludak koji je napravio SLOVIO, zamišljen kao budući zajednički standard za međusobno sporazumevanje slovena. Tako lik tripuje da će to ući u škole u svim zemljama gde se govore slovenski jezici, a isto tako neko drugi bi morao da nauči samo SLOVIO, a ne sve jezike pojedinačno. Meni je to malo truba, poslednja prilika za takvu akciju je propuštena pre dva veka, jezici se sada previše brzo razvijaju i unose se nove reči na drugačijim principima u svakom jeziku. Pokušati da sve to preokreneš mi zvuči nemoguće, a čak i kada bi bilo nametnuto ljudi to ne bi prihvatili, isto kao što je prošao hrvatski novogovor sa zrakomlatima itd.

U srpskom zato akademici i moćnici, poučeni iskustvom suseda, uvode jednu po jednu reč iz naftalina, i to putem televizije, što će se verovatno pokazati iskusnijim. Zasad je naglasak na klerikalizaciji. Vaspostaviti, Vaskrs i te gluposti.

Lično nastojim da koristim vrlo širok izbor reči iz svih krajeva, kao i da, što srpskom nedostaje, ubacujem ženske varijante zanimanja npr. ministarka. Tako barem pokušavam da zaustavim unazađivanje jezika. Mnogo je smešno kad u ukrštenicama (križaljkama) nalazim sinonime koje bi se inače zvanično smatrali hrvatskim i bili neprihvaćeni. Isto kao kad predsednik Makedonije ode u Bugarsku i vodi prevodioca, pa ovi pizde, jer namerno koristi sinonime. Rane/Ozljede ha ha ha.

[Ris]

poirot kaže:

WTF? Mi možemo razumjeti njih i oni nas, ali reći da su razlike jedva zamjetne je čista glupost.

nema razlika u gramatici. pojedine, jako rijetke riječi su različite.

[lexicon]

Ri§ kaže:

nema razlika u gramatici. pojedine, jako rijetke riječi su različite.

Kako nema? Ja čuh da se u srpskom ovako komparira pridjev "lep":
lep, mnogo lep, lep ko Dragan Džajić.

Šalu na stranu, pošteno treba priznati da su srpski i hrvatski međusobno razumljivi jezici, nastali na temelju slične ili iste dijalekatske baze, ali jezici koji se razlikuju i kao sustavi, i kao standardi.

U tim jezicima možemo ustanoviti (i) sljedeće razlike:

FONETSKO-FONOLOŠKE RAZLIKE
fonem h
u srp. nema h, ili v, j
srpski: oladiti, istorija, buva, leja
hrvatski: ohladiti, historija, buha, lijeha

prijelaz l > o
srpski: soko, sto, vo, posatni
hrvatski: sokol, stol, vol, polsatni

utjecaji drugih jezika
na srp. novogrčki, na hrv. starolatinski i novolatinski
srpski: hemija, Hrist, haos, hirurg, hlor
hrvatski: kemija, Krist, kaos, kirurg, klor

na srp. francuski, na hrv. latinski
srpski: aktuelan, santimetar, mađija, kafa
hrvatski: aktualan, centimetar, magija, kava

diftonzi au, eu
u srp. dediftongizacija
srpski: avgust, evnuh
hrvatski: august, eunuh

MORFONOLOŠKE I MORFOLOŠKE RAZLIKE

različito morfonološko ustrojstvo

srpski hrvatski srpski hrvatski
diplomatija diplomacija -tija -cija
informisati informirati -isati -irati
dirigovati dirigirati -ovati -irati
koleginica kolegica -nica -ica
sudija sudac -ija -ac
kiseonik kisik -onik -ik
srećan sretan -ć- -t-
plata plaća -t- -ć-
jezički jezični -ki -ni

različiti rod
srpski: bol, sekund, front, teritorija
hrvatski: bol, sekunda, fronta, teritorij

deklinacija brojeva dva, tri, četiri
srpski: od tri žene
hrvatski: od triju žena

SINTAKTIČKE RAZLIKE

umjesto infinitiva u hrv. u srp. da + prezent
srpski hrvatski
Ja ću da radim. Ja ću raditi.
On treba da radi. On treba raditi.

uz glagole kretanja:
srpski: kod + genitiv: kod lekara
hrvatski: D ili k + D: (k) liječniku

LEKSIČKE RAZLIKE

najbrojnije, uvjetovane:
dodiri s različitim jezicima,
različit odnos prema nacionalnom i internacionalnom leksiku

srpski hrvatski
episkop biskup
opšti opći
berberin brijač

različita značenja riječi

odojče hrvatski: mlado od svinje
srpski: mlado od čovjeka (hrv. dojenče)
brijač hrvatski: čovjek koji brije (srp. berberin)
srpski: aparat za brijanje (hrv. brijaći aparat)
naučnik hrvatski: učenik u zanatskoj školi - šegrt
srpski: čovjek koji se bavi naukom
(hrv. znanstvenik ili učenjak)

PRAVOPISNE RAZLIKE

futur I.
srpski: pisaću
hrvatski: pisat ću

pisanje kratica
srpski: dr mr
hrvatski: dr. mr.

Osobe koje govore švedski i norveški obično razumiju jedni druge bez većih problema. Ovo važi i za danski i norveški jezik, s tim da je veća sličnost u pisanju nego u govorenju jer je pisana književna inačica norveškog vrlo slična pisanom danskom zbog višestoljetne jezične unije koja je bila posljedica političke unije. No sve tri države (naroda) imaju svoj (službeni) standardni jezik koji se zovu samo danski, ili samo švedski, ili samo norveški, pa ne vidim razloga da u Srbiji ne bude srpski, a u Hrvatskoj hrvatski jezik.

Snažno inzistiranje zagovornika jedinstvenoga srpskohrvatskoga jezika svodi se, kada se ogole argumenti, na razumljivost jednoga jezika govornicima drugoga. No, za samobit i opstojnost jezika to je nebitno. Stupanj međusobne razumljivosti može rasti ili padati, no, ni jedno ni drugo nema reperkusija po opstojnost kako hrvatskoga tako i srpskoga.

[el_mariachi]

novamama kaže:

Nauci napamet:
Bosnjaci su narod muslimanske vjere u BiH sa svojim jezikom bosnjackim, a ne bosanskim.

A sto je onda jedan Ermin iz Zenice koji kaze da je ateist?

[KulinBan]

Lektorka kaže:

Zaista se svadjate oko gluposti, a to je u ovom slucaju opasno, jer se zamena teza (navodna rasprava o jeziku koja (lose) prikriva istinsko odmeravanje politickih moci) koristi da bi se odredio nacionalno-jezicki identitet. Mozda tako mora, takva nam je istorija (ne mislim na srednji nego na dvadeseti vek), nerealno je ocekivati da danas bilo ko prihvati "srpskohrvatski" kao naziv za nas jezik. To bi ovde i Ri§ i Au197/79 morali da shvate; posle rata na nacionalnoj osnovi doslovce je nebulozno ocekivati da, recimo, Hrvati i Bosnjaci pristanu na "srpski" u nazivu svog jezika.
S druge strane, treba biti oprezan prema izjavama i "naucnim radovima" onih lingvista i istoricara cije su noge do kolena u glibu aktuelne (nacionalne) politike.
Citajte "Bezuslovni univerzitet" od Deride (Derrida). Ne zbog dekonstrukcije, nego zbog podsecanja na obavezu Univerziteta da traga za istinom. Pomislite, ma kakva istorija naseg/nasih jezika bila, ocito je vodila jezickom zblizavanju, a ne udaljavanju. Ta cinjenica je i sada deo nase svakodnevice, morala bi, dakle, biti i deo naucne istine. Morala bi da podstakne na trazenje novog, ne-nacionalnog, imena za jezik/-e kojim govorimo i pisemo - jer, vidite cuda, ma kako pisali na ovom forumu, razumemo se.
Na nemackom govornom podrucju, gde i sama zivim i predajem nas/-e jezik/-e, ustalila se skracenica BKS. To je rezultat internacionalnog lingvistickog kompromisa sa politickom realnoscu u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji. Cinjenica je, medjutim, da nijedan nepristrastan lingvista (strani) NE PRIHVATA tezu o tri razlicita jezika (evo nam uskoro i cetvrtog, da), premda istovremeno svi prihvataju tri varijante, odnosno tri standarda - pri cemo je upravo bosnjacki za njih najdiskutabilniji.
Cini mi se, treba sacekati. Jasno je sve, a ipak treba sacekati da se prasina slegne i jos vremena prodje. Treba konacno odvojiti jezik od drzave, narocito od nacionalne drzave, pa videti da li jos umemo pismeno i usmeno da se sporazumevamo bez neprestanog listanja recnika i gramatickih prirucnika. I onda - kako nam bude. A uzgred, bice nam verovatno onako kako u Bosni bude, jer jedino Bosna nije jednonacionalna.

- Imali su sopstveno pismo (bosancicu - bosanicu) i sopstveni jezik (bosanski) i njegovali su pismenost. Pisani tragovi na steccima koji datiraju od prije hiljadu godina nedvosmisleno govore o pismenosti i zadivljujucim univerzalnim porukama za koje Miroslav Krleza ustvrdi da su jedini tragovi kulture u Evropi. Bosna je bila jedini primjer drzave u tadanjem svijetu gdje su narod i gospoda govorili i pisali isto. Pucki ili prosto narodni jezik bili su zanemareni i onemoguceni u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i drugim zemljama.

[Au197/79]

Lektorka kaže:

Ne, dragi Au197/79, u istom postu iz kog vadis autocitat, stoji i: "Ogromna je šteta što se lingvisti iz drugih srpskohrvatskih zemalja ne odazivaju na taj zajednički projekat." Sve ostalo sto pises, kao i to sto sam navodis, stoji, ja se s tim slazem, ali ako hoces da se BKS-svet opasulji/ograhovi, onda i sam moras da prestanes da koristis sporan termin - naime, "srpskohrvatski". Koje su to, DANAS, molim te, druge srpskohrvatske zemlje??!!
To bring it to the point: IME je mrtvo (ubijeno, ako hoces), JEZIK ocito nije. Dakle, pazi na ime, ako neces da sve sto kazes bude shvaceno kao puka provokacija.

Hvala na upozorenju. Sad sam shvatio da nisam bio dovoljno jasan. Ja lično taj jezik (od Slovenije do Makedonije) za koji sam rekao da se može zvati kako ko želi lično osobno i personalno zovem srpskohrvatskim. I to ne u nacionalnom smislu već u smislu da njime govore sve nacije nastale na osnovi 2 naroda (čak i plemena mada ima teorija da je to isto pleme). Šteta je što su od ta 2 naroda nastale tolike nacije (a recimo zbog jezika je mogla da se stvori jedna jedina) i još su 2 od njih uzurpirale imena ta 2 naroda.

ŽIVEO JEZIK!

[Didi]

Au197/79 kaže:

Hvala na upozorenju. Sad sam shvatio da nisam bio dovoljno jasan. Ja lično taj jezik (od Slovenije do Makedonije) za koji sam rekao da se može zvati kako ko želi lično osobno i personalno zovem srpskohrvatskim. I to ne u nacionalnom smislu već u smislu da njime govore sve nacije nastale na osnovi 2 naroda (čak i plemena mada ima teorija da je to isto pleme). Šteta je što su od ta 2 naroda nastale tolike nacije (a recimo zbog jezika je mogla da se stvori jedna jedina) i još su 2 od njih uzurpirale imena ta 2 naroda.

ŽIVEO JEZIK!

Samo malo. Sada tek ništa ne razumijem. Jasni su mi oni koji tvrde da su hrvatski i srpski jedan te isti jezik. Jasni su mi oni koji tvrde da su hrvatski i srpski dva različita jezika. Jasni su mi i oni koji tvrde da su ti jezici samo slični. No, nikada nisam čula da su od hrvatske i srpske nacije nastale sve ostale nacije u bivšoj Jugoslaviji: "sve nacije nastale na osnovi 2 naroda" i "šteta je što su od ta 2 naroda nastale tolike nacije". Ili pogrešno čitam?

[Zavelim]

a šta se imaš čudit, vidiš da je čovik davno oša iz Ljubuškog pa pomanita od tuge za rodnim krajem, toliko da više ne zna ni pisat po rvacki

ej Ljubušak, znaš li ti kako fra Lovro Sitović Ljubušak početkom 18.st naziva svoj materinji jezik?

inače vam je fra Lovro bijo musliman po rođenju, iz Ljubuškog sin kakvog bega, ali su ga oteli vrgorački ajduci i držali jedno vrime. Kasnije su ga vratili kući no on je pobiga od kuće i vratijo se nazad u Vrgorac te se prikrstijo i otiša u fratre

[azza]

sto se tice jezika u bosni i hercegovini, postoje BOSANSKI, HRVATSKI i SRPSKI, i to su jedina tri jezika koja su prihvacena ustavom BiH. sto hoce reci da BOSNJACKI jezik ne postoji kao jezik, pa cak ni kao dijalekat koji se moze staviti u jedan strogi okvir, jer u BiH ne govore svi bosnjaci istim dijalektom, kao ni svi srbi, ni svi hrvati. uostalom, sto se tice jezika (a posebno dijalekata), niko nikome u BiH nista ne namece, jer sam ja licno, kroz svoje skolovanje (osn. i sr. sk.) imala pravo da biram koji cu jezik uciti i kojim cu jezikom govoriti (a pritom sam i u osnovnoj i u srednjoj skoli imala profesore hrvatske i srpske nacionalnosti koji su predavali b,h,s jezike). na filozofskom fakultetu u sarajevu, gdje studiram na odsjeku sa b,h,s jezike imam pravo da biram koji cu jezik studirati, ali sam zato spremala fonetiku iz gram. hrv. jez, morf. iz gram. bos. jez., a sluzim se srpskim rjecnikom stranih rijeci, jer je mnogo lakse uciti iz knjiga u kojima su stvari dobro objasnjene, bez obzira na to ko ih je pisao. drago mi je zbog toga, jer samo imam priliku vise da naucim i ne ogranicavam se nekim glupostima poput "sto bih ja ucila hrvatski i srpski?". uostalom, nijedan nas jezik (bhs) ne moze se nauciti i istinski razumjeti bez ostala dva, barem ja tako mislim... jos jedna stvar, moja najbolja prijateljica zove se dragica, hrvatica je po nacionalnosti, ali govori bosanski jezik, a niko joj ga nije nametnuo (niti bi mogao), a nije jedina, vjerujte mi. eto, ne bih vise da peglam, ali stvarno mislim da bi bilo jako pametno da se prouce neke stvari, pa da se onda o njima raspravlja.

Jedan jezik tri nacije. Ne ide tri nacije tri jezika.
Stanje na terenu govori suprotno

koji bi se to jedan jezik trebao govoriti u Bosni i Hercegovini?

[linka]

ej Ljubušak, znaš li ti kako fra Lovro Sitović Ljubušak početkom 18.st naziva svoj materinji jezik?

mali prilog za dijalektoloski rijecnik:
hr. tjedan
sr. nedelja
bo. sedmica ( arhaicno-hefta)

mene jako nervira insistiranje na slovu H gdje mu lahko i kahva , a njemu je kahva bio i izraz za kafanu. on je govorio tako, ali ja nisam i necu i tacka. nema tog ko ce me prisiliti. za mene su to proseravanja cista. i niko nema pravo da me smatra manjom bosankom, bosnjakinjom i muslimankom zbog toga, kako si inache neki znaju dati za pravo. govoricu onako kako sam navikla i izgovarati H gdje mu je mjesto i gdje sam ga izgovarala i prije. u shs jeziku u kojem je npr. hrdja ili hrdjav bilo nepravilno ja sam se uvijek morala korigirati da pisem rdja da ne bih dobila 1 iako je za mene uvijek bilo normalno da kazem hrdja. vjerujem da su se mnogi od danasnjih mahramasha i kahvedzija ubijali tada govoriti kuvano, rdja i sl.
sto se tiche srba u bih, nece oni izgovoriti H tamo i gdje im to standardni srpski jezik nalaze tako da je kuvano, kujinja, ljeb, iljada, rvat, odati itd.

a sjecam se kada sam u 5. razredu osnovne iz pismene vjezbe iz predmeta shs o temi " moja baka" dobila 5, ali me je nastavnica srbijanka na casu izribala da je sastav odlican, ali da sam u sastavu koristila neknjizevne, nepravilne i zastarjele izraze dajdza i nena. meni maloj to je tesko palo i sve dok nisu dosle "demokratske promjene" mislila sam da je sramota u javnosti i drustvu reci da imam nenu, dajdzu i amidzu, jer se tim izrazima koriste samo zaostali ljudi i seljaci. da je to nekulturno za razliku od baka, ujak i stric.to je po meni ocit primjer diskriminiranja, stvaranja kompleksna nize vrijednosti i cega sve ne.

[linka]

ihi kako propustih utipkati "djed " pri prichi o kahvi i lahkome

[Au197/79]

Ljudi moji, u Bosni se govori bosanski u Šumadiji šumadinski u Slavoniji slavnoski u Dalmaciji dalmoški, Banatu lalinski...

[Neutrinum]

novamama kaže:

Bosnjacki jezik?

Jeli to onaj jezik kojeg pricaju i bosanski Srbi, samo bez onih par turskih rijeci i pokojem visku slova h izmedju?

pitanje je, sta je starije: Bosna ili bosanski Srbi??

[Renta10]

Volio bih pokrenuti diskusiju znalaca o ovoj temi.
Mislim da je tema zanimljiva i ako bude dosta stručnih komentara mogli bi nešto više saznati..

Neka ovaj link bude podloga..

http://www.geocities.com/famous_bosn...ski_jezik.html