Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 30.01.2010., 19:47   #41
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Ipak je to nepotrebno. Time ništa ne dobivamo, a trošimo ogromno vrijeme i sredstva. Ne želim reći da na novčanicama ne može nešto pisati i na glagoljici, na poštanskim markama, na nekim poveljama itd. ali to su sve samo dekorativne i simbolične stvari.

Nisu Hrvati izmislili glagoljicu. A ni latinicu.
Opet,mogli bi barem malo pojačati zanimanje mladih za glagoljicu...

Ja bih barem stavio kao latinski,obvezatan predmet u gimnazijama...
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2010., 11:04   #42
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Opet,mogli bi barem malo pojačati zanimanje mladih za glagoljicu...

Ja bih barem stavio kao latinski,obvezatan predmet u gimnazijama...
Ja bih stavio da latinski i glagoljica budu fakultativni predmeti.

Osim toga, glupo je da netko drugi odlučuje što bi ljude trebalo zanimati. Prvi kriterij mora biti koliko će im to biti korisno u životu, a ne "proizvodnja nacionalno svjesnih Hrvata".
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2010., 11:15   #43
Quote:
nima kaže: Pogledaj post
Pitanje o tome u kojoj mjeri uvođenje hrvatskog pisma treba izvesti se može gledati sa subjektivne točke gledišta i pri tome naići na razna tumačenja i mišljenja koja mogu ili ne moraju biti osnovana, no prije svega treba razumjeti i poštovati objektivne prednosti samosvojnog pisma za gospodarstvo i društvo u cjelini. Opet ću spomenuti Izrael i reći da se treba učiti na njihovom primjeru, barem glede ovog pitanja.
To nema nikakve veze. Židovi su imali posebnu vjeru tisućama godina, živjeli su odvojeno, njihovi svećenici (dobro, rabin nije baš svećenik, ali otprilike) su koristili isključivo njihovo pismo i jezik. Židovi sami su govorili različitim jezicima i prilikom ponovnog naseljavanja Izraela jezik i pismo su bile zajedničke točke, ali i danas su mnogi natpisi u Izraelu i na ruskoj ćirilici, zbog velikog broja useljenika iz Rusije u 1990-im.

S druge strane, Hrvati su okrenuti katolicizmu, a glavno pismo je tu ipak latinica.

Kolika je prednost vlastitog pisma dobro znaju Srbi, koji većinu novina tiskaju na latinici. Što će ti vlastito pismo ako skoro svi narodi oko tebe koriste neko drugo pismo? Čak i Grci na internetu dosta često (neformalno) pišu latinicom, gdje recimo umjesto omege pišu w.

Za gospodarstvo je to samo dodatni trošak, nikakva korist. Zamisli sve dokumente, sve isprave, svu dokumentaciju prebacivati na glagoljicu? Zamisli koliko se vremena dodatno troši jer ljudi trebaju glagoljicu naučiti, jer puno teže čitaju i razumijevaju tekstove na glagoljici? Koji je samo trošak obrazovati sve profesore koji će predavati glagoljicu? Zamisli kako je roditeljima kada trebaju pomoći djetetu da nešto napiše ili pročita a ni sami ne znaju glagoljicu ili su je nekako jedva naučili?

Dakle, koristi nema, osim nekakve nacionalno-sentimentalne, a vrijeme je da se okrenemo ozbiljnom razmišljanju o efikasnosti naše države i društva i malo stavimo emocije na stranu.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2010., 18:09   #44
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Ja bih stavio da latinski i glagoljica budu fakultativni predmeti.

Osim toga, glupo je da netko drugi odlučuje što bi ljude trebalo zanimati. Prvi kriterij mora biti koliko će im to biti korisno u životu, a ne "proizvodnja nacionalno svjesnih Hrvata".
S takvim razmišljanjem o korisnome u životu onda možda ne bi trebalo mlade uopće podučavati o likovnoj ili glazbenoj kulturi?
Pa ni o vrijednostima kao što su istina, čast, poštenje i moral jer im to u društvu u kojem živimo možda ne bude korisno, čak štoviše, možda im poštivanje tih vrijednosti odmogne u napredovanju kroz život.
Bilo bi ih onda bolje učiti vrijednostima beskrupuloznosti, pohlepe, nametljivosti, dvoličnosti, oportunizma i korupcije?
Pessimus dux is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2010., 18:27   #45
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Opet,mogli bi barem malo pojačati zanimanje mladih za glagoljicu...

Ja bih barem stavio kao latinski,obvezatan predmet u gimnazijama...
Kad smo mogli i morali uciti cirilicu, zasto ne i glagoljicu?

Nauciti samo pismo nije problem, ali sto sa jezikom? Da li u isto vrijeme uciti i staro-hrvatski, cakavski (?) na kome je glagoljica pisana?

Osobno, ja sam zato. Iako u skoli bas nisam volio latinski, danas mi je vise nego drago da su me natjerali da ga ucim dvije godine.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2010., 09:33   #46
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
To nema nikakve veze. Židovi su imali posebnu vjeru tisućama godina, živjeli su odvojeno, njihovi svećenici (dobro, rabin nije baš svećenik, ali otprilike) su koristili isključivo njihovo pismo i jezik. Židovi sami su govorili različitim jezicima i prilikom ponovnog naseljavanja Izraela jezik i pismo su bile zajedničke točke, ali i danas su mnogi natpisi u Izraelu i na ruskoj ćirilici, zbog velikog broja useljenika iz Rusije u 1990-im.
Bojim se da mi nije jasno što ste htjeli reći ovime.
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
S druge strane, Hrvati su okrenuti katolicizmu, a glavno pismo je tu ipak latinica.
Hrvatsko pismo je glagoljsko pismo. O tome se toliko govorilo da ne znam treba li netko imati dileme oko toga.
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Kolika je prednost vlastitog pisma dobro znaju Srbi, koji većinu novina tiskaju na latinici. Što će ti vlastito pismo ako skoro svi narodi oko tebe koriste neko drugo pismo? Čak i Grci na internetu dosta često (neformalno) pišu latinicom, gdje recimo umjesto omege pišu w.
Srbi uz ostale također osjećaju posljedice politike koja se vodila u dvadesetom stoljeću. Vlasničku strukturu njihovih novina ne poznajem, no poznata mi je hrvatskih koju možete pogledati ovdje:
http://amac.hrvati-amac.com/index.ph...128&Itemid=192
Vjerojatno je vlastito pismo mjera zaštite narodnog i nacionalnog identiteta i posebnosti itd.
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Za gospodarstvo je to samo dodatni trošak, nikakva korist. Zamisli sve dokumente, sve isprave, svu dokumentaciju prebacivati na glagoljicu? Zamisli koliko se vremena dodatno troši jer ljudi trebaju glagoljicu naučiti, jer puno teže čitaju i razumijevaju tekstove na glagoljici? Koji je samo trošak obrazovati sve profesore koji će predavati glagoljicu? Zamisli kako je roditeljima kada trebaju pomoći djetetu da nešto napiše ili pročita a ni sami ne znaju glagoljicu ili su je nekako jedva naučili?
Ne vidim zašto biste sve trebali prebacivati na glagoljicu. Ako tko želi imati dokumente na latinici slobodno ih ima na njoj, no meni i ostalim Hrvatima se mora omogućiti isto na glagoljici.
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Dakle, koristi nema, osim nekakve nacionalno-sentimentalne, a vrijeme je da se okrenemo ozbiljnom razmišljanju o efikasnosti naše države i društva i malo stavimo emocije na stranu.
Ja sam Hrvat i imam pravo na korištenje hrvatskoga pisma i jezika u svojoj matičnoj državi, isto kao što isto pravo imaju svi ostali narodi. "Prvi kriterij" je poštovanje osnovnih ljudskih prava među koja spada pravo na pismo i jezik, uživanje duhovnog, kulturnog i materijalnog nasljedstva u koje spada navedeno. Ako želim da mi se diploma ili kakve druge isprave i zakoni tiskaju na glagoljici tada država to mora omogućiti, isto kao i drugim narodima u državi. Ostalo je rekao Pessimus dux.
nima is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2010., 22:58   #47
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
To nema nikakve veze. Židovi su imali posebnu vjeru tisućama godina, živjeli su odvojeno, njihovi svećenici (dobro, rabin nije baš svećenik, ali otprilike) su koristili isključivo njihovo pismo i jezik. Židovi sami su govorili različitim jezicima i prilikom ponovnog naseljavanja Izraela jezik i pismo su bile zajedničke točke, ali i danas su mnogi natpisi u Izraelu i na ruskoj ćirilici, zbog velikog broja useljenika iz Rusije u 1990-im.
To što se naveli i nije posve točno. Naime, prvo treba reći da se isprva radi o Izraelcima, od kojih su Judejci tek jedno pleme ili narod. Zatim da je Izrael izašao iz Egipta, te je dobar dio izraelskih plemena štovao egipatske običaje, ne današnje židovske. Potrebno je spomenuti i postojanje egipatskih kalebita u vrlo ranoj izraelskoj zajednici, koji su vjerojatno pokupljeni sa Mojsijem nakon izlaska iz Egipta. Također u periodu Sudaca najvjerojatnije zemaljsku upravu čini egipatska vlast, tako da možete u hebrejskom jeziku vidjeti i dobar dio egipatskih riječi, no isto tako i sanskrta. Tek nakon nestanka egipatske vlasti do oko 1000 godine prije Krista nastaje država Izrael i počinju vladati izraelski kraljevi. Također ubrzo imate i razdvajanje kraljevstva na južno i sjeverno, gdje je južno nama poznato kao Judeja iz koje znamo današnje Židove, a ostatak Izraela koji je bio u sjevernoj državi je uništen i raseljen po svijetu i ne zna se gdje su. Sjeverno kraljevstvo traje relativno kratko, do oko 931 kad dolazi pod udar asiraca, jug ili Judeja dolazi pod Babilon (u Izraelu su u to vrijeme štovani Baal i Aštarta, također dosta rašireno i u Judeji, prinosile su se i žrtve Moleku itd., dok su u jeruzalemskom Hramu Kalebiti znali organizirati i pokoje orgije, ono što danas izvode masoni i kultovi, te prakse su opisane i zabranjene u biblijskim knjigama). Babilonski Židovi (Judejci) su usvojili dosta aramejskog jezika u svoj jezik, te ga zapisivali u aramejskom pismu, koje je kako sam i rekao, preoblikovano u uglasti oblik te postalo hebrejskim pismom, dolazi do obnove Mojsijevog učenja itd. (Nehemija itd). Dakle hebrejsko pismo do tada ne postoji u današnjem obliku. Zatim su imali period od oko 4 stoljeća prije Krista do prvog stoljeća u kojem je došlo do opsežne helenizacije Židova, tako da su na prostoru bivše Judeje i drugdje bili česti obredi na grčkom pismu i jeziku. Iz tog razdoblja imamo i LXX, apokrife itd., u hebrejskom jeziku se već nakupilo dosta posuđenica iz asirskog, babilonskog, aramejskog, samarijskog itd. Između Židova koji nisu bili helenizirani i onih koji su bili helenizirani je često znala postojati netrpeljivost upravo zbog korištenja grčkog u židovskoj liturgiji. Dalje, ortodoksni Židovi su bez obzira na čestu netrpeljivost prema heleniziranima (kao kod nas latinaši i glagoljaši), redovito koristili grčku filozofiju i logiku u tumačenju Tore i na osnovu takvog tumačenja držali pravosudno tijelo koje bi Vam trebalo biti poznato kao Sanhedrin. Tu je isto bilo grupašenja i razilaženja oko toga treba li ili ne Talmud itd (Tora im je služila kao nama danas Ustav, no oni su je tumačili svaki na svoj način i zapravo tražili način kako da je "zakonski prekrše"). U vrijeme oko Kristova rođenja u Judeji su govoreni grčki (najrašireniji), aramejski, latinski i hebrejski (slabo rasprostranjen u narodu, visoko zastupljen u svećenstvu i Sanhedrinu). Što se tiče vjere, dosta sličnih stvari ima u Ugaritu, npr. gledanje kroz pojmove Božje Skupštine itd. što je ključan pojam za ispravno tumačenje nekih dijelova Biblije, i u Evanđelju, npr. pravljenje šatora na vrhu planine ili brda, što je jedna od podloga blagdana Sjenica (סכות) itd., s druge strane imate unutarvjerske sekte koje razvijaju kabalu itd. No to nije predmet ove teme, nego glagoljica. Treba stoga reći da je starohebrejski kakav se koristio u to vrijeme do Jamnije i oko ustanovljenja MT-a, nije današnji govoreni ili suvremeni hebrejski, i oni stoje u odnosu kao na primjer staroslavenski hrvatske redakcije sa našim današnjim hrvatskim. Što se tiče jezika kao zajedničke točke, mislim da on može biti zajednička točka jedino u bogoslužju, zbog čega sam to stavio i kao primjer za hrvatsko pitanje i rekao da su Židovi problem konsolidacije svog društva vrlo dobro riješili, premda imaju veće poteškoće nego Hrvati. Naveli ste i rusku ćirilicu, također bi bilo dobro spomenuti i da se tamo koristi i arapski i latinski, a od jezika je u velikoj mjeri zastupljen i engleski, koji neki smatraju i službenim pored hebrejskoga. Dakle mnogo veći problemi nego kod nas, uvjetno rečeno, jer se i kod nas mogu ubrzo pojaviti slični, s obzirom na ubrzanu informatizaciju, ukoliko se ne provede slična konsolidacija društva oko svoga povijesnoga identiteta.
nima is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 01:35   #48
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
Kad smo mogli i morali uciti cirilicu, zasto ne i glagoljicu?

Nauciti samo pismo nije problem, ali sto sa jezikom? Da li u isto vrijeme uciti i staro-hrvatski, cakavski (?) na kome je glagoljica pisana?

Osobno, ja sam zato. Iako u skoli bas nisam volio latinski, danas mi je vise nego drago da su me natjerali da ga ucim dvije godine.
kada bi glagoljica bila službeno pismo u republici hrvatskoj, to bi otvorilo niz problema. prvo, ona je u kontinuitetu prisutna na malom prodručju današnje republike hrvatske. drugo, glagoljički glasovi (nazovimo ih tako) i današnji hrvatski jezik na mnogim razinama nisu kompatibilni - trebalo bi ili "prilagoditi" glagoljicu ili napraviti pretumbavanje standardnog hrvatskog jezika. nijedno rješenje ne bi prošlo bez sakaćenja. treće, a možda i najbitnije - njezina praktičnost. naime, kako je rekao jedan moj profesor, istinski zaljubljenik u glagoljicu, ona je iznimno nepraktična za brzo pisanje rukom. a čovjek je piše dvadeset godina.

da se ne bi krivo shvatilo, iznimno volim glagoljicu, uložio sam napore da je naučim... ali, njezino forsiranje u javnim službama bi zapravo bilo nametanje nečega što ipak u praktičnom smislu pripada prošlosti. uvoditi je u školski program kao obavezni predmet bilo bi bez dugoročnog efekta. s druge strane, dosta škola ima glagoljicu kao izborni predmet.

uostalom, krajem devetnaestog stoljeća se pokušalo napraviti nešto slično ostvarenju ovdje izraženih želja. dosta novih naslova je objavljeno na glagoljici. odaziv čitateljstva bio je mizeran.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 10:51   #49
Zanimljiv mi je dosta rani glagoljaški zapis iz Župe Dubrovačke, koji je iskopan prije 2, 3 godine, a znanstveni rad bi triba bit objavljen valjda ove godine.

Zanimljiv zbog više stvari, radi se o 10. ili 11. st., o glagoljici koja je prije svega bitna za hrvatsko glagoljaško nasljeđe, uz baščansku ploču dosad najbogatiji stariji glag. tekst, po stilu najsličniji baščanskoj ploči tj. radi se o prelaznom tipu glagoljice iz oble u uglastu - zabilježeno samo u Hrvata, tekst je uklesan u keramiku - uklesivanje u kamen ili keramiku je još jedna specifičnost isključivo starijih hrvatskih glagoljaških nalaza, tekst potpisuju 2 autora - Ivan i Stjepan (ako me sjećanje ne vara), pisan od strane "običnih" ljudi a ne političara ili crkvenjaka što je jako bitno jer pokazuje da su se glagoljicom služili i obični ljudi. Ovaj nalaz je jako važan i za teorije o putu širenja glagoljice, teorije o postanku glagoljice, itd. ali i za proučavanje glagoljaške tradicije upravo unutar hrvatskog etničkog korpusa.

Jel zna iko išta detaljnije, ili barem kad ćemo moći pročitati originalni znanstveni rad?
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 13:20   #50
Quote:
df_ kaže: Pogledaj post
kada bi glagoljica bila službeno pismo u republici hrvatskoj, to bi otvorilo niz problema. prvo, ona je u kontinuitetu prisutna na malom prodručju današnje republike hrvatske. drugo, glagoljički glasovi (nazovimo ih tako) i današnji hrvatski jezik na mnogim razinama nisu kompatibilni - trebalo bi ili "prilagoditi" glagoljicu ili napraviti pretumbavanje standardnog hrvatskog jezika. nijedno rješenje ne bi prošlo bez sakaćenja. treće, a možda i najbitnije - njezina praktičnost. naime, kako je rekao jedan moj profesor, istinski zaljubljenik u glagoljicu, ona je iznimno nepraktična za brzo pisanje rukom. a čovjek je piše dvadeset godina.

da se ne bi krivo shvatilo, iznimno volim glagoljicu, uložio sam napore da je naučim... ali, njezino forsiranje u javnim službama bi zapravo bilo nametanje nečega što ipak u praktičnom smislu pripada prošlosti. uvoditi je u školski program kao obavezni predmet bilo bi bez dugoročnog efekta. s druge strane, dosta škola ima glagoljicu kao izborni predmet.

uostalom, krajem devetnaestog stoljeća se pokušalo napraviti nešto slično ostvarenju ovdje izraženih želja. dosta novih naslova je objavljeno na glagoljici. odaziv čitateljstva bio je mizeran.
Nije mi uopce namjera da propagiram uvodjenje glagoljice u javni zivot, ne znam odkud ti ideja da sam to rekao.

Ja vjerujem da su glagoljica, staro-hrvatska cakavica i bosanska ikavica dio nase kulturne bastine koji bi trebali da se uci u gimnaziji uz latinski, ali mozda samo jednu godinu. Danasnja cakavska i stokavska ikavica nisu nikakav seljacki "dijalekt", nego zivi dio hrvatskog jezika koji bi se ovim putem zaustavio od odumiranja.

Mislim da tako nesto slicno rade u Irskoj sa ucenjem Gaelic jezika, a vjerovatno i u drugim zemljama svjesnim svoje kulturne tradicije i bastine.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 14:17   #51
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
Nije mi uopce namjera da propagiram uvodjenje glagoljice u javni zivot, ne znam odkud ti ideja da sam to rekao.

Ja vjerujem da su glagoljica, staro-hrvatska cakavica i bosanska ikavica dio nase kulturne bastine koji bi trebali da se uci u gimnaziji uz latinski, ali mozda samo jednu godinu. Danasnja cakavska i stokavska ikavica nisu nikakav seljacki "dijalekt", nego zivi dio hrvatskog jezika koji bi se ovim putem zaustavio od odumiranja.

Mislim da tako nesto slicno rade u Irskoj sa ucenjem Gaelic jezika, a vjerovatno i u drugim zemljama svjesnim svoje kulturne tradicije i bastine.
Naravno, neka uči onaj koga zanima, a neka se svi obavijeste o tome da to postoji.

Ali irski nije baš isto kao i hrvatski. Nisu Hrvati preuzeli mađarski, a da se hrvatski govori tek u par zabačenih predjela.

Ja se apsolutno slažem da treba učiti dijalekte. Svaki Hrvat bi ako ništa drugo trebao razumjeti sva tri dijalekta. Štoviše, odlično bi bilo da je nastava u nižim razredima OŠ djelomično na dijalektu.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 14:20   #52
Quote:
Pessimus dux kaže: Pogledaj post
S takvim razmišljanjem o korisnome u životu onda možda ne bi trebalo mlade uopće podučavati o likovnoj ili glazbenoj kulturi?
Pa ni o vrijednostima kao što su istina, čast, poštenje i moral jer im to u društvu u kojem živimo možda ne bude korisno, čak štoviše, možda im poštivanje tih vrijednosti odmogne u napredovanju kroz život.
Bilo bi ih onda bolje učiti vrijednostima beskrupuloznosti, pohlepe, nametljivosti, dvoličnosti, oportunizma i korupcije?
Poštenje se ne uči u školi. Škola eventualno može učiti ljude disciplini i radu, ali i to je teško. Kad netko dođe u školu već donosi mnogo toga od kuće.

Lijepo je pokazivati učenicima slike, ali znam dobro kakav je interes za to među učenicima (nikakav). Najveći interes imaju zapravo oni koji crtaju grafite ili par postotaka djece koja su umjetnički orijentirana.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 14:48   #53
Quote:
Dilberth kaže:
Ja vjerujem da su glagoljica, staro-hrvatska cakavica i bosanska ikavica dio nase kulturne bastine koji bi trebali da se uci u gimnaziji uz latinski, ali mozda samo jednu godinu. Danasnja cakavska i stokavska ikavica nisu nikakav seljacki "dijalekt", nego zivi dio hrvatskog jezika koji bi se ovim putem zaustavio od odumiranja.
Kako se razlikuju "starohrvatska" čakavica i "bosanska" ikavica od današnje čakavske odnosno štokavske ikavice? Moram priznat da nisam nikad čuo za "starohrvatsku" čakavicu i "bosansku" ikavicu...
Kloki is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 14:53   #54
Quote:
df_ kaže: Pogledaj post
kada bi glagoljica bila službeno pismo u republici hrvatskoj, to bi otvorilo niz problema. prvo, ona je u kontinuitetu prisutna na malom prodručju današnje republike hrvatske. drugo, glagoljički glasovi (nazovimo ih tako) i današnji hrvatski jezik na mnogim razinama nisu kompatibilni - trebalo bi ili "prilagoditi" glagoljicu ili napraviti pretumbavanje standardnog hrvatskog jezika. nijedno rješenje ne bi prošlo bez sakaćenja. treće, a možda i najbitnije - njezina praktičnost. naime, kako je rekao jedan moj profesor, istinski zaljubljenik u glagoljicu, ona je iznimno nepraktična za brzo pisanje rukom. a čovjek je piše dvadeset godina.
Kakvi su to veliki problemi, pa morate se boriti za svoje. Danas vam je na raspolaganju doslovno sve, alate imate, pismo imate, koristite ga i prilagodite ono što vam stvara poteškoće kako biste ih riješili, ne bi bilo glagoljici prvi put; znate dobro da se glagoljica u toku svog razvoja korigirala i prilagođavala više puta tadašnjim potrebama (tada to nisu smatrali sakaćenjem nego očuvanjem i razvojem svojega; da li je razvoj iz oble u uglastu sakaćenje oble? Ligature? Recite konkretno što biste korigirali). Pa to vam je posao kao lingvistu, isto kao i inženjeru koji se bavi tehničkim sustavima koji trebaju biti na uslugu nekom tko koristi sustav – prilagoditi ga da se može koristiti u skladu sa potrebama korisnika. Ako je netko takve struke koja zahtijeva mnogo pisanja i brzog pisanja a ne odgovara mu kurziv, pa neka piše latinicom kao i do sada, kakav je to problem. Pogledajte kako su drugi riješili iste teškoće, a pisma su im daleko primitivnija i starija nego glagoljica.
Quote:
df_ kaže: Pogledaj post
da se ne bi krivo shvatilo, iznimno volim glagoljicu, uložio sam napore da je naučim... ali, njezino forsiranje u javnim službama bi zapravo bilo nametanje nečega što ipak u praktičnom smislu pripada prošlosti. uvoditi je u školski program kao obavezni predmet bilo bi bez dugoročnog efekta. s druge strane, dosta škola ima glagoljicu kao izborni predmet. uostalom, krajem devetnaestog stoljeća se pokušalo napraviti nešto slično ostvarenju ovdje izraženih želja. dosta novih naslova je objavljeno na glagoljici. odaziv čitateljstva bio je mizeran.
Ne vidim zašto se glagoljsko pismo ne bi učilo u sklopu hrvatskoga jezika. Ako netko ima želju učiti staroslavenksi itd. na glagoljici, onda se može govoriti o zasebnom predmetu. Ali se nikako ne mogu složiti da glagoljica – koja se koristila više od tisuću godina – nema dugoročnog efekta i da pripada prošlosti, posebno pored današnje tehnologije.

"Sjeverno kraljevstvo traje relativno kratko, do oko 931 kad dolazi pod udar asiraca, jug ili Judeja dolazi pod Babilon"
Ispravak: "od oko 931 do kad dolazi pod udar itd."
nima is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 14:58   #55
Ja bi bio sretan kad bi se mogli na nekom forumu dopisivati na glagoljici ili kad bi se otvorila stranica posvećena glagoljskim tekstovima...
Kloki is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 16:21   #56
Quote:
Kloki kaže: Pogledaj post
Kako se razlikuju "starohrvatska" čakavica i "bosanska" ikavica od današnje čakavske odnosno štokavske ikavice? Moram priznat da nisam nikad čuo za "starohrvatsku" čakavicu i "bosansku" ikavicu...
Vidis, bas zato sto nisi nikad cuo, trebao bi da ucis!

Ja mislim na stari cakavsku ikavicu kojom je pisani hrv. dokumenti i koja se i danas govori u Hrv. Primorju. Bosanska ikavica je ikavica Kulina bana i njegovih povelja, koja se jos govori po nekim hrvatskim selima Bosne i Like.

Koliko se ti danasnji govori razlikuju od srednjevjekovnih, to je upravo ono sto treba da ucimo i ti i ja.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 16:42   #57
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Naravno, neka uči onaj koga zanima, a neka se svi obavijeste o tome da to postoji.
Ali irski nije baš isto kao i hrvatski. Nisu Hrvati preuzeli mađarski, a da se hrvatski govori tek u par zabačenih predjela. .
Hvala Bogu da nismo preuzeli madjarski, ne bi nas nitko ziv razumio

Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Ja se apsolutno slažem da treba učiti dijalekte. Svaki Hrvat bi ako ništa drugo trebao razumjeti sva tri dijalekta. Štoviše, odlično bi bilo da je nastava u nižim razredima OŠ djelomično na dijalektu.
Da, i ucitelji bi trebali biti rodjeni i odrasli u kraju gdje se govori na dijalektu.

Ovo me nesto podsjeca na "misionarski" rad sto su moje tetke morale da rade ranih 50-ih godina. Kao svrsene uciteljice uciteljske skole, jedini posao koje su mogle dobiti bio je u istarskim selendrama da uce Istrijance "pravilni" hrvatski
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 21:32   #58
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
Hvala Bogu da nismo preuzeli madjarski, ne bi nas nitko ziv razumio


Da, i ucitelji bi trebali biti rodjeni i odrasli u kraju gdje se govori na dijalektu.

Ovo me nesto podsjeca na "misionarski" rad sto su moje tetke morale da rade ranih 50-ih godina. Kao svrsene uciteljice uciteljske skole, jedini posao koje su mogle dobiti bio je u istarskim selendrama da uce Istrijance "pravilni" hrvatski
moj pokojni stari je bio na početku svoje učiteljske karijere tamo negdje u istri par godina šezdeset i neke. ne znam koliko ih je naučio "pravilni" hrvatski kad je više od svega volio pričati na svojoj čakavici
tom_xox is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2010., 19:41   #59
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Poštenje se ne uči u školi. Škola eventualno može učiti ljude disciplini i radu, ali i to je teško. Kad netko dođe u školu već donosi mnogo toga od kuće.
Ovo posljednje stoji, međutim, škola kao odgojna ustanova ima zadatak promicanja vrijednosti koje sam naveo među djecom i mladima.
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Lijepo je pokazivati učenicima slike, ali znam dobro kakav je interes za to među učenicima (nikakav). Najveći interes imaju zapravo oni koji crtaju grafite ili par postotaka djece koja su umjetnički orijentirana.
I ovo otprilike stoji, međutim ne smatram to dovoljnim razlogom da se likovna kultura izbaci iz nastavnog programa.
Pessimus dux is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2010., 18:24   #60
uvođenje glagoljice moglo bi povući za sobom pitanje i ćirilice, jer je i ćirilica također staro pismo kojem su se koristili na području srednjovjekovne Hrvatske, neki kažu i treće od tri hrvatska pisma. A da netko ide sad uvoditi ćirilicu među djecu proglasili bi ga ludim ili politički nepodobnim
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:19.