Ajmo uzgojiti najljuće chili papričice - čuvena Bhut Jolokia i ostale

[ovo sam ja]

Ja sam ljubitelj ljute hrane, jer mi nikad nije dovoljno ljuto i uvijek treba staviti još malo pa me je zaintrigiralo da od svake vrste ljutih papričica posadim po nekoliko desetaka biljaka i to da raste u teglama, a ne u vrtu. Pregledavajući po netu vidio sam da postoji mnoštvo papričica različitih "vrijednosti" ljutosti po skovilovoj skali, pa sam tako nabavio Jolokiu, Viper Nagu, a na putu mi je i još nekolicina sjemenki ljutih papričica (iz inozemstva), raznih vrijednosti ljutosti od 500 do 200.000 skovila i nešto više i različitih oblika, okruglih, stožastih,'doguljastih' pa i nekih koji podsjećaju na neke stvari (neću reći koje, pretpostavite).
Zanimalo bi me slijedeće, htio bih od tih papričica ostaviti sjeme za nagodinu s tim da se genetski ne miješaju, tj. da im se razina ljutine ne smanji, jel se može npr. kada procvatu da se s matične biljke ili druge iste vrste uzme pelud i oplodi taj cvijet kistom i sl., da ne dođe pelud s druge vrste ili svaku biljku na neki način zaštititi mehanički nekom folijom dok ne prođe vrijeme parenja biljaka?
A ova zemlja što se kupi za sadnju sjemenki da li bi ju trebalo prije zaliti vrućom vodom da se ubiju eventualne životinjice u njoj. Netko kaže da bi se trebala svaka zemlja na taj način dezinficirati, a opet neki kažu da se time uništavaju hranjiva svojstva zemlje.

Dosta sam toga našao po netu, najviše na stranim stranicama, ali ovo što je Andrej napisao je super i do pojedinosti s fotografijama objašnjeno "po domaći".

[AndrejX]

Prozori obasjani suncem, dnevna temperatura polako prelazi u dvoznamenkaste cifre pa je ocito stiglo i vrijeme zavrsiti ovo teoretiziranje sa zadnjom dozom savjeta

Posto znam da veci dio populacije nije sklon citanju dugackih tekstova evo cetiri bitna savjeta za koje smatram da ih treba naglasiti:
- posuda od dvadesetak litara i vreca najjeftinije zemlje su sasvim dovoljni da bi jedna biljka kroz sezonu dala veliku kolicinu kvalitetnih plodova. Dakle kompliciranje nije neophodno i samim tim ne znaci da ce donjeti daleko veci urod, ali uz samo malo truda mozemo dobiti jos bolje rezultate.

- najveca pogreska koju svi cinimo na pocetku (pa i kasnije) je prenatrpanost biljkama. Sve je to divno kada listamo slike i karakteristike da bi bez imalo problema natrpali stotine stotine sorti, nije problem tu hrpu niti isklijati ali kad pocne presadivanje pa iznosenje/unosenje pa sadnja u velike posude pa zaljevanje pa gnojenje....i sve da bi nakon pocetnog ushita i nakon sto smo spalili sve koje smo poznavali zakljucili da nemamo sto uciniti s njima
Cinjenicno stanje glasi da ce jedna prosjecna Naga dati od 0 do 150 plodova po tegli srednje velicine i da je to kolicina "otrova" koja je prosjecnom konzumentu vise nego dovoljna, eventualno jos jedna kao backup. Kod jestivijih poput raznih habanerosa ili jalapena je prica nesto drukcija ali niti tu nije potrrbno pretjerivati - desetak biljki i max. tri sorte je vise nego dovoljno za prosjecnog konzumenta, sve ostalo (osim ako se ne planira prerada u umahe ili prah) je kompliciranje. Ove sezone sam zastao na osam biljaka i jos uvijek mislim da ih imam previse ali posto namjeravam testirati neke uzgojne trikove i gadgete trebam par komada za usporedbu.

- bolesti su prakticki nepoznanica kod papricica, nametnike lako sredimo tako da 99% izgubljenih biljaka efikasno pobiju sami brizni vlasnici s previse vode ili pregnojavanjem. Od samog pocetka se treba otarasiti poriva i zelje da damo cim vise biljkama i potrebe da ih razmazimo - biljke su kompleksni organizmi gdje dvostruko vise gnojiva i vode ne znaci i dvostruko vise plodova, prije unistenje same biljke. Isto tako vecinu muci ta sporost i izostanak instant rezultata ali jednostavno nestrpljivosti ovdje nema mjesta.


- sveznalice poput mame koja cijeli zivot uzgaja petunije ili ujaka koji uzgaja vocke su vasi najveci neprijatelji . Ima nesto neobicno u ljudima da se svi od reda osjete pozvanima davati savjete iako realno nemaju pojma o samom predmetu uzgoja, a jos su uporniji ako sretni uzgajivac jos do jucer nije razlikovao bukvu od rajcice Iako su po puno stvari slicnih prohtjeva poput uobicajenih rajcica ili paprika postoje sitni ali presudni detalji koji cine srz price i o kojima ovisi urod.
Dedin smrdljivi buckuris od koprive doista cini cuda medu povrcem u vrtu te ce i vasim papricicama pomoci da izrastu u velike i bujne biljke prekrasno zelenih listova ali ce nedostajati ono najbitnije - plodovi.
Svakako obratite paznju na ukucane koji zaljevaju ruze ili travnjak, takvi gotovo pa nikad ne odole porivu da malo i natope vas ponos


Ajmo sad na konkretan dio price:

- Kad i kako krenuti van
Sve topliji i suncani dani su pravo vrijeme za gasenje umjetne rasvjete i prelazak na dobro, staro i jeftino suncevo. Ako nemamo osuncani balkon dovoljan ce biti i neki juzni ili bilo koji prozor na kojem ce uhvatiti cim dulje periode sunceve svjetlosti. Posto je sadasnji intenzitet sunca jos uvijek nizak biljke koje su provele barem tjedan dana uz prozor nece imati znacajnijih problema ako ih iznesemo van kad su dobri uvjeti, iako bih barem prva 2-3 puta preporucio da bude malo oblacno ili da ih se stave negdje gdje po njima nece opaliti direktno sunce. One koje su svo ovo vrijeme provele iskljucivo pod umjetnom rasvjetom svakako ne smijemo odmah i naglo izloziti suncevim zrakama jer jednostavno nisu naucene na takav intenzitet rasvjete, posebno ako se umjetna rasvjeta bazirala na par stednih zarulja ili jednoj neonki. S njima treba znatno pazljivije jer su pandan svjetloputom kontinentalcu kojije odlucio usred zvizdana zaleci na plazu
Par dana uz prozor, pa jos toliko u sjeni, pa malo direktnog ali za oblacnog I konacno pod direktno sunce. Nikada suncu ili jakoj rasvjeti ne izlagati biljke koje imaju orosene listove jer oni djeluju kao povecalo i ovdje vrlo cesto nastaju opekotine. Biljke koje su prenaglo izasle pod jaku rasvjetu mogu pokazivati razne simptome od klonutosti, ostecenih (smedih) krajeva listova pa do velikih bijelih mrlja preko cijelih listova koji ce ubrzo otpasti - velika je sansa da ce se biljka oporaviti ali ce izgubiti koji tjedan zbog soka.

Svakako pripazite na velike temperaturne razlike koje su karakteristicne za ovo doba godine gdje je u jednom trenutku na osuncanom balkonu u jednom trenutku 20C, a vec koji sat kasnije kad padne sunce drasticno padne i temperatura. 8-10C je neka minimalna temperatura koju papricice podnose bez znacajnijih problema, na nizima vec usporavaju razvoj dok ce ih mraz ili temperature ispod nule vrlo brzo i nepopravljivo unistiti. Isto tako valja pripaziti i na gornje granice jer je npr. jucer na vanjskih 15C u mom mini-plasteniku na balkonu temperatura skocila na previsokih 35C, sto je kod onih malih kutijica s prozirnim poklopcem jos izrazenije. Pripazite na zaljevanje, biljke ce na suncu i toplini trositi znatno vise vode nego pod unutrasnjim uvjetima.

Pravo vrijeme za sadnju vani u zadnjih par godina postalo je prilicno tesko odrediti jer je vrijeme hirovito - uzmimo kao primjer ovu godinu gdje je prije dva tjedna padao snijeg i temperature su bile debelo ispod nule, a ovih dana imamo pravo proljetno vrijeme. Kao referencu bi trebalo uzeti nocne temperature koje bi dugorocno trebale biti iznad 10C s tendencijom rasta.
Preuranjenom sadnjom tjedan ili dva prije necemo nista postici, a lako nam se moze dogoditi da svako malo teglimo koju tonu tegli/zemlje u kucu ili stan zbog hladne noci. Zato je bolje presaditi biljku u broj vecu teglu nego si zagorcavati zivot i gubiti volju.

-Kako odabrati teglu/kontejner/posudu
Ovdje je vec izbor sirok i osim minimalne litraze nema nikakvih ogranicenja poput materijala, dezena. boje ili oblika. Minimalna litraza je 10 litara i to doista minimalna, sve ispod ce obicno rezultirati malom biljkom na kojojmvrlo cesto provocira i jedan jedini plod
Svaka litra iznad moze biti samo bonus, ali se kao nekakav idealn definirao 20-25 litara sto predstavlja tipicnu kantu sa bojama za zidove koje nam se povlace nakon uredenja stana, a donedavno su ih bila i puna gradilista.
U nedostatku ovih "besplatnih" nema druge nego do kupnje koja kod ovakvih vecih volumena zna biti pozamasan izdatak, posebno ako imamo pravu hrpu biljaka. Prije istovara na vrtnom odjelu nekog od bau centara svakako prosvrljajte po gradevinskom odjelu gdje se obicno nalaze crne gradevinske 12-litarske kante za oko 10 kn/kom ili razna korita 40-80 litara za 30-50 kn.
Crna boja je malcice problematicna jer ce se jace zagrijavati na suncu pa ih je pozeljno prebojati ili omotati kartonom/folijom. Kao najjeftinija solicija mogu posluziti i same vrece u kojima se prodaje zemlja, od jedne tipicne od 40-50l uredno napravimo dvije "tegle" tako da ih presjecemo na pola, dodamo zemlju, izbusimo rupice na dnu i naslonimo. Savrseno ce posluziti pod uvjetom da ih ne seljakamo, a neki proizvodaci koriste ambalazu s mnostvom malih rupica sto se samo veliki plus za razvoj biljke zbog strujanja zraka. Moju prvu sezonu sam odradio s IKEA 14-litarskim kantama za smece u kojima su biljke odlicno urodile, a kostale su svega 1,5 EUR/kom i vec petu sezonu ne pokazuju nikakve promjene od izlozenosti suncu. Vece ovdje znaci bolje ali sve do nekih 40-50 litara jer ce papricice sa zadovoljstvom iskoristiti obilje prostora te razviti kvalitetan podzemni dio ali ce istovremeno zapostaviti i gornji zeleni sto zna biti problem u ovako kratkim ljetima kao sto je nase - sto nam vrijedi mocna biljka koja ce poceti radati tek krajem kolovoza.
Kakva god posuda bila par rupa na dnu kroz koje ce istjecati visak vode su obvezne.

- Zemlja i gnojenje
Tema o kojoj bi se moglo pisati danima. Kvalitetna zemlja je jedan od bitnijih faktora uspjesnog uzgoja, ali na zalost cijena vrece ne znaci i da je ta zemlja toliko dobra. Moj opci stav baziran na visegodisnjem uzgoju i usporedbama je da nema neke znacajnije razlike i da ce svaka pa i najjeftinija posluziti, a uz dodatno ulaganje je sami mozemo uciniti vise nego odlicnom.
Dakle vrece od 40 litara koje se po Baumaxu/Bauhausu (ti su mi najblizi pa kod njih i kupujem) prodaju za 14 kn su sasvim zadovoljavajuce iako me nervira sto cesto ima u njima i smeca pa je potrebno probirati. Moj apsolutni favorit i zemlja na koju bi se bez imalo problema moglo napisati da je za uzgoj papricica se prodaje u Bauhausovoj generickoj vreci od 50 litara s njihovim logom i na njoj stoji "zemlja za travnjake" - odlican omjer zemlje, humusa i pijeska za nesto ispod 30 kn/vreca sto je uredno svrstava medu jeftine. U ovom trenutku nije dostupna (obicno se pojavi uoci sezone) ali nude u slicnoj ambalazi i zemljunza cvijece koja mi je isto tako odlicna.
Koju god kupili pozeljno je malo doraditi (ali ne nuzno) imavsi na umu da uzgajamo specificnu biljku koja je od domacih najslicnija rajcici tako da mozemo koristiti vecinu proizvoda za tu namjenu, ali postoje i bitne razlike. Obje sorte su na pocetku veliki konzumenti dusika i poglavito kalija, ali za razliku od rajcice koja ostaje zderonja kroz sve faze rasta papricicama je pozeljno osigurati obilje hrane sve do trenutka kad razviju bujan nadzemni dio, a dijeta ih motivira da pocnu proizvoditi plodove. Zato je njihova gnojidba prilicno delikatna jer je potrebno pogoditi savrsen omjer. Iz tog razloga doista svatko ima svoje misljenje i savjet, a ja se drzim provjerene tehnike koja zastupa tezu o pola onoga sto bi dali paradajzima.

[AndrejX]

Jedan od vecih problema kod biljaka je poremecaj metabolizma (guglati nutrient lock) gdje zbog neodgovarajucih parametara zemlje poput krivog pH, manjka kalcija ili povisene koncetracije soli biljka ne moze iskoristiti hranjive tvari kroz korijenski sustav, koliko god bilo dovoljno hrane u zemlji. Iz tog razloga se cesto koristi folijarna prihrana koju je najjednostavnije opisati kao spricanje gnojiva (mora biti predvideno za tu primjenu) ili preparata po listovima biljke u periodu izmedu zalaska i izlaska sunca kada su "pore" na listovima otvorene.
Prednost folijarnog gnojenja je u izrezito brzom ulasku u biljku pa su i ucinci vidljivi (kroz zemlju to traje par tjedana) te manja potrosnja gnojiva. Mane su sto ne moze u potpunosti zamijeniti klasicno gnojivo te sto mokri listovi ponekad znaju biti problem.

Prije nego sto pocnem nabrajati proizvode sto koristim htio bi napomenuti da nemam nikakve veze s Unichemom koji proizvodi Plantella program, nego nasi Alpski susjedi imaju smisla za marketing i na netu je dostupna sva sila podataka, primjena i savjeta te vrlo rado odgovaraju na upite mailom plus sto su dostupni pomstandardnim mjestima. A sad to usporedimo s nasim junacima koji cesto nemaju niti sluzbeni web, a na bocici od 1 litre stoji samo doziranje po hektaru - jednom sam naletio na krasan slucaj gdje su bila potpuna ista uputstva za doziranje u broju cepova boce na 5 litara ali su zaboravili da imaju nekoliko bocica s cepovoma raznih volumena.

Od najjeftinijeg prema najskupljem;
pijesak domaci obicni: papricice vole pjeskovito tlo pa ako omate pri ruci koju lopatu dravskog pijeska ili fine sipine slobodno umutite u zemlju, ne previse ali da ga se nade.

stiropor: omiljen fetis "travara", dostupan vec mljeven u velikim vrecama ili u plocama, ideja je da poboljsava rahlost i prozracnost zemlje. Ako vam se da ribati (obavezno vani) samo dajte, ali nije neki bitan faktor da bi bio obvezan

kompost: ako je dostupan dobro doce, staviti ga max. trecinu i to na dno tegle jer na zraku ima losu osobinu da se stvrdne nakon mocenja

glistenjak/humus: odlican prirodni dodatak s kojim ne mozemo pretjerati i kojeg ce biljka vrlo veselo iskoristiti. Dostupan je u na vrtnim odjelima po centrima, obicno se stavlja u vec iskopanu rupu prije stavljanja biljke. Ima jednake osobine kao kompost kad se osusi pa nije pozeljan na povrsini, eventualno se moze proceprkati. Za one koji ga zele sami raditi preporucam guglati "worm bin", a kad ga imamo svjezeg mozemo raditi neogranicene kolicine "worm tea" kojeg biljke obozavaju i bujaju naocigled bez da mozemo predozirati. Obicno ga koristim naizmjenicno u onom tjednu kad ne dodajem tekuce gnojivo.

kravlji ili sl. stajnjak: dostupan na vrtnim odjelima u zelenim vrecama, koristan i nadasve prirodan dodatak ali prilicno nejasnog doziranja sto vrijedi i za domace verzije. Sve super, ali nikad nisam uspio prokljuviti koliko ga dodati pa ga nerado koristim.

tekuce gnojivo za rajcice: uvijek ga je pozeljno imati jer ce prije ili kasnije zatrebati. Kod nas su najcesce dostupna u bocama od jedne litre i to crvena Alfina i Plantellin Bio Vrt (zuta boca). Prvi je umjetan te kosta nekih 60 kn/l dok je drugi prirodan sa cijelim kompletom aktualnih buzzworda na koje otkidaju po stranim forumima poput seaweed i sl, kosta 39 kn/l (Bauhaus) te je prikladan i za folijarnu aplikaciju sto je vrlo bitno. Koje god da uzeli boca ce i sa hrpom biljaka trajati nekoliko sezona. Uvijek apliciramo 50% propisane doze, prvi put negdje oko prvog sljedeceg zaljevanja nakon presadivanja (mozemo izostaviti ako smatramo da je podloga dovoljno bogata) te nakon sto se pojave prvi plodovi nastaviti s pola doze svaka dva tjedna.

perlit/glinene kuglice/razno: korisni ali i skupi dodaci kad imamo veliki broj tegli s puno zemlje, a upitne ucinkovitosti. Mozemo i bez njih.

peletirana prirodna gnojiva; moj prvi odabir i to Plantella Organik ili jos bolja njihova Biogrena.
Prva je pileca i dostupna je u vrecama od po 7,5 i 20 kg dok je druga konjskog porijekla i na zalost zbog ambalaze od 25 kg prevelika za vecinu. Peleti su genijalna ideja kako prirodni gnoj upakirati kako bi ih mogli koristiti i kucni korisnici - termicki obradeno kako bi se unistili patogeni i uklonio intenzivan miris te nakon susenja pretvoreni u suhe male tabletice koje je lako dozirati.
Cijelu pricu je najbolje opisao moj poznanik koji se bavi prodajom takvih stvari - " nije da je ovo njihovo najbolje na trzistu, imamo mi bolje ali kad bi nasu paletu istovario u trgovacki centar svi bi se razbjezali" . Dozirati ga mozemo na dva nacina: ako imamo par tjedana vremena prije presadivanja, napunimo kante sa zemljom i dodamo jednu do dvije jusne zlicu na svakih 10 litara zemlje , te dobro zalijemo i ostavimo par tjedana da istruli te povremeno malo promijesamo.
Ako nemamo vremena nakon sto smo zasadili biljku na povrsinu oko nje razbacamo spomenutu dozu ( ali da ne dodiruje stabiljku) te dobro zalijemo da se peleti raspadnu. Ovdje je problem sto zna smrduckati po kokosinjcu pa nije lose gore nabaciti malo zemlje.
Isto tako pomocu njih recikliram zemlju u kantama nakon svake sezone i to tako da na jesen odrezem nadzemni dio stabiljke, ostavim teglu na kisi i snijegu, na proljece uklonim gornjih cca. 10cm, maknem sve ostatke stare biljke, dobro sve prekopam (najbolje je malo po malo trpati u drugu posudu), dodam pelete, koje temeljito umijesam zalijem i ostavim par tjedana da se sve dobro raspadne te na vrh dodam svjezu zemlju. Na taj nacin se zemlja moze reciklirati unedogled. Amerima ostavljam njihov ritual steriliziranja kanti i iskuhavanja zemlje.

sporootpustajuca gnojiva: najpoznatiji predstavnik Osmocote, gnojivo dolazi u obliku malenih sarenih kuglica koje se raspadaju razlicitom brzinom ovisno o temperaturi te sukladno tome biljci isporucuju prave nutrijente u pravo vrijeme. Zgodno i ucinkovito te jedna briga manje, ali na zalost poprilicno skupo. Dozirati 50% od propisanog na ambalazi.

[AndrejX]

ovo sam ja kaže:

vidio sam da postoji mnoštvo papričica različitih "vrijednosti" ljutosti po skovilovoj skali, pa sam tako nabavio Jolokiu, Viper Nagu, a na putu mi je i još nekolicina sjemenki ljutih papričica (iz inozemstva), raznih vrijednosti ljutosti od 500 do 200.000 skovila i nešto više i različitih oblika, okruglih, stožastih,'doguljastih' pa i nekih koji podsjećaju na neke stvari (neću reći koje, pretpostavite).

Hehe, cuveni Peter Pepper kojeg uvijek volim staviti da ga susjed gleda
Inace uglavnom su hrpa izguzvanih, ponekad se pojavi pokoji za smijuljenje, ljutina solidna ali okusa nema.

Zanimalo bi me slijedeće, htio bih od tih papričica ostaviti sjeme za nagodinu s tim da se genetski ne miješaju, tj. da im se razina ljutine ne smanji, jel se može npr. kada procvatu da se s matične biljke ili druge iste vrste uzme pelud i oplodi taj cvijet kistom i sl., da ne dođe pelud s druge vrste ili svaku biljku na neki način zaštititi mehanički nekom folijom dok ne prođe vrijeme parenja biljaka?

U teoriji moguce, u praksi zeznuto i cesto uzaludno ako su na hrpi.
Budem taj dio detaljno pojasnio u sljedecem nastavku.

A ova zemlja što se kupi za sadnju sjemenki da li bi ju trebalo prije zaliti vrućom vodom da se ubiju eventualne životinjice u njoj. Netko kaže da bi se trebala svaka zemlja na taj način dezinficirati, a opet neki kažu da se time uništavaju hranjiva svojstva zemlje.

Nema potrebe, ta zemlja je tvornicki sterilizirana pa zapakirana i sto god da je eventualno zaostalo odavno je nestalo.

[ovo sam ja]

[AndrejX]

Nakon opisanih vise ili manje pozeljnih dodataka, stigao je red i na one koje bi bilo dobro imati iako nisu neophodni

ljuske jaja: osusene i zdrobljene ljuske jaja su odlican prirodan izvor kalcija te ih mozemo posipati po povrsini zemlje ili lagano ukopati (ovo mi je draze).

gorka sol/magnezij sulfat/MgSO4/epsom salt: dobavljiva prakticki svugdje od ljekarni (za ciscenje probavnog sustava), trgovinama s prirodnom kozmetikom (sol za kupanje ali izbjegavati mirisne ili obojene) pa sve do vrtnih centara gdje se prodaje u vrecama od 5 kg kao "sol za cetinjace" posto je crnogorice posebno vole. Prica oko gorke soli je kao i vecina slicnih djelomicno bazirana na znanstvenim dokazima te vecim dijelom na mitovima. Osnovna pretpostavka je da u vecini komercijalnih supstrata nedostaje magnezija, a kojeg papricice i rajcice posebno vole. Druga rasirena tvrdnja kaze da folijarno spricanje pospjesuje cvat i zadrzavanje cvijetova. Osobno smatram da je istina vjerojatno negdje u sredini pa ima obicaj nakon presadivanja dobro "posoliti" oko biljke te za vrijeme nakjaceg cvata pospricati folijarno (jusna zlica na 4 litre vode ili jedna ravna cajna na litru) u razmacima od dva tjedna, obicno onaj tjedan kad ne gnojim.
Egzaktnih dokaza da doista djeluje nemam ali volim vidjeti krasnu duboko zelenu boju listova par dana nakon tretmana pa ga i dalje prakticiram.

tekuce zeljezo: definitivno ga vole dobiti par puta u sezoni, poglavito ako imamo losu i siromasnu zemlju. Koliko god djelovalo toliko ga ne volim jer dodavanjem u zemlju ostaju hrdavi tragovi po podu, a folijarnom spricanjem jos se tjednima vide jednako tako hrdave mrlje koje kvare opci dojam. Ako se vec ima bocica (balkonsko cvijece obozava zeljezo) zasto ne, ali ne nuzno.

tekuci kalcij: koristan dodatak koji vec dan nakon folijarne aplikacije biljkama daje jedan nestvarno zdrav i zelen izgled te ga je pozeljno dodavati ako su uocljivi nedostaci (bljedilo listova)
ali ce biljka sasvim solidno uroditi i bez njega. Ako se vec ima bocica.....

I za kraj price oko prihranjivanja, proizvodi ili pripravci koje bi trebalo izbjegavati
pripravak od koprive ili sl: koliko god ta smrdljiva prirodna gnojiva cinila dobroga vrtu i vecini biljaka, toliko zbog velikog udjela dusika i prilicno nejasnog doziranja jednostavno nisu pozeljni medu nasim papricicama - lako se moze dogoditi da na kraju dobijemo veliku i zdravu biljku ali bez ijednog ploda

razni "cudesni" praskovi; na trzistu je dostupno nekoliko proizvoda koji se hvale nevjerojatnim ucincima po biljke, ali se u stvarnosti radi samo o jos jednom pokusaju uvaljivanja mljevenog zeolita nakon sto je prosao ushit od prije par godina kada se smatrao lijekom za sve bolesti probleme. Sam po sebi zeolit ima podosta korisnih svojstava ali posto ta cijela prica ima elemente sarlatanstva jednostavno ga ne koristim.

Chilli Focus: jedino specijalizirano gnojivo za papricice, kod nas nedostupno pa vec prilocno visoku cijenu dodatno povecavaju i troskovi postarine iz inozemstva. Prema onome sto sam vidio kroz par sezona, nema neke bitnije razlike u odnosu na tekuce gnojivo za rajcice, osim sto je poprilicno razrjedeno pa ga se znatno vise trosi.

U sljedecem nastavku - presadivanje, zaljevanje, potencijalni problemi i stetnici...

[ovo sam ja]

Da li je potrebno prihranjivati papričicu ako je sjeme posijano u one okrugle pločice (jiffy ) koje su od kokosovih vlakana ili sama pločica ima dovoljno hranjivih sastojaka dok ne stasa za daljnje presađivanje?

[AndrejX]

Sama plocica ima dovoljno hranjivih tvari taman dok ne dode vrijeme za presadivanje.

[Mirotta]

Da li se preporuča iznositi ih na sunce sad kad je zatoplilo?

[grg4]

naravno da se preporuca, svjetlost sunca im nista ne moze adekvatno nadomjestiti.

[Mirotta]

grg4 kaže:

naravno da se preporuca, svjetlost sunca im nista ne moze adekvatno nadomjestiti.

Ok, pitam zbog još malih dnevnih temperatura.

[grg4]

realno, vazno je da ne dodje do mraza jer ce ih to nepovratno unistiti.

papricice ce bez problema izdrzati tempereature oko 10 stupnjeva iznad nule dok ce na nizima od toga stagnirati i znacajno usporiti rast, o dnevnim temperaturama koje sada dolaze da i ne pricamo, ja ocekujem da ce moje doslovno podivljati kad ih za par dana iznesem.

[grg4]

Evo i par komada od mojih, ovo je fotka od 09.03.


Ova je od 15.03.

[ovo sam ja]

grg4 kaže:

Evo i par komada od mojih, ovo je fotka od 09.03.


Ova je od 15.03.

Kolike su već ogromne. Kada su posijane da su već tolike? Koje su vrste? Moje još niti iz koštice ne izbijaju.

[grg4]

ovo sam ja kaže:

Kolike su već ogromne. Kada su posijane da su već tolike? Koje su vrste? Moje još niti iz koštice ne izbijaju.

posijane su negdje krajem sijecnja, ne sjecam se tocno.
tamo gdje pise slovo "A" je vrsta anaheim a tamo gdje pise slovo "N" je nagabon.

imam jos par nagabona i jalapena ali ovi drugi su jos sasvim mali, tek iznikli prije desetak dana.

[Mirotta]

grg4 kaže:

posijane su negdje krajem sijecnja, ne sjecam se tocno.
tamo gdje pise slovo "A" je vrsta anaheim a tamo gdje pise slovo "N" je nagabon.

imam jos par nagabona i jalapena ali ovi drugi su jos sasvim mali, tek iznikli prije desetak dana.

Super izgledaju, čvrste su.
Naše su posađene isto krajem prvog mjeseca ali su dosta slabije, i rastu više u visinu.

Možda sad ojačaju od sunca.

[grg4]

uh, meni cak i ove moje djeluju previsoke i "klimave". da, situacija ce se posredstvom sunca definitivno popraviti.
:-)

inace, danas sam prebacio dva slabija nagabona i jednu anaheimicu s vanjske strane prozora pa cemo vidjeti sto ce se dogoditi u odnosu na ove koje su ostale s unutrasnje strane. naime, imat ce oko 2h vise sunca dnevno jer ovima unutra zid pocne stvarati sjenu.

[AndrejX]

Naravno da ce na suncu uzivati ali niti slucaj o odmah iz unutarnjih uvjeta staviti na sunce jer ce im brzo i efikasno spaliti listice.

Prvo ih staviti u sjenu na par dana, pa lagano izlagati suncu dok ih na vecer dok su josmovako niske temperature obvezno unositi.

[Mirotta]

Evo i naših. Jako su loše zapravo dok ih usporedim s vašima.

[AndrejX]

Neke izgledaju dobro, a nekima ocajno nedostaje svjetla.
Isto tako kolega uzgaja jalapeno i sl. koji rastu kao blesavi u odnosu na svoju ljutu bracu.