Prijevod riječi koje ne postoje u hrvatskom

[Stribor cumez]

Dragi jezikoslovci, trebam pomoc.

Upravo sam zavrsio pisanje doktorata iz teorijske fizike i imam problem sa prevodima rijeci koje do sada nikad nisu bile prevodjene na Hrvatski. Moje je znanje pravopisa i gramatike nazalost daleko ispod znanja matematike

1: "betweenness" - jednaka je omjeru broja na neki nacin definiranih puteva (najkracih, najslucajnijih ili vec nesto trece) koji prelaze kroz neku tocku i broja svih puteva u sustavu ili u, na neki nacin, definiranoj okolini promatrane tocke. Kolege su mi sugerirale da "betweenness" prevedem opisno sa dvije - tri rijeci. Nazalost niti mogu naci tri rijeci koje bi bile dovoljno dobre za opis. Ja sam iskovao "medjutost" kao ocijenu koliko si izmedju necega (sto je i ideja koja stoji iza engleske rijeci), no pitanje je da li je to jezicno ispravno.

2: "assortativity" - jednaka je "omjeru" broja veza izmedju objekata koji koji na neki nacin spadaju u istu klasu i ukupnog broja veza izmedju objekata razlicitih klasa. To sam preveo kao "slaganje po slicnosti" tj. koeficijent slaganja po slicnosti za sam koeficijent.

Mozete li komentirati ovakav prevod ili mi dati imena ljudi na filozofskom ili nekom drugom fakultetu koji bi mogli pomoci u oblikovanju ovih rijeci? Imam svega 2 i pol tjedna do sjednive, pa bih volio to cim prije rijesiti.

Puno hvala

[kemik]

hrvatski.

hrvatski jezik. malim slovom.

[Stribor cumez]

Dokaz vise da trebam pomoc

[spy]

Stribor cumez kaže:

"medjutost"

na guglu ima međusnost

[Stribor cumez]

Odlicno!!! Nisam na to ranije naisao.
Doduse prevod je to od in-betweenness, a ne od betweenness, ali moglo bi biti isto.

[fug]

Stribor cumez kaže:

2: "assortativity" - jednaka je "omjeru" broja veza izmedju objekata koji koji na neki nacin spadaju u istu klasu i ukupnog broja veza izmedju objekata razlicitih klasa. To sam preveo kao "slaganje po slicnosti" tj. koeficijent slaganja po slicnosti za sam koeficijent.


Puno hvala

pertinentnost-nije baš hrvatski....

[Didi]

Ako u Google upišeš asortativnost, vidjet ćeš da taj izraz čak i Česi upotrebljavaju.

[Stribor cumez]

asortativnost je ono kako bih i ja preveo, al sam dobio zamjerke da to nije dovoljno "hrvatski". Volio bih se konzultirati sa nekom osobom koja je to ipak specijalnost. Ovo medjusnost mi pak zvuci lose. Ni medjutost mi ne zvuci dobro, ali medjusnost mi zvuci koma. Mentor predlozio medjupolozenost - to mi se mozda i najvise svidja ...

[dementiapraecox]

Stribor cumez kaže:

Dragi jezikoslovci, trebam pomoc.

Upravo sam zavrsio pisanje doktorata iz teorijske fizike i imam problem sa prevodima rijeci koje do sada nikad nisu bile prevodjene na Hrvatski. Moje je znanje pravopisa i gramatike nazalost daleko ispod znanja matematike

1: "betweenness" - jednaka je omjeru broja na neki nacin definiranih puteva (najkracih, najslucajnijih ili vec nesto trece) koji prelaze kroz neku tocku i broja svih puteva u sustavu ili u, na neki nacin, definiranoj okolini promatrane tocke. Kolege su mi sugerirale da "betweenness" prevedem opisno sa dvije - tri rijeci. Nazalost niti mogu naci tri rijeci koje bi bile dovoljno dobre za opis. Ja sam iskovao "medjutost" kao ocijenu koliko si izmedju necega (sto je i ideja koja stoji iza engleske rijeci), no pitanje je da li je to jezicno ispravno.

2: "assortativity" - jednaka je "omjeru" broja veza izmedju objekata koji koji na neki nacin spadaju u istu klasu i ukupnog broja veza izmedju objekata razlicitih klasa. To sam preveo kao "slaganje po slicnosti" tj. koeficijent slaganja po slicnosti za sam koeficijent.

Mozete li komentirati ovakav prevod ili mi dati imena ljudi na filozofskom ili nekom drugom fakultetu koji bi mogli pomoci u oblikovanju ovih rijeci? Imam svega 2 i pol tjedna do sjednive, pa bih volio to cim prije rijesiti.

Puno hvala

Pokušat' ću odgovor čimveć sažeti i razumljivo pojednostaviti. Englezskí pojam betweenness označuje kakovotu, dotično stanje/obstoj između dvaju, triju, a možebitno i možštva unutar određenoga/uređenoga matematičskoga skupa (okružja). Pojam možemo tvoriti doslovnim prevodom, preuzimajući pri tomu izvornu neodređenost (abstraktnost), ili pak pokušati uprispodobiti pojam prikladan jeziku na koji prevodimo. Dat' ću oba primjera, ali prvo malí osvrt na tvoj pokušaj. Međutost se ne priklada jere bo bezpotrjebno uključuje pokaznu zamjenicu (možebitno i pridjevski nastavak) to, odnosno među+to+ost. Jošter ovlašnije jest međusnost, koje je sastavljeno iz među+s+no+ost i tvoreno na nepostojećoj pridjevskoj osnovici međusno. Odvržemo li i pridjevski nastavak dobijamo međus, a to je pogrješno. Dočetak (koji je u ovomu slučaju ujedno i nastavak) -(a)s imamo u riečima razdobaljnoga/vrjemenskoga značenja: ljetos, proljetos, zimus, jesenas, danas, itd.
Otegotna je okolnost neuravnovješena glasovna blizina đ-a, koja se prenaša na sljedeće -s-, pak tako s vrjemenom uvjetuje izgovor međušnost.Toliko o dvama ponuđenima primjerima.

1. eng. betweenness -> hrv. međujstvo (među+j+stvo), gdje je umetnuto -j- glasovnoga ravnovjesja radi, kakono je to u čo:jstvu (čovjek -> čoek) i ma:jci (izvorno matka -> danas ma:jka). Može i međost (međ(u)+ost), pri čemu nam odpada odvećno -u-, a i određenije međni(č)štvo (međ(u)+nik/ica+stvo). Svi su sgora navedeni oblici hrvatski-tvorbeno vrlo pravilni.

2. eng. assortativity -> hrv. razvrstljivost (gdje umetno -l(j)- onemogućuje preglašenje glasovnoga skupa -st- budi u -šć- budi u -št-). Oglední primjer imamo u eng. connectivity -> hrv. svezljivost (umetno -l(j)- onemogućuje preglašenje (palatalizaciju) -z- u -ž-). Englezskí pojam assortative označuje neslučajnostnu (eng. nonrandom) uparbu (eng. mating) zasnovanu na slič(nost)nima ili različ(nost)nima značajkama/obilježjima.

3. eng. coefficient -> hrv. suučinnik (eng. efficient -> hrv. učinkovit, eng. effect -> hrv. učinak)

Ufam se da sam ti bila od pomoći. Prvo, provjeri postojeće uvriežene nazive (ukoliko postoje) unutar svoje struke, kako bi izbjegao odvećno izmišljanje tople vode. Drugo, poišti pomoć izravno na FFZG-u, zasigurno bi na Odsjeku za "kroatistiku" mogao (ne znači da i hoćeš) dobiti posvjet/savjet u svezi navedenoga pojmovlja. Treće, imaš moje objašnjenje i ovu kratku pouku iz hrvatske nazivne tvorbe za ubuduće. Hrvatskí se jezik po tvorbi može uzporediti s grčskime ter islandskime, dočim je premoćno iznad englezskoga.

[dementiapraecox]

Stribor cumez kaže:

asortativnost je ono kako bih i ja preveo, al sam dobio zamjerke da to nije dovoljno "hrvatski". Volio bih se konzultirati sa nekom osobom koja je to ipak specijalnost. Ovo medjusnost mi pak zvuci lose. Ni medjutost mi ne zvuci dobro, ali medjusnost mi zvuci koma. Mentor predlozio medjupolozenost - to mi se mozda i najvise svidja ...

Zato i postoje jezikoslovni studiji, pače i odgovornost onih koji su iste (uspješno) zaključili. Međupoloženost nije dobro opisno, tvorbeno i zahtjevno/prevodno. Položenost je i sâma tvorenica, njekoje vrste odpridjevba (deadjectival). Ozreš li se o englezskí (abstraktní) izvornik prevedenoga pojma, vidjet' ćeš da ne uključuje nikakove prostorne odrednice. Ali ako već ideš tim smjerom, tada je puno prikladnije navedeno prevesti s međuklad. Glagol klasti označuje polagati, stavljati, i tomu slično. Imamo ga i u skladu, pokladama, nakladi, obkladi, kladi, prikladnosti, dotičnoj sintagmi "sklad pokladá se priklada". Tako prenesi mentoru, ukoliko želi međupoloženost bolje (znatno pravilnije) mu je uporabiti međuklad (jošte neodređeniju međukladost), koji po potrjebi tvori pridjeve međukladno, međukladski, međukladljiv. Imeniční oblik međukladnost, tvoren na pridjevskoj osnovici međukladno, ovdjer je odvećan. Malí odklon u smislu, gotovo inačicu prije navedenoga međuklada imaš u međulogu, ili pak neodređenijemu (abstraktnijemu) međulo(ž)štvu/međulogosti.

[spy]

dementiapraecox kaže:

Pokušat' ću odgovor čimveć sažeti i razumljivo pojednostaviti. Englezskí pojam betweenness označuje kakovotu, dotično stanje/obstoj između dvaju, triju, a možebitno i možštva unutar određenoga/uređenoga matematičskoga skupa (okružja). Pojam možemo tvoriti doslovnim prevodom, preuzimajući pri tomu izvornu neodređenost (abstraktnost), ili pak pokušati uprispodobiti pojam prikladan jeziku na koji prevodimo. Dat' ću oba primjera, ali prvo malí osvrt na tvoj pokušaj. Međutost se ne priklada jere bo bezpotrjebno uključuje pokaznu zamjenicu (možebitno i pridjevski nastavak) to, odnosno među+to+ost. Jošter ovlašnije jest međusnost, koje je sastavljeno iz među+s+no+ost i tvoreno na nepostojećoj pridjevskoj osnovici međusno. Odvržemo li i pridjevski nastavak dobijamo međus, a to je pogrješno. Dočetak (koji je u ovomu slučaju ujedno i nastavak) -(a)s imamo u riečima razdobaljnoga/vrjemenskoga značenja: ljetos, proljetos, zimus, jesenas, danas, itd.
Otegotna je okolnost neuravnovješena glasovna blizina đ-a, koja se prenaša na sljedeće -s-, pak tako s vrjemenom uvjetuje izgovor međušnost.Toliko o dvama ponuđenima primjerima.

1. eng. betweenness -> hrv. međujstvo (među+j+stvo), gdje je umetnuto -j- glasovnoga ravnovjesja radi, kakono je to u čo:jstvu (čovjek -> čoek) i ma:jci (izvorno matka -> danas ma:jka). Može i međost (međ(u)+ost), pri čemu nam odpada odvećno -u-, a i određenije međni(č)štvo (međ(u)+nik/ica+stvo). Svi su sgora navedeni oblici hrvatski-tvorbeno vrlo pravilni.

2. eng. assortativity -> hrv. razvrstljivost (gdje umetno -l(j)- onemogućuje preglašenje glasovnoga skupa -st- budi u -šć- budi u -št-). Oglední primjer imamo u eng. connectivity -> hrv. svezljivost (umetno -l(j)- onemogućuje preglašenje (palatalizaciju) -z- u -ž-). Englezskí pojam assortative označuje neslučajnostnu (eng. nonrandom) uparbu (eng. mating) zasnovanu na slič(nost)nima ili različ(nost)nima značajkama/obilježjima.

3. eng. coefficient -> hrv. suučinnik (eng. efficient -> hrv. učinkovit, eng. effect -> hrv. učinak)

Ufam se da sam ti bila od pomoći. Prvo, provjeri postojeće uvriežene nazive (ukoliko postoje) unutar svoje struke, kako bi izbjegao odvećno izmišljanje tople vode. Drugo, poišti pomoć izravno na FFZG-u, zasigurno bi na Odsjeku za "kroatistiku" mogao (ne znači da i hoćeš) dobiti posvjet/savjet u svezi navedenoga pojmovlja. Treće, imaš moje objašnjenje i ovu kratku pouku iz hrvatske nazivne tvorbe za ubuduće. Hrvatskí se jezik po tvorbi može uzporediti s grčskime ter islandskime, dočim je premoćno iznad englezskoga.