Rumunjski i slavenski jezici

[eRomaniChib]

Jučer, petak navečer, gledam Pailinovu putopisnu emisiju,
ova epizoda je bila uglavnom o Rumunjskoj ...

Ja sam već i prije na karti Rumunjske viđao imena mjesta tipa Targoviste, Bistrica i sl., koja ukazuju da je u velikim predjelima današnje Rumunjske stanovništvo nekad, mislio sam davno, govorilo nekim slavenskim jezikom. Tada sam pretpostavljao da je bio neki uglavnom simetričan (samo obratan) proces asimilacije kao onaj na slaveniziranom dijelu Balkana, gdje (u moderno vrijeme već prilično malene) grupe asimiliranog romanskog stanovništva (Vlaha, Aromuna, Cincara, Ćića) nisu ostavile puno više traga od toponima prepoznatljivih uglavnom samo stručnjacima.

U Pailinovoj emisiji u takav scenarij bi se još uklapalo i to što ga rumunjski seljaci nude "slaninom" i "palinkom" (na rumunjskom), ali kad sam čuo da je Drakulin vladarski naslov 'na rumunjskom' bio "voivod", počeo sam malo googlati pa našao i stvari kao na pr. o "voievod of Wallachia" (iz XV st.) Radu II Prasnaglava. To očito znači prezrivi nadimak "Prazna glava" (možda zato jer je morao priznati tursko vrhovništvo). To kaže i wikipedija spominjući "slavonic writings": 'Prasnaglava could also be translated as "simple-minded" or "empty-headed".'

(Isto tako, sudeći po toj emisiji, u Rumunjskoj je ime Bogdan često, a ima i Dragan.)

To mi se sve skupa čini malo previše za neki usporedivi tok asimilacije kakav sam zamišljao prije. Ovo mi se sad više čini kao da je neki slavenski jezik (ili jezici) još na pragu modernog doba u današnjoj Rumunjskoj bio neusporedivo zastupljeniji nego romanski/aromunski jezici na danas kompaktno južnoslavenskim prostorima.

S druge strane, da bi se došlo do današnje situacije, u relativno nedavno vrijeme mora da je bila prisutna relativno brza (da li i nasilna?) romanizacija? Možda nešto kao nasilna helenizacija Makedonaca i Bugara u Grčkoj?

Da li tko što zna o povijesti slavenskih govora u Rumunjskoj? I da li su ti Slaveni bili povezani sa susjednim slavenskim narodima, Bugarima, Srbima, Ukrajincima?

[Abyssus]

Istočnoslavenski dijalekatski kontinuum zajebali su Mađari svojom seobom, tako da se od ruskog, bjeloruskog, ukrajinskog i dijalekata odvojio južnoslavenski kompleks hrvatskog, srpskog, slovenskog, bugarskog, makedonskog, bosanskog i dijalekata. No, seobom Slavena i dolaskom na taj teritorij također su i Rumunji odvojeni od ostalog romanskog stanovništva.

E, sad se javlja ne genetska nego arealna klasifikacija. Naime, rumunjski je i dalje romanski jezik, što se vidi u fonologiji, morfologiji i leksiku poglavito, ali pretrpio je mnogo utjecaja slavenskih jezika. Primjerice, pokupio je vokativ jednine a-sklonidbe na -o od slavenskih jezika: Mario!. To nije genetski utjecaj ili utjecaj hrpetine govora u unutrašnjosti nego doticaj izvana - rumunjski je odvojen od romanskog dijalekatskog kontinuuma i okružen slavenskim. Pogledaj samo hrvatski koji i nije bio u izravnom doticaju s, primjerice, Nijemcima, pa ima germanizama kao u priči. Dobro, tu su sad posljedice germanizacije, a također i talijanizacije, mađarizacije te poturčivanja, no stvar je slična - jezični dodiri, dodiri, dodiri u prostoru i vremenu.

No, ono što je bitno u arealnoj klasifikaciji jezika jest da jezici stvaraju jezične saveze ili aree. Ti jezični savezi okupljaju jezike koji međusobno ne moraju biti srodni, ali djeluju jedni na druge. U balkanski jezični savez ulaze rumunjski, arumunjski, meglenorumunjski, bugarski, makedonski, albanski, grčki, srpski - posebice torlački govori itd. Vidimo da nisu genetski svi srodni (rumunjski i dijalekti - bugarski i makedonski - albanski - grčki), ali utjecali su glavnim desetorim obilježjima: redukcija u šva (glas kao a u a dog), postponirani član (razvio se iz pokaznih zamjenica i u bugarskom i u rumunjskom), redukcija padeža (djelomični gubitak deklinacije, spajanje genitiva i dativa), udvajanje objekta (dvostruko izraženo), rijetka upotreba infinitiva (vidimo utjecaj balkanskog jezičnog saveza na srpski, a i na hrvatski posredno!), uporaba enklitičkih oblika zamjenica za izražavanje posvojnosti (npr. otac mi = moj otac), analitička tvorba futura i komparativa te različite fraze i prevedenice (najpoznatija je X dana = godina dana, tjedan dana...). Vidimo da su dva slavenska jezika u balkanskom jezičnom savezu, a o govorima i dijalektima da ne govorimo. Shodno tomu, rumunjski je preuzeo i obilježja saveza (fino slavenski inducirana).

S druge strane, hrvatski je u dunavskom jezičnom savezu, zajedno sa slovenskim, mađarskim, nekim visokonjemačkim govorima itd., pa on nema takve stvari, a obilježja saveza jesu dinamični naglasak na prvom slogu (hrv. nema), obezvučivanje na kraju sloga (hrv. ima u dijalektima - kajkavski, npr. vrag > vrak), sustav brojanja poput pet i dvadeset za 25 (ovo ima njemački, hrv. ne), mala uloga dvoglasa itd. Kao što vidimo ovdje i gore - sva obilježja saveza ne moraju biti ispunjena, najčešće su dovoljna dva jezika i jedno obilježje za savez, ali u praksi se broj poveća za jedan.

Dakle, stvar jezičnih dodira, prvenstveno prostorno induciranih.

[PIPBoy 2000]

Vrlo lijepo objašnjeno.

[eRomaniChib]

Da, hvala Abyssus, vrlo lijepo objašnjeno, samo što zapravo nisam pitao to.
Nisam ciljao na nešto povezano s opisanim lingvističkim fenomenima,
nego sam primijetio da neke jezične činjenice ukazuju da je neki slavenski
jezik na izvjestan način (demografski, ili možda kroz crkvenoslavenske
spise?) bio dominantan u velikim dijelovima današnje Rumunjske -
barem u XV stoljeću, kad "voivod" Radu II zbog nesposobnosti
dobiva nadimak "Prazna glava" (upravo tako, BEZ prijevoda).

Vjerojatno sam ovo trebao postaviti pod 'Povijest i povijesne teme'.

[eRomaniChib]

Dakle, prebacio sam ovo na 'Povijesne teme', ali ovdje ipak jedno pitanje više jezikoslovnog tipa, pa molim Abyssusa ili nekog drugog stručnjaka za odgovor:

Da li je karakteristični završetak rumunjskih prezimena, "-sku", dobiven modifikacijom slavenskog završetka "-ski"? Na pr. analogija kao Popeski - Popesku (pa i Čauševski - Čaušesku, itd.)?

I ako jest, da li je to rezultat fenomena (utjecaja raznorodnih jezika) kakve je u postu #2 opisao Abyssus, ili jednostavno rezultat romanizacije već postojećih prezimena sa završetkom "-ski"?

[Magor]

/\ /\ /\

Ili drugi primjer: -ić => -ici

npr:
Belodedić => Belodedici (ex-nogometaš), Popović => Popovici, Tadić => Tadici (rukometni trener)