Jezik: izvedenice od riječi Mars

[Nymann]

Trebaju mi imena nekih pojava u govoru kao što su recimo metateza i analogija. Valjda se iz njih samih vidi na šta ciljam, znači neke promene koje nastaju u rečima poput toga da je vas u današnjem jeziku postalo sav... Nigde da ih nađem sustvano izložene...

[Žuribus Šumasti]

stitch kaže:
Kada se čovjek spustio na Mjesec, metaforizacijom je nastao glagol alunirati. Postojao je već aterirati, spustiti se na Zemlju (ili zemlju).

Analogija bi bila amarsirati, iako mi je riječ smiješna. No, možda se naviknem.

Čovjek se nije spustio na mjesec...dakle, taj glagol ne postoji

[Nymann]

Karakala kaže:
Ali ipak, ima sibilarizacije kod gradova... Primjerice Loboriki/Loborici vrijede obe varijante.
Dalje primjerice; u Rijeci, u Mlaci i sl. (doduše ove su po općim imenicama pa je i to normalno).
Također Požega; vrijede oba oblika. Požegi i Požezi, a isto je i s Gradiškom, vrijede oba; ki, ci.

U našem književnom jeziku alternacija k, g, h : c, z, s nije zastupljena u sledećim slučajevima:

a) Kada se zadnjonepčani suglasnici nađu među ličnim imenima: Zaga – Zagi, Jovanka – Jovanki, Luka – Luki;
b) kada se zadnjonepčani suglasnici nađu u grupama 'zg', 'ck, 'sh', 'čk', 'ćk' u imenicama: mazga – mazgi, kocka – kocki, Pasha – Pashi, mačka – mački, praćka – praćki;
c) kada se zadnjonepčani suglasnik 'k' nađe u grupi 'tk', a reč je o dvosložnim imenicama: tetka – tetki, motka – motki, četka – letki (mada ima i takvih imenica u kojima je alternacija zastupljena: bitka – u bici < bitci < bitki);
d) kada se zadnjonepčani suglasnik nalazi sam u rečima od manje slogova (ne u grupi sa drugim suglasnikom), a u kojima bi zamena zubim suglasnikom dovela do nejasnoće u značenju: báka – báki, seka – seki, klika – klici, doga – dogi, liga – ligi.

Ili ovako: u promeni imenica na –a mnogo se slabije izražava –ci, -zi, -si, a nezamenjivi suglasnik u nizu slučajeva postao je kategorijska ili obična pojava. Na primer, zamenu suglasnika zadržalo je sasvim malo imenica koje znače ljudska bića: majci, devojci, vladici, kćerki i kćerci, unuki i unuci, svastiki i svastici, snahi i snasi , slugi i sluzi. Bez promene ostaju po sistemskim pravilima (navodim samo ona koja vas konkretno interesuju):

a) domaća geografska imena (osim onih u kojima se oseća živa veza sa opštom imenicom: Rijeci, Palanci, Banjaluci): Boki, Vojki, Kreki, Krki, Gradiški (-šci), Požegi (-zi), ali će Lici biti običnije nego Liki;
b) većina stranih geografskih imena: Meki, Kazablanki, Vogi, Katangi, Malagi, Nebraski i dr., ali: Africi, Americi, Atici, Korzici, Aljasci.

Jel' sad jasno?

[Nymann]

–ovati, –isati, –irati. Formant (tvorka) –ov je domaći – iz slovenske starine, -is- je grčkog porekla (uveden u slovensku reč već u ćirilometodsko doba), a formantu –ir- izvor je i glavni oslonac nemački nastavak –ieren. U srpskom književnom jeziku sva tri nastavka imaju ukorenjen udeo – npr. kandidovati, konkurisati, korumpirati – a u hs. generalizuje se –irati.

Zašto?

U normativnoj delatnosti treba uvažavati stvoreni izražajni običaj. Trojaki nastavak nije sistemski nedostatak, nego povoljna okolnost, jer se time ublažava vrlo velika učestalost stranog formanta –ir. U najboljem je skladu s prirodom našeg jezika domaći nastavak –ovati, i treba ga održavati gde god je običan, ali bez veštačkog forsiranja (npr. datovati, imitovati).

[stitch]

Da, samo nemoj miješati iznimke s pravilima. Osim toga, jedno su dvosložne, a drugo trosložne riječi.
Načelno se može reći da sibilarizacije nema.

[stitch]

Žuribus Šumasti kaže:
Čovjek se nije spustio na mjesec...dakle, taj glagol ne postoji

[Nymann]

stitch kaže:
Osim toga, jedno su dvosložne, a drugo trosložne riječi.
Načelno se može reći da sibilarizacije nema.

Nisam baš razumeo ovaj deo...

Pronađe li Character Map?

[Nymann]

Žuribus Šumasti kaže:
Čovjek se nije spustio na mjesec...dakle, taj glagol ne postoji

Nego šta je uradio? ...

[stitch]

Htjedoh reći ovo: kriteriji koje si naveo nisu baš jasni. Ne uzimaš u obzir dužinu riječi ili rod, kao ni to je li riječ izvorna ili tuđica.
Recimo, jednosložne posuđenice muškoga roda, u kojima se ne provodi sibilarizacija (Bask - Baski, erg - ergi, bronh - bronhi). Nigdje ih ne spominješ.
U istoj su kategoriji višesložne posuđenice na -o u kojima nije otprije uobičajena sibilarizirana osnova (ginko - ginki, dingo - dingi).
Ili pak osobna i životinjska imena sa dva suglasnika pred padežnim nastavkom (Janko - Janki, Zelenko - Zelenki, Srećko - Srećki, Šarko - Šarki).

Kad smo kod ženskoga roda, ne provode sibilarizaciju gotovo sva vlastita imena, a bez iznimke osobna imena, domaća i strana (Alki, Itaki, Olgi, Katangi, Mihi, Glihi).
Malo je vlastitih imena gdje se provodi ta glasovna promjena. To su iznimke, i sve si ih uredno naveo (Americi, Banjaluci, Rijeci), a negdje se dopuštaju obje mogućnosti (Aljaski i Aljasci).

Sada sam na brzinu, iz glave, nabacao nekoliko stvari da ti bude jasnije. Iako sumnjam da će biti. No, ne da mi se uzeti knjigu u ruke pa prepisivati pravila koja si ti tako pedantno naveo. Ima ih mnogo, i drukčije su grupirana.

[Žuribus Šumasti]

Nymann kaže:
Nego šta je uradio? ...

Isprike diskutantima.

Glagol alunirati ipak postoji...

...ipak je to dio jedne zahtjevne, opsežne i sustavne zavjere
koja je izvedena na veoma maštovit i fascinantan način.
Tvrditi da taj glagol ne postoji bila bi pljuska u lice cijelom Hollywoodu i omalovažavanje jedne predivne iluzije.

molim Vas...nastavite s Vašom diskusijom bez daljneg ometanja...

[stitch]

Da nisi prestao, završio bi ti na Mjesecu.

[Žuribus Šumasti]

stitch kaže:
Da nisi prestao, završio bi ti na Mjesecu.

...ovo je mali korak za čovjeka, još manji za čovječanstvo.

[Nymann]

stitch kaže:
Recimo, jednosložne posuđenice muškoga roda, u kojima se ne provodi sibilarizacija (Bask - Baski, erg - ergi, bronh - bronhi). Nigdje ih ne spominješ.
U istoj su kategoriji višesložne posuđenice na -o u kojima nije otprije uobičajena sibilarizirana osnova (ginko - ginki, dingo - dingi).


Sada sam na brzinu, iz glave, nabacao nekoliko stvari da ti bude jasnije. Iako sumnjam da će biti. No, ne da mi se uzeti knjigu u ruke pa prepisivati pravila koja si ti tako pedantno naveo. Ima ih mnogo, i drukčije su grupirana.

Očigledno da su gramatička pravila koja sam učio bila izlagana na drugačije načine. Prva koja sam naveo samo su opšta, krajnje skučena, predstavljaju neku osnovu.

U drugom delu sam izostavio veliki broj njih iz prostog razloga što nisu problem (govorilo se o toponimima, pa sam samo naveo njih). A i zauzela bi veliki prostor. U krajnjoj liniji ja nisam lingvist(a) i nikada ih nisam učio u nekoj obimnoj meri. A ne verujem ni da ih znaju oni koji su ih učili.

Što se tiče imenice 'ginko' -- ja sam mislio da je ona muškog roda. I 'dingo' takođe... Ili pričaš o množini.

[stitch]

Pa nigdje nisam rekao da su ženskog. Pročitaj post polako.

[stitch]

Profesor Jakov kaže:


Pokačio sam se sa ekipom malo oko toga di staviti ju a di je !
Kolko ja znam gramatiku je jest skraćeni prezent glagola biti odnosno jesam, dok ju je skraćena zamjenica nju.

Primjer:
Vidio sam žabu i pratio ju do lokve!
Kad sam došao drugi dan, više je nije bilo tamo!

Jesam li u pravu?

Nisi. Vidio sam žabu i pratio je do lokve. Ali: On ju je vidio.

[Nymann]

The post above was edited.

Nymann has left the building...

[Nymann]

Kako jedan lektor obavlja svoj posao? U smislu: gde beleži greške koje je pronašao, da li daje detaljna objašnjenja i uputstva, služi li se oznakama za korekturu, koliko obično traje taj posao itd.?

[stitch]

Ne objašnjavam ništa, samo križam i prepravljam.
Ako netko hoće jezične instrukcije, neka ih plati.

Što se tiče lektoriranja, nekad se to činilo na papiru. Postoje posebne oznake za to.
Danas sve radim na računalu. Uzmem disketu, preradim tekst i vratim ga autoru. Ne moram govoriti koliko je tako lakše.
Za vrijeme pitaš? Ovisi o tome što lektoriram, knjigu, diplomski ili časopis, je li u pitanju popularnoznanstveni stil ili književnoumjetnički.
Ako se radi o nečemu stručnom, moram potražiti literaturu o tome da bih mogao mijenjati metajezik. Tada mi treba više vremena.

Načelno, više volim dobiti knjigu, štošta naučim, a i bolje se plaća.

No, za lovu ne pitaj. To je poslovna tajna. Reći ću samo da se može dobro zaraditi, što ovisi o tome koliko ljudi znaju za tebe i kakve veze imaš. A moje su dobre jer me smatraju vrhunskim profesionalcem.

[stitch]

Jednostavno, ne može biti: On je je vidio. Samo se u tom slučaju je mijenja u ju.
A u prvoj rečenici miješaš suodnos glagola i zamjenice u trećem licu jednine.
Dakle: ja sam je vidio, ti si je vidio, on ju je vidio...

[stitch]

Nymann kaže:
Trebaju mi imena nekih pojava u govoru kao što su recimo metateza i analogija. Valjda se iz njih samih vidi na šta ciljam, znači neke promene koje nastaju u rečima poput toga da je vas u današnjem jeziku postalo sav... Nigde da ih nađem sustvano izložene...

Pronađi "Figure u našem narodnom pjesništvu i njihova teorija" varaždinskog profesora Luke Zime.
Napisana je prije više od sto godina, i do danas se nije pojavila bolja knjiga o stilskim figurama. Ako znaš latinski i starogrčki, tim bolje. Naime, puna je citata iz djela klasičnih majstora pera, od Aristotela do Kvintilijana i Cicerona.

Metateza pak spada u morfološko-fonološki razvitak jezika i, koliko znam, nitko nije pisao samo o tome.