Suvremena država i religije, slobodu govora i tolerancija

[Ego]

Ovo bi moglo iči i pod politiku ili društvene znanosti, ali baš me zanima kako rezonira religiozna sekcija foruma u vezi ove teme.

Malo listam po nekim temama koje graniče između pitanja politike i religioznosti, pa mi je palo na pamet da bi bilo zanimljivo otvoriti temu.

Jedan od velikih pitanja s kojima se suvremena država susreće je uređivanje odnosa između skupina različitih, često bitno različitih, pa čak i otvoreno zaračenih religijskih, političkih, civilizacijskih i kulturnih nazora.

Sloboda i građanske slobode postavljaju se kao temelj funkcioniranja države, ali u zadnje vrijeme se sve više pokazuje da nije baš jednostavno posjesti ljude za stol i očekivati da se ne potuku. Po Europi, čak i u zemljama s dugom tradicijom liberalizma, sve su glasnije opcije koje se zalažu za većom izolaciom od stranih utjecaja.

Također, u svjetlu spornih karikatura Muhameda te odogvora u obliku karikatura holokausta, postavlja se pitanje, koliko "slobode izražavanja i kritiziranja" naša civilizacija stvarno može prihvatiti.

Dakle, kako pojedine religije i pojedini forumaši osobno gledaju na ova pitanja? Kako vidite religiju u državi 21. stoljeća? Što o tome kaže vaša religija?

[Blaise]

Čim država mora uređivati odnose (a, na žalost, mora, kako vidimo), to znači da je sve to politika. I religija je politika.

Ako je religija postala politika (i marketing, recimo), vjera je ostala u zapećku. Meni se čini, sve više sam uvjerena u to, da jednom vjerniku (onako kako ga ja vidim) ova pitanja mogu biti suvišna. O toleranciji se ne priča jer nema potrebe. Dva vjernika raznih religija imaju neiscrpnih tema za razgovor. O tome se sve manje priča jer je to sve manje bitno, a sve zato jer za to nema više mjesta.

Naravno, danas o toleranciji moramo pričati jer smo netolerantni. Štoviše, ne podnosimo se. Bit je promašena i vjernik se mora povući. Ako je političar, onda će, naravno, biti izazvan i prihvatiti izazov, a ako ga nema, on će ga izmisliti.

Kako vidite religiju u državi 21. stoljeća?

Kao politiku.

[brezovka]

Blaise kaže:

Čim država mora uređivati odnose (a, na žalost, mora, kako vidimo), to znači da je sve to politika. I religija je politika.

Ako je religija postala politika (i marketing, recimo), vjera je ostala u zapećku. Meni se čini, sve više sam uvjerena u to, da jednom vjerniku (onako kako ga ja vidim) ova pitanja mogu biti suvišna. O toleranciji se ne priča jer nema potrebe. Dva vjernika raznih religija imaju neiscrpnih tema za razgovor. O tome se sve manje priča jer je to sve manje bitno, a sve zato jer za to nema više mjesta.

Naravno, danas o toleranciji moramo pričati jer smo netolerantni. Štoviše, ne podnosimo se. Bit je promašena i vjernik se mora povući. Ako je političar, onda će, naravno, biti izazvan i prihvatiti izazov, a ako ga nema, on će ga izmisliti.



Kao politiku.

Derviš i ja bi se lako dogovorili.
Mislim da je Bog svakom čovjeku dao jednako. na različite načine. Svatko ima svoju kartu za raj.Cijena je jednaka. Svima.Materijal različit.
Kad bismo to shvatili ..u ime Boga ne bi bilo svađe.

[brezovka]

zaboravih napomenuti....u startu bi a radi uspješnog dogovora morao odustati od djevica u raju.
Ali...i bez dogovora će morati, čini mi se.
Ima još nešto što me zanima...jaka želja za uništenjem bilo čega što nam može naš zamišljen plan puta do Boga poremetiti.

Mislim da u svakom čovjeku postoji upisana čežnja za Bogom. Jaka.
Pa i vrlo velika ljutnja...ne uspije li...do mržnje ide. Prije će biti da radi te ljutnje na samog sebe pokušava kazniti druge. I nevjernici su u igri...ni njima ne manjka te ljutnje. Rekla bih čak su i bijesni ponekad.

[Blaise]

brezovka kaže:

Derviš i ja bi se lako dogovorili.
Mislim da je Bog svakom čovjeku dao jednako. na različite načine. Svatko ima svoju kartu za raj.Cijena je jednaka. Svima.Materijal različit.
Kad bismo to shvatili ..u ime Boga ne bi bilo svađe.

Ne sumnjam.

Ja bih rekla, put je jedan. Sve ostalo može biti različito. U ime Boga mi nemamo pravo niti mogućnosti progovarati (nema materijala za to, ali Božje djelo se vrši s onime što imamo). Istina, kad bismo... ali, stvarnost te demantira. Iznimke ti govore da tu ima nešto.

zaboravih napomenuti....u startu bi a radi uspješnog dogovora morao odustati od djevica u raju.

Meni je, recimo, facinantno to što je netko na ovom forumu nedavno sasvim slučajno napisao o čemu se tu zapravo radi. Nitko se nije osvrnuo na to, a mislim da niti sam autor tog posta nije bio svjestan da je dao istinu na uvid. Malo zamotanu, doduše, ali tako je u svim religijama.

S kime da mi pričamo o tome?

Ovo nema blage veze s državom i njezinim licemjernim pokušajima uređenja nečeg što tim ljudima koji to rade nije dano da vide. Političarima, npr.