Plinovito agregatno stanje
Zanimaju me dvije banalnosti iz oblasti agregatnih stanja:
1. Zašto je volumen u plinovitom agregatnom stanju daleko veći nego u krutom ili tekućem? Na primjeru elastičnosti zraka reklo bi se da jedna čestica u ovom stanju materije ima jednu "auru" odbijanja (repulzija) oko sebe i ne dozvoljava drugoj čestici da joj dođe previše blizu. Dali je to tako? Ili su čestice u plinovitom agregatnom stanju (zbog više temperature) u takvom modusu kretanja da je ta elastičnost u stvari stalna koliizija čestica zbog "nervoznog" gibanja i sudaranja?
Drugim rječima dali čestice u jednom napuvanom balonu streme napolje zato što oko sebe imaju elastičnu zonu odbijanja, kao kod dva istopolna magneta, ili zato što su stalno u pokretu i koliziji i guraju se međusobno?
2. Kako bi izgledala promjena agregatnog stanja plinovitog u plazmu? Dali je to prelazak nevidljivog plina u svjetleći? Dali i plazma ima elastičnost kao i plin? Dali u osnovi sve svijetleće ima veze sa plazmom? Koliko znam i plamen je u jednom svom djelu "plazmatičan" i provodi struju.
|