Malo ćemo obnoviti ono što smo naučili i dodati neke nove reči:
Jidōsha no naka ni hito ga imasu.
Uchi no mae ni inu to neko ga imasu.
Asoko ni kingyo ga imasu.
Asoko ni niwatori ga imasu.
Jonsan wa Amerikajin de, Ratanāsan wa Taijin desu.
Jonsan wa otoko no hito de, Ratanāsan wa onna no hito desu.
Hayashisan wa sensei de, Chinsan wa gakusei desu.
Kore wa kaban de, sore wa handobaggu desu.
Dono hito ga Ratanāsan desu ka?
Donata ga anata no sensei desu ka?
Dono tatemono ga toshokan desu ka?
Dore ga sensei no kaban desu ka?
Doko ga toire desu ka?
Dochira ga higashi desu ka?
Kochira ga minami desu.
Sochira ga kita desu.
Achira ga nishi desu.
Mon no mae ni nanika arimasu ka?
Iie, mon no mae niwa nanimo arimasen.
Mon no mae ni nanika imasu ka?
Iie, mon no mae niwa nanimo imasen.
Mon no mae ni donataka imasu ka?
Iie, mon no mae niwa donatamo imasen.
Gakusei wa dokokani imasu ka?
Iie, gakusei wa dokonimo imasen.
Niwatori wa dokokani imasu ka?
Iie, niwatori wa dokonimo imasen.
Denwa wa dokokani arimasu ka?
Iie, denwa wa dokonimo arimasen.
Hiraganom, katakanom i ponekim ideogramom:
じどうしゃの中に人がいます。
うちのまえにいぬとねこがいます。
あそこにきんぎょがいます。
あそこににわとりがいます。
ジョンさんはアメリカ人で、ラタナーさんはタイ人です。
ジョンさんは男の人で、ラタナーさんは女の人です。
はやしさんはせんせいで、チンさんはがくせいです。
これはかばんで、それはハンドバッグです。
どのひとがラタナーさんですか。
どなたがあなたのせんせいですか。
どのたてものがとしょかんですか。
どれがせんせいのかばんですか。
どこがトイレですか。
どちらがひがしですか。
こちらがみなみです。
そちらがきたです。
あちらがにしです。
もんのまえになにかありますか。
いいえ、もんのまえにはなにもありません。
もんのまえになにかいますか。
いいえ、もんのまえにはなにもいません。
もんのまえにどなたかいますか。
いいえ、もんのまえにはどなたもいません。
がくせいはどこかにいますか。
いいえ、がくせいはどこにもいません。
にわとりはどこかにいますか。
いいえ、にわとりはどこにもいません。
でんわはどこかにありますか。
いいえ、でんわはどこにもありません。
Prevod:
U autu se nalaze ljudi.
Ispred kuće se nalaze pas i mačka.
Onde se nalazi zlatna ribica.
Onde se nalaze kokoške.
John je Amerikanac, a Ratanā je Tajlanđanka.
John je muškarac, a Ratanā je žena.
Hayashi je profesor, a Chin je učenik.
Ovo je torba, a to je ručna torbica.
Koja osoba je Ratanā?
Ko je tvoj učitelj?
Koja zgrada je biblioteka?
Koja (od ovih) je profesorova torba?
Gde je toalet?
U kom pravcu je istok?
U ovom pravcu je jug.
U tom pravcu je sever.
U onom pravcu je zapad.
Da li se ispred kapije nešto nalazi?
Ne, ispred kapije se ne nalazi ništa.
Da li se ispred kapije nalazi neko (neka životinja)?
Ne, ispred kapije se ne nalazi niko (nijedna životinja).
Da li se ispred kapije nalazi neko (neka osoba)?
Ne, ispred kapije se ne nalazi niko.
Ima li igde učenika?
Ne, učenika nema nigde.
Ima li negde kokoši?
Ne, nigde nema kokoši.
Ima li igde telefona?
Ne, telefona nema nigde.
Obratite pažnju na to koji se glagoli i koje zamenice koriste za stvari, životinje i bića, kako se povezuju rečenice, te zapamtite da uz upitne zamenice u službi subjekta uvek stoji pomoćna rečca
ga (が). Sve to obnavljamo kroz ove vežbe.
Nove reči:
inu (いぬ) - pas
neko (ねこ) - mačka
kingyo (きんぎょ) - zlatna ribica
niwatori (にわとり) - kokoška, petao, pile
tatemono (たてもの) - zgrada
toshokan (としょかん) - biblioteka
toire (トイレ) - toalet (pišemo katakanom!)
higashi (ひがし) - istok
minami (みなみ) - jug
kita (きた) - sever (čita se:
kta)
nishi (にし) - zapad
mon (もん) - kapija
Nepoznati ideogrami:
U ovim rečenicama nema novih ideograma, samo novo čitanje ideograma koji smo već naučili: 人. U japanskom jeziku ideogrami često imaju više čitanja od kojih su neka kineska čitanja (
onyomi), a druga japanska čitanja (
kunyomi). Obično ideogram ima japansko čitanje kada stoji samostalno, dok u kombinaciji sa drugim ideogramima ili rečima dobija kinesko čitanje. Pogledajmo kako to izgleda na primeru ideograma 人.
Ideogram
人 znači:
čovek,
osoba,
ljudsko biće i ima sledeća čitanja:
onyomi (kinesko čitanje) - može se pisati hiraganom, ali češće se piše katakanom tako da se naglasi da je u pitanju kinesko, a ne japansko čitanje:
- jin (ジン) - kao u primeru: Amerikajin - アメリカ人 - Amerikanac ili jinkō - 人口 (じんこう) - stanovništvo
- nin (ニン) - kao u primeru: ningyō - 人形 (にんぎょう) - lutka
kunyomi (japansko čitanje):
- hito (ひと) - kao u primeru: otoko no hito - 男の人 (おとこのひと) - muškarac