Zašto ne printati novac?

[Marko1976]

neno1966 kaže:

Pa sam si odgovorio kako sam izračunao

Rekoh po mojem mišljenju što direktno što indirektno sve bi se svelo na euro tj. smanjenje deviznih rezervi a razlog tome je nerealan tečaj kune.

A sto je realan tecaj ? Znamo da valute vise nemaju pokrivanje u zlazu, vec predstavljaju samo broj u nekom kompjuteru.

Sto opet znaci da je to sve umjetno i kao takvo se moze i mjenjati.


Isto kao sto fed USA banka generira novac iz zraka, bez zaledja i veze s nekim fixnim dobrom.. bilo cim.

Uostalom i sad je tako. kako se do sad branio tecaj kune ? Kontroliranjem novca u opticaju od NBH. Jel tako ? A sta je to nego printanje ?

Ili ga puste vise u opticaj ili ga povuku....

Po mom misljenju stvarno se apsolutno nista nebi desilo da dobijemo jednokratno uplatu, svaki stanovnik RH, po 200 kn Sad smo na 200 da bolje pase u racunicu

[Marko1976]

ljupčeodmilošte kaže:

Evo što kaže Lj. Jurčić: Koje bi konkretne poteze Vlada trebala povući i prijeti li nam grčki scenarij?

- Mi doista klizimo prema Grčkoj, jer se sve više zadužujemo. Hrvatska narodna banka bi morala što prije dokapitalizirati hrvatske banke onako kako to ovih dana čine banke ostalih europskih zemalja. Sve države iz kojih dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka (Italija, Austrija, Njemačka...) imaju veći deficit od Hrvatske, no središnje banke tih zemalja ovih dana tiskaju novce kojim dokapitaliziraju svoje banke, a mi za to vrijeme tim bankama plaćamo skupe kamate, te tako svojim novcem podupiremo tu dokapitalizaciju. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka ne želi dokapitalizirati naše banke, što je suludo. Žao mi je da Hrvatska tako propada, iako može biti najbolja zemlja na zemaljskoj kugli.

>>>Hrvatska može imati najbrže rastuću ekonomiju bez krvi, znoja i suza
Kako komentirate aktualne događaje u Mađarskoj? Radi li se o brutalnoj diktaturi ili mađarska vlada samo pokušava zemlju spasiti iz ralja pohlepnih bankara i financijskih mešetara?

- Mađari su prebrzo prodali sve resurse i tek odnedavno shvaćaju da je to bila velika pogreška. Sada to pokušavaju ispraviti preradikalnim potezima, zbog čega i jesu u problemima. Mi srećom još imamo prostora i vremena da izbjegnemo taj scenarij, no aktualna vlada čini iste greške kao i bivše mađarske garniture. Stoga imamo apsurdnu situaciju da naši susjedi pod svaku cijenu ovih dana žele vratiti ono od čega mi u isto vrijeme odustajemo. Oni bi htjeli povratiti poluge svoje državne politike, dok se mi u isto vrijeme odričemo toga za čim oni žude. Valja naglasiti da Hrvatska još nije u tako kritičnoj situaciji kao većina europskih zemalja, no mi s ovakvom politikom jurimo njima u susret.

upravo to. ali zasto samo "bankaru" naprintat novac ? TO nije u redu.

treba svima Pa ako je bankar dobio POKLOLJENJIH xy novacam neka dobije i pekar i mesar, i automehanicar.

A ne da bankar dobije, pa na taj POKLON ide uzimat kamatu, jer ti je "posudio" taj poklon.

Fino treba svakom dati

Ko peru mesara spasava kad je u govnima ? Niko. zatvore mu obrt, mesnicu, i ide na burzu.
A bankama cemo poklanjat, da bi oni mogli uzimat kamate na taj poklon.

[neno1966]

Ja gledam zdravoseljački, ako mi se isplati otići u inozemstvo i dovesti pun auto robe ili ako je maloprodajna cijena uvoznog mlijeka niža nego kod hrvatskog seljaka franco štala onda nešto sa tečajem ne štima.

I ponovo, što god bi napravio sa tih 200 kn u konačnici bi smanjio devizne rezerve.

[Marko1976]

neno1966 kaže:

Ja gledam zdravoseljački, ako mi se isplati otići u inozemstvo i dovesti pun auto robe ili ako je maloprodajna cijena uvoznog mlijeka niža nego kod hrvatskog seljaka franco štala onda nešto sa tečajem ne štima.

I ponovo, što god bi napravio sa tih 200 kn u konačnici bi smanjio devizne rezerve.

pa to "ponovo" nisi objasnio. Objasni kako bi smanjilo ?
Jasno da bi barem NETKO za to kupio eure, i samim tim bi bilo eura manje za te likove koji su ih kupili.

No sta je s drugmio stranom ?

Netko bi kupio kruh vise, pekar bi zaposlio covjeka vise,.. dakle ima i pozitivnih ucinaka.

Ne mozes racunati da bi svi kupili eure.

Netko bi kupio eure, a netko drugi bi zaposlio novog covjeka jer mu se sada prodaje vise robe.

[neno1966]

Marko1976 kaže:

pa to "ponovo" nisi objasnio. Objasni kako bi smanjilo ?
Jasno da bi barem NETKO za to kupio eure, i samim tim bi bilo eura manje za te likove koji su ih kupili.

No sta je s drugmio stranom ?

Netko bi kupio kruh vise, pekar bi zaposlio covjeka vise,.. dakle ima i pozitivnih ucinaka.

Ne mozes racunati da bi svi kupili eure.

Netko bi kupio eure, a netko drugi bi zaposlio novog covjeka jer mu se sada prodaje vise robe.

Oni koji ne bi kupili eure direktno potrošili bi ih indirektno. Čisto sumnjam da bi se zbog te milijarde u sistemu išlo na nekakvo novo masovno zapošljavanje.
Ni pekar nebi zaposlio radnika više nego bi dovršio kuću u Prištini i za to mu opet trebaju euri

[Grinch24]

Sto volim to otkrivanje tople vode svakih 14 dana. Dogodila bi se inflacija cim ima povečanja novcane mase koje ne prati povečanje roba i usluga. Nije to tako tesko za shvatiti. USA je posve druga prica mozete komotno usporedivati HR s Marsom jer toliko usporedba ima HR s USA ili UK smisla.

[ljupčeodmilošte]

Marko1976 kaže:

upravo to. ali zasto samo "bankaru" naprintat novac ? TO nije u redu.

treba svima Pa ako je bankar dobio POKLOLJENJIH xy novacam neka dobije i pekar i mesar, i automehanicar.

A ne da bankar dobije, pa na taj POKLON ide uzimat kamatu, jer ti je "posudio" taj poklon.

Fino treba svakom dati

Ko peru mesara spasava kad je u govnima ? Niko. zatvore mu obrt, mesnicu, i ide na burzu.
A bankama cemo poklanjat, da bi oni mogli uzimat kamate na taj poklon.

Dokapitaliziraju banke, dakle nacionaliziraju ih. To su skandinavci napravili još tridesetih godina prošlog vijeka. Zato su sad tamo gdje jesu. Ladno, al standard.

[voajer]

Marko1976 kaže:

FIno odgovori step by step sta bi se desilo.

Danas kupiš nešto po 10 kuna. Sutra zbog povećane potražnje (jelte, svi su dobili 200 kuna) taj isti proizvod je 11 kuna.

Razumiješ sada?

Upravo u tome i je trik. nisam ja rekao da se isprinta NEOGRANICENO (tvoj primejr s printerom).

nego da se isprinta odredjena kolicina - dakle konstantni printer ne postoji.

Rekao sam ti da ako želiš cjepidalčiti, stavi limit na printer. Ista stvar.

[FeetF1]

Ili, konkretan slučaj: kad sam počeo raditi, prije 6-7 godina, imao sam plaću 2000 kn. Sada je 2012.
Kroz to razdoblje, u prosjeku, svake dvije godine mi se plaća povećavala (otprilike za 200 kn), tako da sad iznosi 2700 kn.
Ali, to je - minimalac. Znači, tim povećanjem ja imam, doduše, veći novčani iznos na računu - ali su i cijene u međuvremenu otišle gore - pa sam na istome. Nekad je gorivo bilo 5-6 kn, danas je 9-10 kn. Za tu svoju veću plaću ne mogu kupiti više.

[@nchi]

voajer kaže:

.. povećanje novčane mase bez povećanja ponude roba i usluga znači da će cijena postojećih roba i usluga porasti.

Ova rečenica je bitna da bi se shvatio problem. Novac u principu služi kao protuvrijednost nekoj robi ili usluzi. Ako netko ima 100kn više, on tih 100kn mora imati gdje potrošiti (ako želiš da taj novac zadrži svoju vrijednost). A to znači da pekar mora početi proizvoditi više kruha (tvronice proizvoditi više roba, hoteljeri pružati više usluga itd.). E pa problem je u tome što višak novca u sustavu ne garantira da će se pekar odlučiti na povećanje proizvodnje. On možda odluči te novce staviti sastrane ili kupiti devize pa ih potrošiti negdje u inozemstvu. E tu nastane problem, jer onda umirovljenik nema gdje kupiti još kruha i njegov višak novca mu ništa ne vrijedi. I tako u krug.

[hazzarder]

što bi se desilo kada bi SVI hrvatski građani i SVE hrvatske firme po zakonu morali imati otvorene barem tekuće račune u hrvatskoj poštanskoj banci?
ili još bolje:
kada bi svu svoju štednju i novac i poslovanje SVI prebacili u hpb?
da li bi se hr gospodarstvo pokrenulo? barem malo?

[Garofeeder]

hazzarder kaže:

što bi se desilo kada bi SVI hrvatski građani i SVE hrvatske firme po zakonu morali imati otvorene barem tekuće račune u hrvatskoj poštanskoj banci?
ili još bolje:
kada bi svu svoju štednju i novac i poslovanje SVI prebacili u hpb?
da li bi se hr gospodarstvo pokrenulo? barem malo?

Jos bolje bi bilo kad bi svi (zakonskom odredbom) novac poklonili HPB-u, pa da vlada to mudro rasporedi...

[glosa]

Na pitanje: zasto ne printati novac odgovor je jednostavan. Inflacija novca bi uzrokovala inflaciju cijena i uvecanje kamate na depozite. To bi u krajnoj liniji smanjilo BDP. Dakle, u ovoj fazi prezaduzenosti inflacija novca ne rijesava nijedan problem pocevsi od ozivljavanja privrede, smanjivanja nezaposlenosti do eliminacije deficita u drzavnom proracunu.

[Marko1976]

glosa kaže:

Na pitanje: zasto ne printati novac odgovor je jednostavan. Inflacija novca bi uzrokovala inflaciju cijena i uvecanje kamate na depozite. To bi u krajnoj liniji smanjilo BDP. Dakle, u ovoj fazi prezaduzenosti inflacija novca ne rijesava nijedan problem pocevsi od ozivljavanja privrede, smanjivanja nezaposlenosti do eliminacije deficita u drzavnom proracunu.

Molim te da procitas prvi post i odgovoris na njega. Ove price svi znamo. Kreni od pekara pa nadalje

Sent from my LG-P990 using Tapatalk

[Prosjecan]

hipotetski

živim u selu s 50 kuća i imamo pekara i mesara koji hrane tih 50 kuća.

svi dobijemo 100 kn "viška". pekar i mesar nemaju ni želje ni potrebe proizvoditi više kruha i mesa nego što mogu prodati nama u selu. Svako selo ima svog pekara i mesara. Mi imamo 100 kn viška koje nemamo gdje potrošiti, ergo imamo hrpu "bezvrijednog papira" u našem selu.

Odem li u susjedno selo koje također ima pekara i mesara koji pokrivaju potrebe tog sela ali imaju i postolara kod kojeg sam 2 puta godišnje kupovao cipele pa potrošim kod njega novce ne više 2 puta nego 3 puta godišnje, on ima veće troškove jer mora proizvesti više cipela - potražnja za cipelama mu je veća jer on više ne stigne proizvesti tu količinu cipela --> cijena cipela raste. Recimo da taj postolar od nekog nabavlja kožu za cipele, gumu za potplate, vezice i ne znam što sve ne... ni oni nemaju neograničen izvor tih resursa i ne mogu jednostavno "isprintati" gumu, kožu, vezice...

da skratim priču - u normalnim uvjetima kila vratine je 30ak kn, ali kad si u Vrgorcu na -30 i idućih 20 dana nemaš kud niti ima vratine a ti držiš u rukama tu kilu koju tvoji susjedi hoće kupit... e onda košta koliko kažeš da košta.

Ista stvar je i s cipelama, sportskom obućom, čavlima, praškom za veš...

Nikad nije problem količina novca, novca je uvijek dovoljno u sustavu. Problem je ono što taj novac može kupiti.

[neno1966]

Marko1976 kaže:

Molim te da procitas prvi post i odgovoris na njega. Ove price svi znamo. Kreni od pekara pa nadalje

Već ti je odgovoreno, sa tih 100-200 kn po čovjeku ne bi se ništa bitno promijenilo a niti bi oni bili puno bogatiji.

[sperr]

ljupčeodmilošte kaže:

Evo što kaže Lj. Jurčić: Koje bi konkretne poteze Vlada trebala povući i prijeti li nam grčki scenarij?

- Mi doista klizimo prema Grčkoj, jer se sve više zadužujemo. Hrvatska narodna banka bi morala što prije dokapitalizirati hrvatske banke onako kako to ovih dana čine banke ostalih europskih zemalja. Sve države iz kojih dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka (Italija, Austrija, Njemačka...) imaju veći deficit od Hrvatske, no središnje banke tih zemalja ovih dana tiskaju novce kojim dokapitaliziraju svoje banke, a mi za to vrijeme tim bankama plaćamo skupe kamate, te tako svojim novcem podupiremo tu dokapitalizaciju. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka ne želi dokapitalizirati naše banke, što je suludo.

Neke stvari mi nisu jasne:

1. Hrvatske poslovne banke za razliku od većine europskih su jako dobro kapitalizirane. u prosjeku adekvatnost kapitala dostiže visokih 19% dok je taj iznos kod matičnih EU banaka cca 8% ili čak i niže. rijetko koja EU banka ima kapitaliziranost veću od 10%, a Roha je našim poslovnim bankama odredio minimum od 12%.

2. Dionički kapital naših banaka u periodu 2000.-2003. kretao se od 7,5 mlijardi kuna do cca 9,5 milijardi kuna. Od 2003. pa do danas on je skočio na 34 milijarde kuna, dakle učetverostručio se dok je istovremeno aktiva banaka jedva uduplana.
To učetverostručenje nije posljedica dotoka svježeg dioničkog kapitala već je posljedica transformacije zadržane dobiti ( dakle novca kojeg su zaradili u RH, izvukli iz naših džepova kroz previsoke kamate i nakande).
Samo Zaba je prošle godine oko 5 milijardi kuna iz zadržane dobiti (odn. rezervi )pretvorila u dionički kapital.

Znači naše banke su jako profitabilne i jako likvidne pa im dokapitalizacija u tome smislu uopće nije potrebna.

pogrešna je i percepcija da naše banke stanovništvo, državu i poduzeća kreditiraju uglavnom novcem izvana, bilo posuđenim od matičnih banaka ili drugih nerezidenata.
prava istina je da je neto udio tog stranog novca u odnosu na ukupnu imovinu svega 10ak% ili izraženo u kunama cca 41 milijarda kuna.

Da u RH banke raspolažu s dovoljno kapitala ide u prilog i činjenica nedavno dizanje iznosa obvezne pričuve od strane HNB-a kad je iz sustava povučeno cca 3 milijarde kuna. Tako poslovne banke trenutno na računu HNB-a drže cca 46 milijardi kuna i taj je novac praktički imobiliziran.

Iz ovoga proizlazi da naš problem nije nedostatak kapitala već njegova pravilna upotreba i činjenica da je preskup. Ta skupoća jednako opterećuje i stanovništvo i državu i poduzeća i nitko više normalan ni ne pokušava ulaziti u poslovne projekte, a i same banke su dodatno postrožile uvjete zduživanja prema svima.

Mi doslovno sjedimo na kapitalu i ne znamo kako ga iskoristiti pa banke sve više i više tog zarađenog novca transferiraju prema matičnim bankama. Samo u zadnjem kvartalu prošle godine izvukle su cca pola milijarde eura.

[voajer]

sperr kaže:

Mi doslovno sjedimo na kapitalu i ne znamo kako ga iskoristiti pa banke sve više i više tog zarađenog novca transferiraju prema matičnim bankama. Samo u zadnjem kvartalu prošle godine izvukle su cca pola milijarde eura.

Zašto podrazumijevaš da je vlasniku kapitala (dakle, hrvatskim štedišama) u interesu kreditirati hrvatsku državu, poduzeća i građane?

[neno1966]

sperr kaže:

...Iz ovoga proizlazi da naš problem nije nedostatak kapitala već njegova pravilna upotreba i činjenica da je preskup. Ta skupoća jednako opterećuje i stanovništvo i državu i poduzeća i nitko više normalan ni ne pokušava ulaziti u poslovne projekte, a i same banke su dodatno postrožile uvjete zduživanja prema svima.

Mi doslovno sjedimo na kapitalu i ne znamo kako ga iskoristiti pa banke sve više i više tog zarađenog novca transferiraju prema matičnim bankama. Samo u zadnjem kvartalu prošle godine izvukle su cca pola milijarde eura.

Apsolutno ali nisu za to krive banke nego stanje u državi u kojoj se ništa ne isplati proizvoditi a o birokraciji i korupciji da ni ne govorimo.

[Nostrađurus]

Marko1976 kaže:

POzdrav, jel ima tu netko ko kuzi ekonomiju, pa da stvarno LAICKIM primjerom odgovori na ovo pitanje.

Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.

Evo ja cu zapoceti kako ja mislim a tko zna neka ispravi ili nadoda.

Znaci jednostavno isprintaju pare i ubace u proracun.

Umirovljenicima ce se lakse vratit dug, djedica ce umjesto kruha sada mozda kupiti i pecivo jer ima vise novaca.

pekar sada ima vise novaca pa ce kupiti jos jedne tenisice makar mu se stare nisu jos raspale.

prodavaonica tenisica ce bolje poslovati i nece otpustiti radnicu u ducanu.

Dugovanja koja drzava ima prema recimo gradjevinskom sektoru... platit ce nekoj gradjevinskoj firmi, koja sada mozda ima blokiran racun jer ceka uplatu od drzave...

znaci tako laickim primjerom sta bi se desilo ?

EDIT: znaci nemojte sad s spikom kako bi kuna devalvirala i novaac izgubio vrijednost, nego fino play by play od pekara do mesara... od one najmanje karike koja ce primit taj isprinatani novac

Gledajte, sličnu temu sam pokrenuo ranije: "Financijski ustav i izvor novca" https://www.forum.hr/showthread.php?t=494832

Nadogradnja te teme je: "Reforma monetarnog i bankarskog sektora" https://www.forum.hr/showthread.php?t=620347

Ukratko, emisija realnog novca nam je potrebna, ali bez izmjena u financijskom sustavu dogodilo bi se slijedeće:

1. Povećana ponuda kuna pokreće gospodarstvo , da to je istina
2. Novac koji ulazi u bankarski sustav se preko bankarstva delomične rezerve može multiplicirati u oko 3 puta više kredita
3. Na osnovu toga se potražuje još više novca za dug - trošak je neotplativ (kao i sada)
4. Zarađeni novac se počinje koristiti za kupovanje uvozne robe i uskoro HNB ostaje bez deviza. Tečaj se počinje klizati i inflacija se zakhuktava.

To znači da emisija novca za potrebe u državi mora biti potpomognuta zaštitom od odljeva (uvoza i iznošenja) te se mora spriječiti bankarski sektor da početni unos kuna ne pretvaraju u višestruko više kredita.

Znači nema ništa od potpuno slobodne trgovine. Tj. može biti potpuno slobodna, ako je balansirana i to za robu koja nam treba i koju ne možemo proizvesti. Time bi se prestalo trošiti na kredit.

Imate i moj post: https://www.forum.hr/showpost.php?p=3...postcount=2322 gdje objašnjavam zašto nema jeftinih kunskih kredita. Problematika je slična kao i sa emisijom novca bez duga.

Živi i pametni bili