Mentalitet nacije kao uvjet razvijenosti države

[segregator]

Wikiceha kaže:

Ne.
Ne čvrst zakon, nego (jednolika) provedba.
Dakle, zakon koji vrijedi i za cara i za prosjaka, te se jednako provodi.
Ti ne čitaš kaj ja pišem ili?

Ti si novi na ovom PDF-u? Njemu je to zaštitni znak (da ne čita druge nego mantra svoje)

[Wikiceha]

Corvus27 kaže:

Uhljebi su pošast, a inače su relikt partije i realno ne bi imali što raditi.

Yup.
@Satnik, podrazumjevam demokraciju, a ne kafkijansko društvo.
Iako je kafkijanska AU s uređenim pravom i birokracijom bila def. bolja država od pravno neuređene kSHS.
A link koji si dao te sam demantira (bar mi se tako čini).
Usporedi poziciju Novog Zelanda (koji ima razvijenu socijalu) i USA koji ju nema.
Ekonomija je bitna, ali ako pravni sustav nije sređen...
Koja bi uopće bila def. ekonomske slobode?
Je li ona moguća u diktaturi?
Ili u pravno nesređenoj zemlji?

Što se kvota tiče, protiv sam. Smatram da je to korak unatrag i bodovanje ne po sposobnostima, nego po podobnosti.
Teoretski bi podržao neke granične slučajeve uvođenja kvota u ekstremnim slučajevima, npr. da ne bude crnačko selo, a bjelačka policija, iako smatram i da se to da bolje riješavati kroz stipendije i raznorazne poticaje...
Problem s kvotama je tko će postavljati granicu.
Bili su pitali Holy je li za kvote žena politici. Ova je rekla da je za. Da i žene imaju pravo na ispodprosječnost.
Ne slažem se, poanta je da se treba poticati izvrsnost, da bude na korist društvu, a ne ispodprosječnost, pa da se možemo hvaliti da imamo niškoristi političara svih spolova.
Zašto pitaš?

[Wikiceha]

segregator kaže:

Ti si novi na ovom PDF-u? Njemu je to zaštitni znak (da ne čita druge nego mantra svoje)

Obično ne raspravljam o ovakvim stvarima, da
Tnx

[satnik]

Wikiceha kaže:

Yup.
@Satnik, podrazumjevam demokraciju, a ne kafkijansko društvo.
Iako je kafkijanska AU s uređenim pravom i birokracijom bila def. bolja država od pravno neuređene kSHS.

Prvobitno si rekao da je put do prosperiteta čvrst zakon, pa kad sam te upitao je li bitno kakav je taj zakon i koje slobode zatire, rekao si da je ipak bitna jednakopravnost pred zakonom, kao da to ima veze s mojim upitom i mojom tezom o slobodnom tržištu kao bitnijem faktoru.

A link koji si dao te sam demantira (bar mi se tako čini).
Usporedi poziciju Novog Zelanda (koji ima razvijenu socijalu) i USA koji ju nema.

Ali za tu razvijenu socijalu ti treba novac. Slobodne ekonomije poput Novog Zelanda si mogu tako nešto priuštiti, no i njima šteka na sve strane kao i ostalima.

Ekonomija je bitna, ali ako pravni sustav nije sređen...
Koja bi uopće bila def. ekonomske slobode?
Je li ona moguća u diktaturi?
Ili u pravno nesređenoj zemlji?

Ono je ranking ekonomske slobode po institutu Heritage, imamo raznih mjerila državnog uplita na tržište i tisuće empiričkih pokazatelja i ekonomskih studija. Valjda barem ugrubo znaš kako država funkcionira i kakvi zakoni ograničavaju slobodu ekonomske razmjene?

Što se kvota tiče, protiv sam.

Doslijedno. Pretpostavljam da si čvrsto protiv AA također

[Corvus27]

Wikiceha kaže:

Yup.
@Satnik, podrazumjevam demokraciju, a ne kafkijansko društvo.
Iako je kafkijanska AU s uređenim pravom i birokracijom bila def. bolja država od pravno neuređene kSHS.
A link koji si dao te sam demantira (bar mi se tako čini).
Usporedi poziciju Novog Zelanda (koji ima razvijenu socijalu) i USA koji ju nema.
Ekonomija je bitna, ali ako pravni sustav nije sređen...
Koja bi uopće bila def. ekonomske slobode?
Je li ona moguća u diktaturi?
Ili u pravno nesređenoj zemlji?

Što se kvota tiče, protiv sam. Smatram da je to korak unatrag i bodovanje ne po sposobnostima, nego po podobnosti.
Teoretski bi podržao neke granične slučajeve uvođenja kvota u ekstremnim slučajevima, npr. da ne bude crnačko selo, a bjelačka policija, iako smatram i da se to da bolje riješavati kroz stipendije i raznorazne poticaje...
Problem s kvotama je tko će postavljati granicu.
Bili su pitali Holy je li za kvote žena politici. Ova je rekla da je za. Da i žene imaju pravo na ispodprosječnost.
Ne slažem se, poanta je da se treba poticati izvrsnost, da bude na korist društvu, a ne ispodprosječnost, pa da se možemo hvaliti da imamo niškoristi političara svih spolova.
Zašto pitaš?

Meni je sam koncept kvota idiotski, zašto bi trebale uopće postojati kvote (osim u slučaju složene multinacionalne države gdje trebaju postojati nekakvi ključevi podjele) ako postoje sposobni ljudi bez obzira na spol, rasu, vjeru itd. to me podsjeća na neko totalitarno društvo gdje netko mora upasti negdje zato jer se to "podrazumijeva".

[Wikiceha]

satnik kaže:

Prvobitno si rekao da je put do prosperiteta čvrst zakon,

A di sam to rekao ?
Može citat?

Rekao sam da je bitno kvalitetno pravosuđe.
To podrazumjeva nekorumpirano, efikasno i pravedno pravosuđe.

Imaš neke svoje, čudne konstrukcije.

satnik kaže:

pa kad sam te upitao je li bitno kakav je taj zakon i koje slobode zatire, rekao si da je ipak bitna jednakopravnost pred zakonom,

Oprosti, ali ja nisam napisao da nam je uzor hitlerova njemačka i odvoz židova u konc. logore, po zakonu.

satnik kaže:

kao da to ima veze s mojim upitom i mojom tezom o slobodnom tržištu kao bitnijem faktoru.

?

satnik kaže:

Ali za tu razvijenu socijalu ti treba novac. Slobodne ekonomije poput Novog Zelanda si mogu tako nešto priuštiti, no i njima šteka na sve strane kao i ostalima.

Država gubi puno više novca ako pravosuđe ne funkcionira kako treba.
Da li uopće možeš imati "slobodnu ekonomiju" s nefunkcionalnim pravosuđem?
Što bi to bilo, Mozambik ?

satnik kaže:

Ono je ranking ekonomske slobode po institutu Heritage, imamo raznih mjerila državnog uplita na tržište i tisuće empiričkih pokazatelja i ekonomskih studija. Valjda barem ugrubo znaš kako država funkcionira i kakvi zakoni ograničavaju slobodu ekonomske razmjene?

Pitao sam te za jednostavnu definiciju.
Tko na pitanje odgovara pitanjem?

satnik kaže:

Doslijedno. Pretpostavljam da si čvrsto protiv AA također

Da objasniš kako ovo ima veze s diskusijom, bio bi zahvalan

Corvus27 kaže:

Meni je sam koncept kvota idiotski, zašto bi trebale uopće postojati kvote (osim u slučaju složene multinacionalne države gdje trebaju postojati nekakvi ključevi podjele) ako postoje sposobni ljudi bez obzira na spol, rasu, vjeru itd. to me podsjeća na neko totalitarno društvo gdje netko mora upasti negdje zato jer se to "podrazumijeva".

Mene podsjeća na onaj vic s otkazom.
Kaže vlasnik, loše nam ide, netko mora dobiti otkaz.
Prvo se javi jedna žena, kaže mene ne možete otpustiti, ja sam žensko, tužit ću vas za spolnu diskriminaciju.
Onda se javi afroamerikanac (ili neka druga manjina, nebitno), kaže mene ne možete otpustiti, ja sam manjina, tužit ću vas za rasnu (ili koju već) diskriminaciju.
Onda se javi stariji čovjek, kaže mene ne možete otpustiti, ja sam u godinama, tužit ću vas za starosnu diskriminaciju.
I onda svi okrenu oči prema mladom liku, pripadniku većine (u vicu je bjelac) koji kaže, jbg. ja se nekako osjećam kao gay danas (svi ga jebu, al' će se krenut pozivat na spolnu diskriminaciju ).

Društvo koje ne teži izvrsnosti je društvo koje propada ili u najboljem slučaju stagnira.

[satnik]

Wikiceha kaže:

A di sam to rekao ?
Može citat?

Može, kako da ne.

Wikiceha kaže:

Mentalitet nema apsolutno nikakve veze s blagostanjem države.
Ono što ima, je pravosuđe.
Ako se u državi kažnjava svaki kriminal, nema ljudi koji su "svete krave", onda će i država biti razvijena.

satnik kaže:

Pravosuđe je bitno, slažem se, no džaba ti pravosuđe kad nema razvoja niti produktivnosti. Višestruko bitnije od pravosuđa je sloboda tržišta i sloboda pojedinca da stvara i troši prema vlastitim preferencijima. Misliš da Sjeverna Koreja nema strogo pravosuđe? Da ga nije imala istočna Njemačka ili Kuba?

Wikiceha kaže:

Nije stvar u količini kazne nego u dosljednosti njenog provođenja.
Zar misliš da za predsjednika Sjeverne Koreje vrijede isti zakoni kao i za seljaka ?
Pravosuđe je puno bitnije od svega ostaloga.
Podrazumijevam "normalno" pravosuđe, dakle neku jednakost za sve, što podrazumijeva slobodu pojedinca.

Nikakve konstrukcije, već je tu napisano crno na bijelo. Ja mislim da je bitnije kakav je zakon nego je li on čvrst i kažnjava svaki kriminal, jer država određuje što uopće je "kriminal" - taj dio mene zanima, koja slobode zatire neki zakon.

I šta sad? Oprosti, ali čvrsto i ravnopravno pravosuđe nije nikakva garancija razvijenosti, sigurno je bitna značajka u rješavanju sporova i ostvarivanju prava na privatno vlasništvo npr., no ipak slobodno tržište i pravni okvir koji ga omogućuje ima jaku korelaciju sa prosperitetnim društvima, neupitnu. To je srž mog argumenta, imam stotine i tisuće empiričkih dokaza koji ga potvrđuju.

ps. Imaš google za definiciju pojmova, ako moraš pitati što znači sloboda tržišta onda pretpostavljam da ti nisu poznate osnove tržišne ekonomije niti povijest državnog uplitanja u isto, Inače, na onom linku ti je objašnjeno, zašto bi te ja morao educirati o osnovnim pojmovima?

[Wikiceha]

satnik kaže:

Može, kako da ne.

U mom citatu je očiti naglasak na provedbi (nema svetih krava), a ne na strogosti.

satnik kaže:

Nikakve konstrukcije, već je tu napisano crno na bijelo. Ja mislim da je bitnije kakav je zakon nego je li on čvrst i kažnjava svaki kriminal, jer država određuje što uopće je "kriminal" - taj dio mene zanima, koja slobode zatire neki zakon.

U mom postu nije naglasak na kažnjavanju čovjeka koji ne izvrati 5 lipa s kaznom od 10 tisuća eura.
To je odlika totalitarnih društva.
U mom postu je naglasak na isto vrednovanje zakona i za Mamića i za Bandića, kao i za kumicu s placa.
Čitaš postove na vrlo zanimljiv način.

satnik kaže:

I šta sad? Oprosti, ali čvrsto i ravnopravno pravosuđe nije nikakva garancija razvijenosti, sigurno je bitna značajka u rješavanju sporova i ostvarivanju prava na privatno vlasništvo npr., no ipak slobodno tržište i pravni okvir koji ga omogućuje ima jaku korelaciju sa prosperitetnim društvima, neupitnu. To je srž mog argumenta, imam stotine i tisuće empiričkih dokaza koji ga potvrđuju.

Slobodno tržište nije moguće bez efikasnog pravosuđa.
Efikasno pravosuđe je nužan (možda ne i dovoljan, ali o tome bi se dalo razglabati) uvjet blagostanja države.

satnik kaže:

ps. Imaš google za definiciju pojmova, ako moraš pitati što znači sloboda tržišta onda pretpostavljam da ti nisu poznate osnove tržišne ekonomije niti povijest državnog uplitanja u isto, Inače, na onom linku ti je objašnjeno, zašto bi te ja morao educirati o osnovnim pojmovima?

Ulaziš u javnu raspravu.
Dakle ne pričamo samo nas dvojica, nego ovo mogu svi čitati.
Ako ulaziš u takvu raspravu onda se od tebe očekuje da budeš jasan i nedvosmislen, a ne da mutiš u praznom.
Pogotovo kad pokazuješ, reći ćemo zanimljive sposobnosti "tumačenja" tuđih postova.
Argument, izgooglaj si to, nikad nije bio dobar argument.

[Corvus27]

Wikiceha kaže:

A di sam to rekao ?
Može citat?

Rekao sam da je bitno kvalitetno pravosuđe.
To podrazumjeva nekorumpirano, efikasno i pravedno pravosuđe.

Imaš neke svoje, čudne konstrukcije.


Oprosti, ali ja nisam napisao da nam je uzor hitlerova njemačka i odvoz židova u konc. logore, po zakonu.



?



Država gubi puno više novca ako pravosuđe ne funkcionira kako treba.
Da li uopće možeš imati "slobodnu ekonomiju" s nefunkcionalnim pravosuđem?
Što bi to bilo, Mozambik ?


Pitao sam te za jednostavnu definiciju.
Tko na pitanje odgovara pitanjem?

Da objasniš kako ovo ima veze s diskusijom, bio bi zahvalan


Mene podsjeća na onaj vic s otkazom.
Kaže vlasnik, loše nam ide, netko mora dobiti otkaz.
Prvo se javi jedna žena, kaže mene ne možete otpustiti, ja sam žensko, tužit ću vas za spolnu diskriminaciju.
Onda se javi afroamerikanac (ili neka druga manjina, nebitno), kaže mene ne možete otpustiti, ja sam manjina, tužit ću vas za rasnu (ili koju već) diskriminaciju.
Onda se javi stariji čovjek, kaže mene ne možete otpustiti, ja sam u godinama, tužit ću vas za starosnu diskriminaciju.
I onda svi okrenu oči prema mladom liku, pripadniku većine (u vicu je bjelac) koji kaže, jbg. ja se nekako osjećam kao gay danas (svi ga jebu, al' će se krenut pozivat na spolnu diskriminaciju ).

Društvo koje ne teži izvrsnosti je društvo koje propada ili u najboljem slučaju stagnira.

Meni ide jako na živce ljevičarsko socijalno eksperimentiranje, ja bi jednostavno ukinuo sam koncept manjine, a pogotovo zapošljavanje po istom, drugo je majka sa malom djecom ili ako je netko bolestan, ali zbog čega bi se nekome podilazilo samo zbog spola, boje kože ili nečega drugog, zar ostali onda nisu diskriminirani ?

[Tomislav B]

Postoji neko istraživanje koje kaže da je ekonomski rast najbolji pri temperaturi od 13 stupnjeva.
Ima logike. U nekoj zemlji gdje je klima hladnija, normalno da su ljudi nekada davno kroz stoljeća morali ulagati puno truda da samo prežive i još više truda da steknu nešto više od pukog preživljavanja.
Zato su kroz stoljeća su ljudi iz hladnije klime stvorili takav mentalitet da je rintanje i gomilanje viškova vrlina.

Ljudi koji žive u blagoj klimi siu blagoslovljeni time da im usjevi rastu uz minimum rada... na Mediteranu je život lakši, a na Havajima još lakši.
Ako si gladan ubereš nešto s drveta i uloviš ribu, a višak odjeće ti ni ne treba.
Čovjeku kada je sit i zna da će biti sit u životu malo treba da bude sretan. Zato u Dalmaciji kažu tko to more platit'. I zato je zapadna filozofija konstantnog ekonomskog rasta i zgrtanja i zapdnjačka pohlepa, (kapitalisti polepu, koja je biblijski smrtni grijeh, smatraju vrlinom!), toliko strana nekim podnebljima. A također je i štetna, jer ljude koji već imaju sve uvjerava da im još više treba i u osnovi ih čini nesretnima.

[satnik]

Wikiceha kaže:

Slobodno tržište nije moguće bez efikasnog pravosuđa.
Efikasno pravosuđe je nužan (možda ne i dovoljan, ali o tome bi se dalo razglabati) uvjet blagostanja države.

Slažemo se.

Ulaziš u javnu raspravu.
Dakle ne pričamo samo nas dvojica, nego ovo mogu svi čitati.
Ako ulaziš u takvu raspravu onda se od tebe očekuje da budeš jasan i nedvosmislen, a ne da mutiš u praznom.
Pogotovo kad pokazuješ, reći ćemo zanimljive sposobnosti "tumačenja" tuđih postova.
Argument, izgooglaj si to, nikad nije bio dobar argument.

To nije argument, ne pada mi na pamet objašnjavati osnovne pojmove tržišne ekonomije i posljedice državnog metiljanja u istu. Dovoljno je, za ovu raspravu, argumentirano pokazati da su sloboda stvaranja i imovinska prava glavne značajke ekonomskog razvoja i prosperiteta općenito, pravosuđe je tu bitno i neophodno, slažem se, no džaba ti jednakost pred zakonom ako taj zakon zatire ekonomske slobode.

[Wikiceha]

Corvus27 kaže:

Meni ide jako na živce ljevičarsko socijalno eksperimentiranje, ja bi jednostavno ukinuo sam koncept manjine, a pogotovo zapošljavanje po istom, drugo je majka sa malom djecom ili ako je netko bolestan, ali zbog čega bi se nekome podilazilo samo zbog spola, boje kože ili nečega drugog, zar ostali onda nisu diskriminirani ?

Upravo tako.
Pozitivna diskriminacija nekog je negativna diskriminacija nekog drugog.
Nije u redu da se nekog samo radi neke periferne karakteristike zapošljava.
S time da u slučaju ekstrema (prije spomenut scenario bijele policije u crnom selu) treba poraditi da integraciji manjine u društvo.

@Satnik, to se podrazumjeva. Pričamo o ljudskim društvima, a ne o robovlasničkima

[plan]

Wikiceha kaže:

Pa društvo se s nečim treba početi mijenjati, zar ne ?

Pravosuđe ne može promijeniti društvo u kojem prevladava plemenski mentalitet.
Dakle, treba djecu u školama učiti da su vrijednosti plemenskog mentaliteta pogubne za civilizirano društvo.

[linuks]

U jednoj sretnoj zemlji živili su zajedno "crni" i "bijeli" u punoj harmoniji. Za olimpijske igre kvalificirali su se atletska i plivačka momčad. Svi u zemlji su radosno očekivali ovo takmičenje.

Na olimpijskim igrama atletska momčad, čiji su članovi bili samo "crni" osvojila je zlatnu medalju u štafeti 4x100 metara. Drugog dana plivačka momčad osvojila je zlatnu medalju u plivanju 4x100 metara. Kod plivača svi su bili "bijeli".

Nakon osvajanja zlatnih medalja na olimpijskim igrama slavlje u zemlji je bilo neizmjerno. Ali, vlada je postala zabrinuta, jer su se "bijeli" građani više radovali uspijehu plivača, a "crni" uspijehu atletičara. Jedni su predlagali da plivači budu izabrana za sportaša godine, a drugi su time bili nezadovoljni i htjeli su da atletičari dobiju ovo priznanje.

Poučena ovim problemima vlada je odlučila da na sledećim olimpijskim igrama pošalje mješane momčadi. I kod plivača i kod atletičara momčadi su bile sastavljene od 2 "crnih" i 2 "bijelih".

Nažalost obe momčadi su ovog puta potpuno potbacile i završili takmičenje na zadnjem mjestu. Narod je bio nezadovoljan i tražio je krivca za ovu blamažu. "Bijeli" su optužavali "crne" da su oni krivi, jer ne znaju plivati, dok su "crni" smatrali "bijele" za glavne uzročnike neuspijeha jer trče kao stare babe. Konflikt je prerastao u velike nemire. Vlada je samo velikim naporima i uvođenjem sigurnosnih mjera uspijela zauzdati situaciju u zemlji.

Kako bi izbjegli ovakve probleme u budućnosti, vlada je odlučila da njihova zemlja prestane sa učešćem na olimpijskim igrama.


Ovo sam izmislio dok sam čitao vaše postove o kvotama i svaka sličnost sa bilo kojom drugom pričom ili stvarnosti je potpuno slučajna i nenamjerna.

[satnik]

Wikiceha kaže:

@Satnik, to se podrazumjeva. Pričamo o ljudskim društvima, a ne o robovlasničkima

Razgovaraš s liberalom, nama je oružana pljačka imovine da bi se ista preraspodijelila prema volji centralnog autoriteta oblik robovlasništva. Ako je ropstvo kada čovjeku otimaš 100% zarade, koliko posto nije ropstvo?

[Srebrni-medvjed]

satnik kaže:

Razgovaraš s liberalom, nama je oružana pljačka imovine da bi se ista preraspodijelila prema volji centralnog autoriteta oblik robovlasništva. Ako je ropstvo kada čovjeku otimaš 100% zarade, koliko posto nije ropstvo?

Najbolje bi bilo da se dobrovoljno plaća porez, ako imaš volje onda doniraš neku kintu

[satnik]

Srebrni-medvjed kaže:

Najbolje bi bilo da se dobrovoljno plaća porez, ako imaš volje onda doniraš neku kintu

Naravno, najboljevje dobrovoljno i bez prisile tršiti vlastitu imovinu prema vlastitim preferencijama. Najbolje je i zadržati plodove vlastitog rada, ne da si ih prisiljen predati centralnim planerima.

Takva sloboda pojedinca ujedno stvara mentalitet odgovornog, odraslog, sposobnog, samostalnog čovjeka koji se brine o vlastitoj budućnosti. Kad su društveni odnosi svedeni na nasilno otimanje i preraspodjelu prema kliki političke elite, stvara se mentalitet koji i nas dan danas guši. Bespomoćni ovisnici o državi, zavist kao nacionalni sport, pohlepu za sadržajem tuđeg novčanika, radikalizam lijeve i desne opcije te neizbježno beznađe unutar tromog neslobodnog aparata.

[Tomislav B]

satnik kaže:

... nama je oružana pljačka imovine da bi se ista preraspodijelila prema volji centralnog autoriteta oblik robovlasništva. Ako je ropstvo kada čovjeku otimaš 100% zarade, koliko posto nije ropstvo?

Plaćanje poreza nije ropstvo, jer u svakom trenutku možeš otići iz ustanove u kojoj trenutno odsjedaš.
Međutim, nema mjesta na kugli zemaljskoj gdje ne plaćaš porez, (doduše, negdje ti uzimaju manji postotak prihoda), ali po tvojoj definiciji, svugdje je ropstvo.

Opcije za čovjeka koji smatra da su porezi ropstvo je da živi "off the grid"- postane kriminalac ili se preseli u nekoliko rijetkih mjesta na svijetu koja ne svojata nijedna država, a gdje ipak žive ljudi.

[linuks]

Evo i odgovor autoru na otvoreni topik.

Živim u Njemačkoj već 14 godina. Živio sam i radio sam u 5 različitih bundeslendera.

U Francuskoj sam bio više puta. Samo u tekom zadnjih 6 mjeseci bio sam 3 puta, privatno i poslovno. Isto tako govorim i malo francuski.

Moja žena je studirala japanistiku, zna malo japanski i bili smo zajedno na odmoru u Japanu.

Osim toga bio sam par puta u Nizozemskoj, par puta u Grčkoj, a nažalost nikad nisam bio u Italiji, Španjolskoj i Hrvatskoj.

Njemačka je heterogena zemlja i postoje razlike u regionima, i to nije samo zbog političke podjele za vrijeme hladnog rata. Njemačka postoji kao država tek od 1871. Prije toga postojala je Prusija koja je puno ratovala sa ostalim njemačkim državicama. Sjeverni i istočni dio su uglavnom protestantski, a južni i zapadni uglavnom katolički. Ne postoji jedan jedinstveni njemački mentalitet. Postoje razlike između ljudi.

Bavarci (ne odnosi ne sve stanovnike Bavarske) su gotovo svi katolici. Mrze sjeverne Njemce (pruske svinje), ponosni na svoju baštinu i na njihov regionalni identitet. Neguju i svoj dijalekt. Konzervativni, tradicionalni, radišnji ljudi. Od agrarne zemlje pretvorili su se krajem 80-ih u jak gospodarski region sa centrom u Minhenu. Ali nemoj zaboraviti, da to nije bilo uvijek tako.

Franki žive u sjevernom dijelu Bavarske. Ima i katolika i protestanata. Važe za pomalo tvrdoglavi, ne vole se sa Bavarcima. Njihov centar je Nirnberg. Njihov region je solidan, ali ne tako bogat kao okolina Minhena.

Švabama je centar Štutgart. Njihov region obuhvaća isto tako Ulm i Augsburg. Štedljiv narod, bije ih glas da su cicije. Bogati, sređeni region sa tradicijom strojarstva.

Ljudi u Kelnu, gdje sam najduže živio, su Rajnlenderi. Oni su isto tako uglavnom katolici, slave karneval, važe za šaljivđije i veseljake. Vole slavlje i zabave. Keln je poznat po kod mladih ljudi zbog dobrog noćnog života. Za razliku od Minhena ili Štutgarta Keln je prljaviji, ima više kriminala i nije toliko bogat, mada je ipak solidan grad. Ima i bogatije, a i siromašne četvrti.

Sada živim u Rostoku, na obalu Baltičkog mora, bundesland Mecklenburg-Vorpommern. Povijesno su ovdje živjeli uglavnom protestanti, ali danas po oficijalnom popisu živi oko 21% kršcana u ovom bundeslandu i velika većina su ateisti. Nakon ujedinjenja Njemačke ovaj bundesland gubi puno punočanstva i pao je od 1,95 milijuna na manje od 1,6 milijuna stanovnika. Zahvaljujući se izbjeglicama prošle godine brojka se opet popela na više od 1,6 milijuna stanovnika. Van Rostoka mnoga mjesta izgledaju očajno. Puno je zapuštenih i napuštenih objekata. Čak i u samom gradu Rostoku, van centra grada, ima očajnih četvrti. U poređenju sa Minhenom ili Štutgartom ovo je sasvim drugi svijet. Utisak socijalističkog istočnoeuropskog grada je još tu. Ljudi su zatvoreni, hladni i imaju provincijalski mentalitet. Boje se stranog, novog.

Nije to sve, radio sam i u Braunšvajgu, ali ne želim sad duljiti. Poenta je da su regioni dosta različiti, a stereotip bogati protestanti siromašni katolici pogrešan.


U Francuskoj sam bio osim u Parizu još i u Nici, Antibu, Grenoblu, Tuluzu, Bordou, a i kratko u Lyonu. U Francuskoj su ljudi puno opušteniji. Puno se više izlazi. Čak i u Nirnbergu, gdje sam živio, radnim danima uveče posle 8 sati nema ni psa na ulici. U Antibu i u Nici sam bio zimi. Azurna obala je prelijepa, ima blagu klimu. Ljudi provode puno vremena napolju, idu u restoranima, polažu više pažnju na modu. Gotovo sve je skuplje. Nica možda nije bogata kao Minhen, ali je daleko bolja od istočne Njemačke. Stavio bih je subjektivno na nivo Kelna.

Grenobl je mali i dobro sređeni gradič u blizini alpa. Ima puno znanstvenih instituta. Slično kao i Braunšvajg u Njemačkoj. Po mom subjektivnom mišljenju nije ništa gori od Braunšvajga, čak što više možda i bolji.

Tuluz ima kompletnu metro mrežu bez šofera. Javni prevoz bolji, moderniji i jeftiniji nego ijedan drugi grad u Njemačkoj. Generalno javni prevoz u Francuskoj je u svim gradovima gdje sam bio bolji i jeftiniji nego u Njemačkoj. I pored viših potrošačkih cijena u Francuskoj. Snabdevenost u marketima je isto tako mnogo bolja. Šira paleta izbora u Auchan i Carrefour. Imaju i markete sa automatskim kasama. Tehnološki jedan korak ispred Njemačke.

Ako ideš u Francusku moraš se voziti sa TGV-om. Zadnji put sam išao Bordo-Pariz, više od 600 km za nešto više od 3 sata. Mnogo brži nego na bilo kojoj relaciji u Njemačkoj.

U Japanu sam bio samo tjedan dana u Osaki, Kjotou i Nari. Japan je stvarno fascinantna zemlja u svakom pogledu. Japanci su izuzetno ljubazni, kulturni i pedantni. Gradovi su čisti, sređeni, javni prevoz kvalitetan. Naši hoteli su bili klasični, sa liftom i haustorom, ali kad smo šetali primjetio sam sa zgrade gdje žive ljudi imaju stepenice vani. Jedan prijatelj koji živi tamo, rekao mi je da je to vjerojatno zbog boljeg iskorišćavanja prostora. Kad sam išao vlakom posmatrao sam i pregradska naselja gdje ljudi žive u kućama. Kuće su male i djeluju male, ne siromašne, ali skromne. Imaju mnogo mala, gotovo nikakva dvorišta. Moj subjektikvni utisak je da se živi dosta skučeno. Na ulicama u gradu tokom dana primjećuje se veći postotak žena. Muškarci rade puno. Moj prijatelj ima djevojku Japanku i ona nije bila baš sretna da ima samo par dana godišnjeg odmora. On mi je pričao da je na prošlom poslu ostajao i do 10 sati uveče.

Japan je i kod mene izazvao taj osjećaj poniznosti i zavidio sam na superiornosti. Ali kad bolje razmislim, nisam siguran dali bih htio tamo živjeti i raditi. Oni plaćaju jako visoku cijenu za njihovo sređeno društvo.

Što tebi inače znači poželjnja zemlja? Meni je Francuska, naročito jug, jako poželjnja. Koja su tu iskustva sa ovim zemljama, koje pominješ? Kako si došao do zaključka da Francuska nije Njemačkoj ni do peta? Ja to ne bih izjavio, a i onako ne bih pravio uporedbu između ovih zemalja jer imaju raznolike regione. Pariz je bogatiji od Berlina, Hamburg je bogatiji od Marseja, Minhen je bogatiji od Tuluza, Lyon bogatiji od Drezdena.

Znaš li na primjer da Francuska ima viši GDP per hour worked od Njemačke:
https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=PDB_LV

Iz tablice se vidi da su Francuzi 4. po GDP per hour worked i prešli su Njemačku čak 80-ih. Malo su slabiji od Nizozemske, ali bolji od Švedske, koju si ti hvalospjevio.

Drugi problem u tvom postu su riječi uvijek i nikad.
Bizant je bio 10 stoljeća najbogatije i vojno najjače carstvo u Europi. Mletačka republika, u kojoj su ulazili i dijelovi Hrvatske, bila je u svom podemu centar svjetske trgovije, a Venecija najveća svjetska luka.
Portugal i Španjolska bili su razvijene pomorske sile i osvojili gotovo cijeli svijet. Francuska je u 18. u 19. stoljeću imala kolonije od Sj. Amerike preko Afrike i Indije sve do Pacifika. U svom podemu najbogatija država u Europi.
Kad je Napoleon osvojio teritorije u današnjoj Njemačkoj uveo je code civile i sistem sa uličnim brojevima. Ljudi su u to vreme još kenjali po sokacima.

Južni Europljani vladali svijetom i posjedovali nemjereno bogatstvo, dok su u sjevernoj Europi ljudi jeli pačja govna umesto dudinja.

Ljudska civilizacija postoji možda više od 15 tisuća godina, a ti uzimaš samo zadnjih 100-200 godina i donosiš neke bezvezne zaključke.

I odakle ti je taj podatak da pola Italije ima standard kao Hrvatska? Znaš li ti da je Italija sve do 90-ih bila 4. gospodarstvo u svijetu?
https://en.wikipedia.org/wiki/List_o...historical_GDP

I da, to što si napisao, ne samo da zvuči rasistički, nego i je rasistička bljuvotina bazirana na predrasudama. Ne želim reći da si ti rasist, jer si izrazio nespretno, ali trebaš tvoje stavove temeljiti na faktima.

[Wikiceha]

plan kaže:

Pravosuđe ne može promijeniti društvo u kojem prevladava plemenski mentalitet.
Dakle, treba djecu u školama učiti da su vrijednosti plemenskog mentaliteta pogubne za civilizirano društvo.

Ne.
Ne odgaja škola ljude nego njegovi roditelji.
Država ljude "odgaja" pravosuđem.

Ideja da ćeš ti nekog preodgajat je u najmanju ruku smješna.

@Satik, hm, u RH nema baš previše liberala. Pazi, u svom postu sam naveo i poštivanje privatnog vlasništva.
Država je regulator nekih stvari i to je to.

@linuks,lijep post