Zadužbine hrvatskih vladara

[zuni9]

Malo je u hrvatskoj historiografiji pisano o crkvama zadužbinama hrvatskih vladara. Poneka informacija može se naći u povijesnim člancima, mahom starijih hrvatskih povjesničara, ali koliko mi je poznato, ne postoji nijedan povijesni rad koji se striktno bavi tom temom. Također, ta tema je rijetko u fokusu suvremene historiografije iz čega se može shvatiti da je od marginalnog značaja. S druge strane, manjak tema o zadužbinama hrvatskih vladara stvara dojam kod laika i prosječnih korisnika interneta da se o toj temi i nema što osobito reči, što je apsolutno pogrešna pretpostavka.

Gotovo sve zadužbine hrvatskih vladara smještene su u srednjovjekovnom središtu Hrvatskog kraljevstva, između rijeke Zrmanje i rijeke Cetine, a objekti se, zbog starosti, prekida dinastičkog kontinuiteta i povjesnih okolnosti, nalaze mahom u ruševnom stanju, a tek su rijetke obnovljene.

Knez Mislav, prva polovica 9. stoljeća, sagradio je zadužbinu, crkvu sv. Jurja, na Putalju poviše Kaštel Sućurca i to je prva poznata zadužbina nekog hrvatskog vladara.

Zadužbina hrvatskog kneza Trpimira, iz prve polovice 9. stoljeća, nalazila se u benediktinskom samostanu u Rižinicama kraj Solina, o čemu svjedoči fragment oltarne pregrade s njegovim imenom nađen kod tog lokaliteta.

Knez Branimir (+ o. 879.) izgradio je nekoliko crkava na području Muća, Skradina, Šopota kod Benkovca itd.

Kraljica Jelena Slavna (+ 976.) izgradila je crkva sv. Stjepana na Otoku u Solinu u čijem je narteksu smjestila mauzolej hrvatskih kraljeva, čije postojanje spominje i splitski kroničar Toma Arhiđakon u drugoj polovici 13. stoljeća.

Benediktinska opatija Rogovo bila je zadužbina hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (+ o. 1074.).

Kralj Dmitar Zvonimir (+ 1089.) izgradio je zadužbinu (crkva sv. Marije) u Biskupiji kod Knina.

Gore navedene zadužbine su one kojih sam se uspio sjetiti, onako iz glave. Slobodno nadodajte, ako se sjetite još neke. Važno je razumijeti vrijednost tih drevnih sakralnih objekata koji stoje kao tihi svjedoci hrvatske prošlosti i kao trajni pečat postojanja hrvatske državnosti na prostorima današnje južne Hrvatske. Zbog toga je potrebno širiti znanje o njima i učiti nove generacije da se prošlost ne bi zaboravila.

[zuni9]

Crkva sv. Jurja na Putalju podno Kozjaka sagrađena je 839. godine za vladavine hrvatskog kneza Mislava (835.-845.). Po crkvi sv. Jurja nazvano je naselje Kaštel Sućurac. Knez Trpimir (845.-864.) potvrdio je 852. godine prava crkve sv. Jurja na posjede u Lažanama i Tugarama. U sporu oko crkve između ninskog biskupa i splitskog nadbiskupa, knez Muncimir (892.-910.) presudio je u korist splitskog nadbiskupa. Crkva je porušena u 17. stoljeću, a obnovljena je 1927. godine.

[zuni9]

Benediktinski samostan u Rižinicama kraj Solina osnovao je knez Trpimir sredinom 9. stoljeća, nakon što je pozvao benediktinske redovnike iz samostana Monte Casino u Hrvatsku. Na tom je lokalitetu 1891. godine pronađen kameni ulomak s latinskim natpisom "PRO DUCE TREPIM..." koji se danas čuva u arheološkom muzeju u Splitu. Uz samostansku crkvu otkriveno je ranokršćansko groblje i starohrvatsko groblje iz 9. i 10. stoljeća.

[zuni9]

Predromanička Crkva sv. Marije u Muću bila je zadužbina hrvatskog kneza Branimira (879.-892.) koju je sagradio 888. godine. Godine 1869. župnik don Jerko Granić odlučio je proširiti malu i trošnu crkvicu te je 1871. godine na njenom mjestu sagradio crkvu sv. Petra Apostola. Na lokalitetu su pronađeni temelji i ostaci stare crkve te kameni ulomak oltarne pregrade s imenom kneza Branimira i godinom 888.

[zuni9]

Predromanička crkva iz Šopota kod Benkovca bila je jedna od zadužbina hrvatskog kneza Branimira (879.-892.) dovršena 892. godine, gdje je pronađen kameni ulomak s njegovim imenom ("+BRANIMIRO COM ... DUX CRUATORVM COGIT...").

[zuni9]

Do danas je pronađeno 7 natpisa s imenom kneza Branimira, od kojih je posljednji pronađen 2017. godine u Bribiru kod Skradina.

[zuni9]

Crkvu sv. Stjepana na Otoku u Solinu, koju neki izvori drže dvojnom bazilikom sv. Stjepana i sv. Marije, sagradila je hrvatska kraljica Jelena Slavna (+ 976.) i u njenom narteksu smjestila mauzolej hrvatskih kraljeva u kojem je i sama našla posljednje počivalište, sudeći prema pronalasku njenog sarkofaga s upisanim epitafom u kojem se spominju i njen suprug, kralj Mihovil Krešimir II. te njihov sin i nasljednik, kralj Stjepan Držislav.

Splitski kroničar Toma Arhiđakon (+ 1268.) zapisao je u svojoj kronici Historia Salonitana da su mauzolej još u njegovo vrijeme čuvali redovnici i odavali time počast posmrtnim ostacima kraljeva i kraljica, a navodi i da su u njemu sahranjeni mnogi kraljevi i kraljice, uključujući i kralja Krešimira.

Čini se da je crkva preživjela provalu Tatara 1241./2. godine i da je bila obnovljena, a propala je konačno tek za provale Osmanlija početkom 16. stoljeća kada je Solin postao granica između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike te se time i drevna crkva našla na liniji fronta.

[zuni9]

Benediktinski samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu, kasnije prozvan Rogovskom opatijom, sagradio je, oko 1060. godine, kao svoju zadužbinu hrvatski kralj Petar Krešimir IV. (+ 1074.). Samostan je nadograđen oko 1075. godine, za vladavine kralja Zvonimira (+1089.), a uništili su ga Mlečani prilikom osvajanja Biograda 1125. godine, a danas su vidljivi tek neznatni ostaci.

[zuni9]

Godine 1883. Stjepan Zlatović napisao je "Stare narodne zadužbine hrvatskih kralja u Dalmaciji". Povjesničar don Lovre Katić izdao je 1955. članak "Zadužbine hrvatske kraljice Jelene na Otoku u Solinu", dok je Nikola Jakšić objavio 2000. godine rad pod naslovom "Vladarska zadužbina sv. Bartula u srednjovjekovnom selu Tršci", u kojoj se bavi starom seoskom crkvom sv. Bartola iz 9. stoljeća za koju tvrdi da je bila vladarska zadužbina nepoznatog hrvatskog vladara koji je u njoj bio i pokopan.

[zuni9]

Crkvu sv. Marte u Bijaćima kod Trogira sagradio je kao svoju zadužbinu knez Mislav ili knez Trpimir u prvoj polovici 9. stoljeća. U njoj je sačuvan najstariji kamen natpis koji spominje hrvatsko ime ("CROATORUM"), a suvremene ga analize datiraju u kraj 8. ili početak 9. stoljeća, čime taj natpis postaje najstariji natpis sa spomenom hrvatskog imena, stariji od onog uz koji se spominje ime kneza Branimira.

[zuni9]

Benediktinski samostan sv. Petra na Rabu osnovao je 1071. godine rapski biskup Drago uz odobrenje hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.

[zuni9]

Knez Muncimir (892.-910.) je sagradio crkvu sv. Luke u Uzdolju kod Knina za svoju zadužbinu i tu se spominje na natpisu datiranom u 895. godinu.

[zuni9]

Crkva sv. Bartolomeja u Ždrapnju kod Skradina bila je zadužbina hrvatskog kneza Branimira.

[SmailAga Cengic]

Da li moze neka slika/link/opis/arhivski broj/historijski relevantan izvor pomenutih ploca?

Hvala!

[Horovathos]

SmailAga Cengic kaže:

Da li moze neka slika/link/opis/arhivski broj/historijski relevantan izvor pomenutih ploca?

Hvala!

Evo neke najbitnije iz glave:

Zabat oltarne predgrade s natpisom kneza Branimira i hrvatsko ime , 9. stoljeće, Šopot, Benkovac

http://www.tz-benkovac.hr/index.php?...d=70&Itemid=93

Branimero comes dux Cruatorum cogitavit.
https://upload.wikimedia.org/wikiped...nimira_879.jpg

http://www.tz-benkovac.hr/images/sto...ra-spojeni.jpg


Natpis iz Kaptula kod Knina kralja Stjepana Držislava

CLV DVX HROATOR(VM) IN TE(M)PUS DIRZISCLV DVCE(M) MAGNV(M)
https://upload.wikimedia.org/wikiped...r_Drzislav.jpg

http://www.akademija-art.hr/galerija...g?m=1403420287

Baščanska ploča, s natpisom Kralja Zvonimira, Krk , 11st

na kojoj piše dalje u tekstu Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI
https://upload.wikimedia.org/wikiped...nska_ploca.jpg

http://www.croatianhistory.net/glago...rvatski800.jpg

Muć , zabat oltarne predgrade s natpisom kneza Branimira , istog gore koji je ostavio natpis dux cruatorum u Šopotu, ovdje se naziva knezom Slavena, specifičan je ulomak jer ima i točnu godinu anno 888.

(Bra)nnimero dux Sclavorum
http://www.akademija-art.hr/images/s...rov_natpis.jpg

Rižinice kod Solina, natpis kneza Trpimira 9. st., isto dio oltarnog zabata

pro duce Trepim(ero)
https://upload.wikimedia.org/wikiped...imira_9_st.jpg

Ima toga još dosta većina se čuva u MHAS u Splitu: http://www.mhas-split.hr/

negdje je na stranici bilo i kako su pojedini nađeni, od koga i gdje točno, no redizajnirali su stranicu nemogu naći više

[zuni9]

Evo i link na kojem se vidi dio oltarne pregrade s imenom kneza Muncimira (+ o. 910.).

http://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/HE7_1114.jpg

[Horovathos]

zuni9 kaže:

Evo i link na kojem se vidi dio oltarne pregrade s imenom kneza Muncimira (+ o. 910.).

http://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/HE7_1114.jpg

Da, taj je možda i najljepši
OCTINGENTI [NON]AGINTA ET Q(UI)NQ(UE) [A]NNORUM D(OMI)NI ERRE(XI)T DEN[UO] ili DE N[OVO] BENE CO(M)P(O)SIT OPUS PRINCEPS NA(M)Q(UE) MUNCIMYR
https://upload.wikimedia.org/wikiped...timira_895.jpg
http://proleksis.lzmk.hr/slike1/m1458.JPG

Ova nema spomen hrvatskih vladara ali prikazuje lik Bogorodice , isti je stil zabata kao i hrvatkih vladara, pronađen u Kninu, divan
http://studentski.hr/system/pictures...jpg?1439387227
natpis SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO”

[zuni9]

Natpis epitafa sa sarkofaga kraljice Jelene (+976.), pronađenog na Gospinom otoku u Solinu, na mjestu gdje se nekoć nalazio kraljevski mauzolej, u narteksu crkve sv. Stjepana.

Latinski original:

„(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.”

Prijevod na hrvatski:

„U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada. I bi ovdje pokopana 976 godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se duši! „

[Horovathos]

zuni9 kaže:

Natpis epitafa sa sarkofaga kraljice Jelene (+976.), pronađenog na Gospinom otoku u Solinu, na mjestu gdje se nekoć nalazio kraljevski mauzolej, u narteksu crkve sv. Stjepana.

Latinski original:

„(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.”

Prijevod na hrvatski:

„U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada. I bi ovdje pokopana 976 godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se duši! „

Evo i slike:
http://img.photobucket.com/albums/v6...k/sarkofag.jpg

[Dilberth]

Zanimljivo da sve datiraju od 9. stoljeca pa na ovamo.

Predpostavljam da ce neki uzeti i to za dokaz da su Hrvati doslii i bili pokrsteni tek u 9. stoljecu.