Josip Broz Tito

[The Instruktor]

Za Rankovica, CIA-u i popise koji su povezani s masovnim ubistvima otvorena je posebna tema da ovu ne razvodnjavamo s tim.

https://www.forum.hr/showpost.php?p=64697277&postcount=1

[Zoran Oštrić]

Moram reći da me psihologija ljudi, koji ne čitaju ni sami sebe, na jedan način fascinira. Njih ne zanima objektivna istina, žive u nekom svojem svijetu - kao pjesnici; ne bi bio problem, da se ne predstavljaju pogrešno. (Da moraju pisati pod pravim imenom, bili bi vjerojatno ipak malo suzdržaniji).

Prvo je bila tvrdnja:

The Instruktor kaže:

"Na popisu stanovnika iz 1931. u Kraljevini Jugoslaviji zivjelo je (…) 6.085.482 katolika.

A zatim:

The Instruktor kaže:

Evo po ovoj REFERENCI (http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiv...02052203.shtml) rimokatolika bilo je 5,217.847

i mirno nastavlja dalje drviti svoje, kao da je to isto.

Ne da mi se kopati za pravim brojkama, ali proračuni koji su radili Kočović i Žerjavić su puno precizniji, jer su rasčlanjeni na razne bitne dijelove.

Da ipak dodam komentar, o čemu se tu radi.

Uz vjerojatno direktno falsificiranje podataka, poznata je ova manipulacija s rastom broja pravoslavaca u Jugoslaviji 1931.-1948.. Zasniva se na tome da se zbrajaju podaci za Srbiju, Kosovo (gdje je bilo Srba i Crnogoraca, ali i dio Albanaca su pravoslavci), Vojvodinu i Makedoniju, područja u kojima je broj ratnih žrtava manji, s podacima za Hrvatsku, BiH i CG, gdje su pravoslavci znatno više stradali.

Kako je naravno broj stanovništva 1931.-1941. i 1945.-1948. rastao, ukupni broj pravoslavaca je mogao narasti. Pravoslavci su imali u prosjeku veći natalitet (Slovenija, sjeverni dio Hrvatske i Vojvodina imali su vrlo nizak natalitet).

Kod katolika, nakon rata su emigrirali mnogi Talijani i gotovo svi Nijemci, od kojih su znatan dio bili katolici. Također i Poljaci kojih je bila značajna grupa u BiH a ubrzo poslije rata su otišli u Poljsku. Zatim, pobijen je i velik broj Roma od kojih su znatan dio bili katolici.

Tako da se iz sumarne brojke, čak i ako se navedu one precizne, ništa ne može zaključivati.

Tragično, ali takvi gomilom svojih postova gotovo blokiraju mogućnost suvisle diskusije i otjeraju gotovo sve potencijalno zainteresirano osim nas par frikova.

[The Instruktor]

Zoran Oštrić kaže:

Moram reći da me psihologija ljudi, koji ne čitaju ni sami sebe, na jedan način fascinira. Njih ne zanima objektivna istina, žive u nekom svojem svijetu - kao pjesnici; ne bi bio problem, da se ne predstavljaju pogrešno. (Da moraju pisati pod pravim imenom, bili bi vjerojatno ipak malo suzdržaniji).

Prvo je bila tvrdnja:



A zatim:



i mirno nastavlja dalje drviti svoje, kao da je to isto.

...

Tragično, ali takvi gomilom svojih postova gotovo blokiraju mogućnost suvisle diskusije i otjeraju gotovo sve potencijalno zainteresirano osim nas par frikova.

Niste citali pazljivo!

To nisu moje tvrdnje, nisam ja demograf, to je pregled REFERENCI koje nisu ujednacene.

Prepoznao sam problem razvodnjavanja ove teme pa sam otvorio novu temu na PDF -u povijest,
https://www.forum.hr/showpost.php?p=64697277&postcount=1

Sto se mene tice moze se to pobrisati s ove teme da ju ne opterecuje, s obzirom da je u novoj temi sve objedinjeno i REFERENCE i sve primjedbe forumasa na njih.

A Vasi kilometarski postovi nisu problematicni? Meni nisu jer imam visoku koncentraciju.

I za svoje poruke onda koristite iste kriterije koje zelite nametnuti drugima! I malo se vise koncentrirajte, "ispeci pa reci, triput mjeri jednom sjeci", je li.

[The Instruktor]

Zoran Oštrić kaže:

Ne da mi se kopati za pravim brojkama, ali proračuni koji su radili Kočović i Žerjavić su puno precizniji, jer su rasčlanjeni na razne bitne dijelove..

Ne da Vam se kopati i REFERENCIRATI, a nije Vam problem govoriti napamet.

2. U raspravi se nastojte osloniti na relevantnu literaturu i izvore. Ustrajanje na raspravi tipa "ja mislim" ili "čuo sam", bez provjerljivih argumenata, će se sakcionirati, https://www.forum.hr/showthread.php?t=254528

[lijencina1]

Zoran Oštrić kaže:

Tragično, ali takvi gomilom svojih postova gotovo blokiraju mogućnost suvisle diskusije i otjeraju gotovo sve potencijalno zainteresirano osim nas par frikova.

Ja se ne dam baš iz inata.

Ka god mi padne na pamet odustati, sjetim se one " Sve što je dovoljno da zlo pobijedi je da dobri ljudi ne čine ništa"

[bg011]

Josip Broz, pudlica,Italija itd.
https://www.youtube.com/watch?v=3TGx77-MoNU

[Nosonja_]

Sve je rečeno, s nekima(sve ih je više) ne može se raspravljati, mi im ne možemo pomoći, znam ko može

[The Instruktor]

"Međutim, sam Tito je u svome govoru u svibnju 1945., na mitingu u Ljubljani, rekao: 'Likvidirali smo 200.000 bandita, a još toliko smo ih zarobili.' ", REFERENCA http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20.../tribina01.asp

"Još u ožujku 1945. Tito je uputio svim partijskim komitetima i komesarima vojnih jedinica sljedeću zapovijed: "Ovih dana pružit će se prilika da komunistička partija Jugoslavije preuzme vlast na teritoriju cijele države. Ta prilika trajat će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati, i ako u to vrijeme ne likvidiramo SVE naše neprijatelje, ta će se prilika zauvijek izgubiti" (Politički zatvorenik, svibanj 2007., broj 182.).", REFERENCA http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20.../tribina01.asp

"Ne uspostavlja se diktatura kako bi se zaštitila revolucija, nego se pokreće revolucija kako bi se uspostavila diktatura.", George Orwel, http://izreka.com/index.php/osobe/19...e-citati-misli

MOJE MISLJENJE Dakle sam Tito izjavljuje da je pobijeno 200.000 i zarobljeno 200.000 tisuca u svibnju 1945. To je ukupno 400.000 "narodnih neprijatelja", odnosno politickih protivnika, odnosno potencijalnih protivnika nasilnog uvodjenja komunisticke diktature. A izjavljuje da treba "likvidirati SVE narodne neprijatelje".

OSTAO BEZ TRGA U ZAGREBU Povijest je danas ispisana jer je u "oslobodjeni" Zagreb ostao bez trga marsala Tita. Uz obrazlozenje hrvatskog povijesnicara dr. Zlatka Hasanbegovica: “Ova odluka nije čin političko-stranačke samovolje ili takozvane političke trgovine već zapravo konačno oživotvorenje četvrtstoljetne političke i građanske težnje za poništenjem najvažnijega simboličkoga biljega jugoslavenske komunističke vladavine u gradu Zagrebu – a to je ime Trga maršala Tita”, https://narod.hr/zagreb-2/foto-rada-...a-po-drugi-put

MOJE VIDJENJE TITA KAO SIMBOLA Kada se pogledaju iznad navedene izjave, ocito je da u uspostavljenoj nezavisnoj demokratskoj drzavi Republici Hrvatskoj koja je nastala raspadom drzave Jugoslavije i komunistickog totalitarnog Titovog rezima, nema mjesta za Tita koji je odgovoran za masovne egzekucije vlastitog naroda pa i samih Zagrepcana. A nama Hrvatima je borbu za vlastitu drzavu ostavio u nasljedje, iako je s ciljem smirivanja naroda i ostajanja na vlasti dao nekakve uvjete (de jure) na dugom stapu za uspostavu drzave.

MOJE VIDJENJE TITA KAO POVIJESNE LICNOSTI Ali naravno da ce Tito ostati kao neizbrisiva povijesna licnost i mozda najpoznatiji i najsposobniji Hrvat, samo lose usmjeren. Sigurno nece biti simbol ljudskih sloboda, demokracije i pravednog drustva, pa ni uspostavitelj slobode Hrvata u vlastitoj drzavi. On ce biti osoba koja je nasuprot hrvatskoj vojsci ustasa ustao s hrvatskom vojskom partizanima protiv Nezavisne drzave Hrvatske, ali ne da bi uveo novi rezim nego da bi tu drzavu unistio i stvorio Jugoslaviju i uveo u njoj komilunisticki rezim. To je bilo megalomanski. A sto se tice Srba njih je takodjer uokvirio u Jugoslavensku drzavu uz pomoc Staljina i njegove Crvene armije. Hrvati su dobili Beograd kao glavni grad i srpsku hegemoniju, jer srpsko mirenje s Titom imalo je cijenu naravno na hrvatsku stetu. U tom smislu Tito je izdajnik hrvatskog naroda.

[The Instruktor]

REFERENCA DAVOR MARIJAN, strateska analiza bitke, Vecernji list 22.7.2017.
1. " 'Sutjeska je mitska bitka, ona realno nema nikakvo znacenje, ona je klaonica, promasaj. Kada partizansku gerilsku postrojbu stavite u opsadnu obranu, ona je gotova. Partizani ratuju po principu - napadni i bjezi. Ovdje nisu bili dorasli Njemcima i pravo je cudo kako su prosli'
2. Smatra da je kljucna za partizane bila Bitka na Neretvi, u kojoj su se rijesili svog najopasnijeg protivnika -cetnika"
3. "Tito tada u glavi ima ideju ici dalje u Srbiju i pogresno vjeruje da ima dogovor s Njemcima, nakon maratonskih pregovora u koje je poslao Vladimira Velebita. To je kljucni dio, koji se presucuje, jer su 90-te pitali Kocu Popovica sto znaci recenica koja nije objavljena ali postoji u arhivu : "Nijemci su prekrsili sporazum". Koca Popovic tri dana pise Titu da ima problem s Njemcima, a on to ne prihvaca i pita samo za Talijane. Pogresna prosudba, pokolj i kaos koji se dogodio idu izravno Titu na dusu - uvjeren je Marijan"
4. "Smatra da Tita ne eskuplira ni cinjenica da su Nijemci tada bez odobrenja usli duboko u talijansku okupacijsku zonu, sto se ranije nije dogadjalo, kao ni to sto je na Sutjesku dosla britanska vojna misija. Iako priznaje da je potvrda Saveznika bila kljucna za partizanski pokret, Marijan drzi da bi Britanci ionako dosli te da na ispunjenje tog politickog cilja moglo cekati s obzirom na to da su cetnici razbijeni na Neretvi."
5. "Tito je mogao i trebao izbjeci tolike zrtve na Sutjesci. Mogli su jeftinije proci, povuci se ranije. Ovako su se probili kroz 369. legionarsku diviziju, koja se formirala od ljudstva NDH. Da je kojim slucajem bila koja njemacka postrojba, nitko ziv ne bi izisao. To je cijela prica - oni su se raspali izmedju sebe, Tito se izgubio, o cemu pise Djilas. Kada se Popovic na svoju ruku probio kroz obruc, ta je samovolja zaustavljena. Od te bitke poslije je sustavno napravljen mit, no ona je zapravo bila poraz - tumaci Marijan"
6. "Podsjeca (Marijan) i da je najteze gubitke pretrpjela Druga dalmatinska brigada, u kriticnoj bitki na Gornjim Barama, gdje su imali samoubilacki zadatak drzati odstupnicu Vrhovnom stabu i Titu, odnosno sprijeciti prodor njemacke borbeme grupe 'Anaker' dok se glavnina partizana i Vrhovni stab ne prebace preko Sutjeske. Druga dalmatinska ispunila je zadacu, ali i pretrpjela stracicne gubitke.
7. "Marijan tvrdi da je partizanski pokret od ljeta 1942. opstao iskljucivo zahvaljujuci Dalmatincima
8. "...Tito je, nakon pogreske s 'klasnim ratom' na tromedji Crne Gore, BIH i Srbije 1941., tijekom kojega je partizanski pokret spao na sacicu fanatika, kroz Dalmatince dobio 'svjezu krv'. Ti su ljudi imali razloga otici u rat, Talijan ih je otjerao u sumu, a komunisti su iskoristili sve to obecavajuci im 'brda i doline' - tumaci Marijan. Iako najveci dio tih ljudi nisu toga bili svjesni radili su za staljinisticku ideologiju "
9. "...komunisti su bili jedini organizirani i imali su vojsku i to je ono pitanje sto je antifasizam. Na nasim prostorima to je bio staljinizam, ta laz "

REFERENCA slovenski povijesnicar Viktor Kucan, knjiga 'Borci Sutjeske', Vecernji list 22.7.2017.
1. Partizana je bilo s ranjenicima i bolesnicima Centralne bolnice bilo je 22.148 (19.265 muskaraca i 2.883 zene)
2. Operativna grupa brojala je 18.000 boraca, a u mjesec dana poginulo je 7.543 partizana (6.946 muskaraca i 597 zena)
3. Najvise je bilo Dalmatinaca, a i medju zrtvama su najbrojniji, oko 3.000, druga dalmatinska imala je 800 poginulih
4. Bilo je u partizanima 6.610 clanova Komunisticke partije
5. Bilo je 13.695 zemljoradnika, 5.165 radnika, 1.572 djaka i 367 studenata, 10 svecenika

MOJ ZAKLJUCAK Ponosan sam kao Hrvat na hrabre Hrvate u bitci na Sutjesci, pravi ratnici, samo su zavedeni od monstr... Tita. Sada sam manje iznenadjen kada vidim da su se u partizanima na Sutjesci borilo 10 svecenika (prije sam REFERENCIRAO na temi da je cijela prva dalmatinska prije streljanja zatrazila bolesnicko pomazanje), e da su samo znali da se bore s antikri...

[The Instruktor]

lijencina1 kaže:

Instruktor, tebi su možda Ustaše "hrvatska vojska".
Meni nikako nisu, jednako kao što vehabije iz Maoče nisu " tipični Bosanci".

Koliko god se "referenciranjem" želiš pokazati kao "nepristran" i "objektivan", ovakve sitne omaškice te demaskiraju.

Pa u ustasama su se borili pretezno Hrvati,i to je bila vojska Nezavisne drzave Hrvatske.

Pa kako da ih nazivam onda nego "hrvatska vojska".

Partizsni takodjer su bili "hrvatska vojska" jer su se u njoj borili i Hrvati.

To je histriografija. E sada oko termina se mozemo dogovarati

Ja sam humanist i domoljub, i zao mi je sto su i Hrvati u ustasama i Hrvati u partizanima bili lose vodjeni. Ali to su Hrvati i to povijest ne moze promijenit, a nazalost i jedni i drugi su s najvise zapovjedne razine cinili zlocine i to je hipoteka zlocina koju nosim kao Hrvat katolik. Iz tog gliba nas je izvukao dr. Tudjman i Branitelji u najciscem ratu u povijesti.

[The Instruktor]

Evo jos malo iz dokumenta iz 1951., pustenog 4.6.2012. iz americkog arhiva.

REFERENCA CIA, Information report, Subject: Opinion on Regarding the Tito Regime and Fear of War in Yougoslavia, 50X1-HUM, 30.10.1951.
A. Osim sto se navodi da se strah u Jugoslaviji od Staljina, osobito kod clanova Komunisticke partije Jugoslavije. Ljudi razmisljaju o bijegu iz zemlje. Primjerice, jedan bivsi Jugoslavenski partizan na civilnom poslu izjavljuje 'Zasto bi se opet borili i gubili glave? Sve sto je Tito obecao u sest godina od oslobodjenja pokazalo se lazno. Tito i njegovi kolaboracionisti samo se bore da ostanu na vlasti i spase svoje glave (@The Instruktor zacetak uhljebnistva). Boreci se iznova, nestali bi za ovaj jad koji je Titov rezim donio.'
B. Kominformisti (engl. Cominformists) u Sloveniji nacelno provode sljedecu propagandu protiv Titovog rezima:
1. Zasto Titoisti vode drzavu, kada se pokazuje da su za to nesposobni i kada je narod protiv njih?
2. Ne treba uopce ici na politicke sastanke jer je to samo gubitak vremena. Sest godina slusamo iste lazi i sudjelujemo u besmislenim diskusijama. Neobazrivost rezima je unistilo zemlju. Nismo se za to borili. Tito i njegovi su nas izdali i nasu zrtvu tijekom rata.
3. Jugoslavenski radio emitira lazi i vara ljude, i nitko to ne bi trebao slusati. Hrana i sloboda treba biti dsna ljudima, naslusali smo se govora, nagledali kica i parada.

[The Instruktor]

REFERENCA Jutarnji list, 23.7.2017, str. 44 i 45 autor Vlado Jurusic, mjesto radnje na XV. olimpijskim igrama u Finskoj, 1952., igraju Jugoslavija i SSSR
"Uoci samog izlaska na teren, pred vise od 17.000 znatizeljnika, u jugoslavensku svlacionicu ambasador je donio Titov telegram podrske .
'Noge su nam se odsjekle. Sad ti igraj kad Tito salje telegram. Hrabrili smo jedan drugog, a ovo nam nije trebalo' prisjecao se Vladimi Baera, jedan od sedam hrvatskih igraca uz cetri srpska"

Rezultat bio izjednacen, a propala drzava Jugoslavija osvojila srebro.

MOJE MISLJENJE Tito je znao sta znaci nogomet za drzavu (promocija, zajednistvo) i podrzavao ga je. Evo jos jedna pozitivna stvar za Tita kao politicara.
Zasto nasi "ljevicari" (SDP, HNS, bivsi predsjednici Mesic i Josipovic, bivsi ministar sporta Jovanovic..) nisu bez uvijanja, javno i otvoreno podrzavali nogometase u Republici Hrvatskoj i njen sport, kao sto je to Tito u ovom primjeru cinio za Jugoslaviju? . Samo lijepe ruzne etikete dok sportasi na terenu ginu.
To nije ovdje tema, ali pokazuje njihovu politicku potkapacitiranost u odnosu na Tita u tom slucaju (naci goreg da bi vidio da je Tito u tom dijelu bio bolju drzavnik).

[Cika Strile]

The Instruktor kaže:

[B]
To nije ovdje tema, ali pokazuje njihovu politicku potkapacitiranost u odnosu na Tita u tom slucaju (naci goreg da bi vidio da je Tito u tom dijelu bio bolju drzavnik).

Ok, ajde da se dogovorimo nešto. Kada se kaže "referenca", misli se na prvenstveno znanstvene reference (knjige, članci, monografije i sl.). Novinski članci nisu znanstvene reference, već isključivo pomoćne, ali nisu svi članci relevantni za temu niti su kvalitetno napisani pa da ih se uzima u obzir. Stoga nemoj pisati postove u ovom formatu, već napiši što misliš i ostavi link na članak.

[The Instruktor]

Zaboravih napisat da je dr. sc. Davor Marijan iz poruke koju sam napisao (https://www.forum.hr/showpost.php?p=6...&postcount=729) povijesnicar s Hrvatskog instituta za povijest, koji se bavi se vojnom poviješću Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću. Dakle nije novinar ni forumsko piskaralo.
http://www.isp.hr/suvremena-povijest/

Pisem radi relevantnosti pomocne reference.

[The Instruktor]

Titova placa je 1980. bila tadasnjih 4,5 milijardi dinara, s tadasnjim tecajem dolara to je bilo 163.689 dolara, odnosno svedeno na vrijednost novca u 2009. 424.828 dolara.

Nejasno je da li je mjesecna ili godisnja?

Jovanka je primala 1.352 marke mjesecno.

Pomocna referenca: https://www.tportal.hr/biznis/clanak...&utm_referrer=

[The Instruktor]

The Instruktor kaže:

"Međutim, sam Tito je u svome govoru u svibnju 1945., na mitingu u Ljubljani, rekao: 'Likvidirali smo 200.000 bandita, a još toliko smo ih zarobili.' ", REFERENCA http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20.../tribina01.asp

"Još u ožujku 1945. Tito je uputio svim partijskim komitetima i komesarima vojnih jedinica sljedeću zapovijed: "Ovih dana pružit će se prilika da komunistička partija Jugoslavije preuzme vlast na teritoriju cijele države. Ta prilika trajat će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati, i ako u to vrijeme ne likvidiramo SVE naše neprijatelje, ta će se prilika zauvijek izgubiti" (Politički zatvorenik, svibanj 2007., broj 182.).", REFERENCA http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20.../tribina01.asp

Pronadjen je dokument OZNA-e koji pokazuje sto su predstavljali:
- svecenici
- nekomunisticka inteligencija, odnosno ona koja nije u Komunistickoj partiji Slovenije
- oni koji imaju "platonsko" simpatizerstvo
- burzoazija
- trgovci
- krupnije zanatlije
- sitne poduzetnistvo
- bogatasi
- industrijalci
- predstavnici vladajuce kaste
- bogate zemljoposjednike (kulake i njihove obitelji)

Oni su na svojoj glavi imali metu za citiram "vatreno oruzije, nozevi, sjekire, krampovi, cekici i slicno".

Po meni je u Titovom pokretu ovakav pristup bio nepravedan i monstruozan, a on se dicio takvim pristupom. Nesretni Zidovi su bili krivi zbog narodnosti, a ovi zbog nekog drugog kriterije. I koja je razlika?

Dokument je ovdje, https://narod.hr/kultura/dokument-oz...govce-bogatase

[The Instruktor]

Nitko nije na ovoj temi spomenuo odnos Krleza Tito.

Dakle, Krleza je za vrijeme drugog svjetskog rata bio zestoki kriticar sa zabranjenim romanom (Galicija), pisao je militantno o rusenju drustva bez ideje na koji nacin ga izgraditi, pisao je protiv plemstva, burzuazije i otvarao je prostor za socijalisticku, komunisticku revoluciju (vise o tome prof. dr. Sanja Nikcevic, Umjetnicka akademija
Osijeku, 24.1.2017., emisija Crno i Crveno, HRT, https://m.youtube.com/watch?v=MKyHmUPnYS8).

Kada je 1945. dosao na vlast Tito, Krleza prestaje biti kritican, cak ni nakon puta u Sovjetski savez koji je bio staljinisticki (isto kao i gore).

Krleza je po meni bio nekriticni sluga Titovog rezima.

Isto to i elaborira svjedok vremena rodjen 1950., Zlatko Vitez u danasnjem (29.7.2017.) Jutarnjem listu gdje kaze "Ja mislim da je njega Tito koristio kao i sve koji su se dali, a Krleza se dao". Navodi se da su se i da su se Tito i Krleza druzili.

[Mihail Suslov]

The Instruktor kaže:

Nitko nije na ovoj temi spomenuo odnos Krleza Tito.

Dakle, Krleza je za vrijeme drugog svjetskog rata bio zestoki kriticar sa zabranjenim romanom (Galicija), pisao je militantno o rusenju drustva bez ideje na koji nacin ga izgraditi, pisao je protiv plemstva, burzuazije i otvarao je prostor za socijalisticku, komunisticku revoluciju (vise o tome prof. dr. Sanja Nikcevic, Umjetnicka akademija
Osijeku, 24.1.2017., emisija Crno i Crveno, HRT, https://m.youtube.com/watch?v=MKyHmUPnYS8).

Kada je 1945. dosao na vlast Tito, Krleza prestaje biti kritican, cak ni nakon puta u Sovjetski savez koji je bio staljinisticki (isto kao i gore).

Krleza je po meni bio nekriticni sluga Titovog rezima.

Isto to i elaborira svjedok vremena rodjen 1950., Zlatko Vitez u danasnjem (29.7.2017.) Jutarnjem listu gdje kaze "Ja mislim da je njega Tito koristio kao i sve koji su se dali, a Krleza se dao". Navodi se da su se i da su se Tito i Krleza druzili.

Zlatko vitez je jedna pizda koja se naguzi novoj vlasti kao što je i prethodnoj. Neodgojen i bezobrazan čovjek. I bahat dok ne dobije po p***i jednom. Neka me i kartoniraju zbog ovoga ali kad sam ga gledao jednom na mislim Latinici prije petnaestak godina došlo mi je bljuv

Drugo, zašto bi Krleža bio kritičan prema nečemu što nije smatrao da treba kritizirati? A on Tita poznaje još dok ni u snu nitko nije ni pomislio da će postat predsjednik Jugoslavije. Krleža je radio za njihovu stvar još prije rata.

Tu Krleža govori o prvom susretu sa Titom 1939. godine:
https://www.youtube.com/watch?v=6Q6ZWz8A44E

[The Instruktor]

Mihail Suslov kaže:

Drugo, zašto bi Krleža bio kritičan prema nečemu što nije smatrao da treba kritizirati? A on Tita poznaje još dok ni u snu nitko nije ni pomislio da će postat predsjednik Jugoslavije. Krleža je radio za njihovu stvar još prije rata.

Pa ovo za vrijeme drugog svjetskog rata, povezano protiv plemstva i burzuazije, te uvodjenje komunizma i socijalizma je u skladu s ovime sto govori prof. dr. Sanja Nikcevic.

Dakle, Krleza je bio otvoreno za boljsevizam, komunizam i socijalizam kao i, te zajedno s Titom u drugom svjetskom ratu, te je podrzavao Tita u njegovom djelovanju nakon 1945. podrzavao.

Vi smatrate da je Krleza smatrao da Titov jugokomunisticki rezim "nije trebalo kritizirati", okej to govori nesto o njemu kao intelektualcu.

Profesorica navodi da je u Titovoj Jugoslaviji Krleza postao onaj protiv kojih se u mladosti borio, "Glembaj".

Samo mi je stravicno sto govori prof. dr. Sanja Nikcevic o "gusenju" drugih pisaca za vrijeme Titove vladavine i izbacivanje djela dotadasnjih pisaca.

Navodi da je kao prijatelj s Titom i svojim utjecajem Krleza kao direktor leksikografskog zavoda i kao netko tko diktira znanje nekog drustva, pogotovo knjizevnosti, jako sprjecavao druge pisce zbog svoje tastine. Sramota za jednog intelektualca i steta za kulturne dosege u tom razdoblju.

Dakle, prof. dr. Nikcevic navodi da nisu iz knjizevnog kanona maknuti samo oni koji su kolaborilali s fasistickim rezimom, nego da je maknuto u Jugoslaviji sve sto je afirmativno prema gradjanskom drustvu iz krscanoskog svjetonazora.

[Zoran Oštrić]

Miroslav Krleža i Josip Broz upoznali su se 1927, kad je Broz došao u Zagreb gdje se zaposlio u sindikatima.

Broz je i ranije čitao Krležu, svakako je za svog boravka u Velikom Trojstvu 1921.-1925. čitao njegove knjige, a možda i ranije, prije 1SR. Bio je, barem od 1925, pretplaćen na njegov časopis "Književna republika" (koji je bio na spisku pronađene sumnjive literature, kad je uhićen zbog svojih djelatnosti u Kraljevici 1925.-1926.).

Titov nećak Branko Broz, koji je, kao teenager, svojeg strica poznavao u drugoj polovici 1930, navodi da je Tito mnogo čitao i od domaćih pisaca najviše volio Krležu. (Branko Broz: "Moj život uz Tita", Zagreb: Spektar, 1982., str. 189) Brankovi zapisi su zanimljivi, među inim jer je svoga strica, iako zna da živi u ilegali i služi se lažnim imenima, poznavao i sretao kad je on bio ležerniji, a ne samo na konspirativnim sastancima. Kako je bio dječak od 15-16 godina, nije naravno io upućen u književne i političke polemike. (Tito je koristio kuću svojeg mlađeg brata Slavka u Zagrebu kao sigurno sklonište, za koje nitko iz partije nije znao.)

Krležin zapis iz 1952.:»Kada smo se poslije oluje Prvoga svjetskog rata našli u prostorijama iznad Kutnjakove krčme (gdje je bilo sjedište sindikata), Titov moralno-politički profil bio je već ocrtan. Razgovori za onih davnih dana kretali su se oko stare i poznate teme, "šta da se radi", a iz Titovih je riječi već onda izbijala uvijek jednostavna, ali čudno uporna, moglo bi se reći, tvrdoglava sigurnost. On je doputovao u male i zaostale prilike s ruskog kontinenta, vrativši se u našu provinciju kao putnik, koji je proveo pet punih godina na drugoj obali, na obali lenjinističke stvarnosti. U beskrajno zapletenim internim partijskim situacijama onoga perioda, on je dopuštao razne mogućnosti, ali jedno je za Tita postojano bilo izvan svake sumnje, da socijalistički kontinent doista postoji, da predstavlja jednu šestinu ove naše planete i da znači početak jednog međunarodnog revolucionarnog procesa koji se ne može zaustaviti.« (cit. iz brošurice Miroslav Krleža: "Tito", Zagreb, 1977:14-15)

Prva supruga Josipa Broza, Pelagija Belousova, bila je 1927.-1928. u istoj partijskoj ćeliji s Miroslavom Krležom. Nije na njega ostavila neki utisak - jedino spominje da je bila plava. Nakon Titovog hapšenja odlučili da ju prebace u Rusiju, zajedno sa sinom Žarkom. (Vladimir Dedijer: "Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita", 2. knjiga, Zagreb i Rijeka, 1981, str. 312)

"Sukob na književnoj ljevici", u kojem se našla grupa partijskih dogmatičara protiv Krleže i njegovih sljedbenika, rasplamsao se 1933., dok je Tito još bio na robiji. Takve su teorijske polemike pragmatičnom i na cilj fokusiranom operativcu Titu išle na živce, ali je bio trpeljiv. Po izlasku iz zatvora, 1934, Tito je razgovarao sa sudionicima polemike, uključujući Krležu, i pokušao ih nagovoriti da prekinu javne sukobe. (Tito: Sabrana djela, knjiga II, str. 306)

Nakon što se vratio u zemlju krajem 1936., "Sukob na književnoj ljevici" oduzimao je Titu mnogo vremena. To spominje i Herta Haas, da ga je to i osobno jako okupiralo, ne samo po partijskoj dužnosti. (Ona zna Tita kao predsjednika ilegalne partije kojoj je i sama član, ali intimno, pa je to zanimljivo, kao i gore spomenuta knjiga Branka Broza.)

On je po shvaćanjima bliži Krleži, ali ne zanima ga estetski i ideološki predmet polemike. (Goldstein: "Tito", Zagreb, 2015, str. 80)

Krleža o Titu u to vrijeme: »Izmijenio se mnogo, više od toga, posvema... Pet godina Lepoglave i tri inostranstvovanja kao da su izbrisali s njegova lica onaj izraz naivne i neposredne vedrine, i umjesto nasmijana mlada čovjeka tu je stajao ozbiljan tihi stranac kome iza stakla njegova cvikera svjetlucaju oči ocalno tamno, gotovo strogo... Tito se vratio kući miran, siguran i jednostavan, kao čovjek koji je u sebi sredio sve svoje sumnje i koji je svjestan svog poziva.« (citiram iz Goldstein, 2015:133, citati iz Krleža "Titov povratak 1937, str. 59, 62. i "Krleža o Titu")

Jednom prilikom u lipnju ili srpnju 1939. njih su dvojica u četiri oka razgovarali pet sati. Tito: »Svaka nevjerica ugrožava jedinstvo revolucionarnih redova i objektivno služi klasnom neprijatelju«. Razgovarali su ipak smireno. (Goldstein, 2015:176)

Konačno su ponovo razgovarali u ožujku 1940., nakon jedne sjednice CK SKJ na kojoj su Kardelj i Đilas referirali o kulminaciji sukoba. Tada je Tito uspio nagovoriti Krležu da prekine javnu polemiku. Krleža je zašutio i nije više ništa objavljivao sve do 1945.. (Goldstein, 2015:181)

Treća Titova supruga Herta Haas, spominje sa zlovoljom Krležu u svojem izlaganju u seriji "Tito: posljenji svjedoci testamenta", 5. epizoda. Godine 1942. bilo je organizirano da Krleža i ona budu prebačeni u partizane (to je organizirao Stevo Krajačić), ali je Krleža odlagao pod mlakim izgovorima ("žena mu ima anginu"). Zatim je Herta dospjela u ustaški zatvor, odakle je spašena razmjenom.

Krleža se bojao da bi ga radikali u partizanima mogli streljati; s druge strane, unatoč idejnom opredjeljenju, s 50 godina, po životnom je stilu bio buržujski intelektualac koji cijeni svoju udobnost.

Todor Kuljić u knjizi "Tito : sociološkoistorijska studija", Zrenjanin: Gradska narodna biblioteka 'Žarko Zrenjanin', 2004. (2. dopunjeno izdanje. Prvo izdanje 1998) analizira odnos trojice značajnih intelektualaca prema Titu; uz Krležu tu su Milovan Đilas i Dobrica Ćosić.

Krleža je povodom 60-og Titovog rođendana kao njegove glavne zasluge naveo: dizanje proleterskog ustanka, čišćenje zemlje od tuđina, vraćanje domovini otetog mora, ostrva i gradova, oslobođenje naroda od klasnog izrabljivanja, polaganje temelja socijalizma i dizanje zemlje iz zaostalosti (Kuljić, 2004:428). U nekrologu povodom Titove smrti Krleža je napisao da je Tito „idealni barjaktar kantovske zamisli svjetskog mira“(Kuljić, 2004:430). Kuljić ocenjuje da su Krležina gledanja na Tita „istorična i prilično realna, jer je uočio modernizacijski i kosmopolitski učinak jedinstvene socijalističke države na Balkanu“ (Kuljić, 2004:432)

Krležina ocjena Tita je »iznad površnog, navijačkog pravdanja vođe i prijatelja, te spada u filozofsko-istorijsku apologiju Titove vlasti. Video ga je kao oličenje i simbol viševekovnog nastojanja svih naroda ovog prostora da se oslobode tuđeg jarma.« (Kuljić u intervjuu za "Vreme", http://www.vreme.com/arhiva_html/434/11.html )

Mnogo svjedoka piše o tome kako je Krleža izražavao zebnju o tome što će biti poslije Tita. Dara Janeković u knjizi "Susreti s poviješću", Zagreb: Prometej, 2000, navodi razgovor s Krležom 1979. Kleža kaže: »Dok je Tito živ, strane vojske neće gaziti po našem tlu, a kasnije će sve to ovisiti o nama samima, o onima koji ostanu, ili koji preuzmu vlast.« (Janeković, 2000:307) »Kola su, izgleda, krenula nizbrdo. I to poodavno. Tito je star, ali ipak sve to još nekako drži na okupu snagom svoje ličnosti. A što će biti kada on zatvori oči? Kud koji, mili moji! Moguće je da se sve strasti ponovno razbuktaju na ovoj balkanskoj plemenskoj vjetrometini, i da opet izazovu uzajamne makljaže, jer u biti ništa se ovdje nije promijenilo u posljednjih dvije stotine godina. Strasti su samo zapretene porazom nacional-fašističkih snaga u Drugom svjetskom ratu.« (Janeković, 2000:312)''

Dara Janeković govorila je o neslobodi novinarstva, i nedostatku slobode uopće.

»Pošto sam to ponovila i još jedanput naglasila, Krleža se, kao, malo ljutnu pa mi reče:
- Pa, dobro, bogamu, jesi li ti svjesna da taj Josip Broz pleše po jajima na ovom plemenskom Balkanu, u ovom ludom svijetu, i da mu nije nimalo lako?!
- To je istina, ali slobode bi ipak mogle biti veće« (Janeković, 2000:309-310)