BSD (i o njemu)

[logit]

Razmišljam da prebacim dio baza na ovaj UNIX-oid. Nisam ga koristio ozbiljno nešto puno da mogu suditi o njemu. Prije negoli što izađem s prijedlogom kod the Starkelje želim malo ispitati što ljudi misle o njemu.

Razmišljam o njemu jer ima dtrace i zfs pa samim time bih jednim dijelom otkantao par Oracle instalacija za koje se trenutačno plaća licenca.

Imam dosta infrastrukture na Linuxu na kojima vrtimo baze (MySQL, PostgreSQL, Firebird) i nad njima provodimo unit testing i kontinuiranu integraciju. Na Linuxu sam isto dignuo interni DNS sustav za potrebe firme (BIND).

Želim implementirati isto tako nekakav backup za servere da ih mogu vratiti i održati kontinuitet poslovanja ukoliko dođe do havarije.

Iako sve zvuči dobro ne mijenjam sustave koji mi rade solidno.

Pitanja:

1. Da li je BSD korišten naširoko u IT-u ? (Pitam bez zajebancije, koliko sam čitao na netu dosta ljudi preporuča Linux ili nekakav komercijalni UNIX).

2. Ukoliko bi pristupili implementaciji BSD sustava, dali to diže ugled firmi budući da se uvijek može reći da imamo star i provjeren BSD kod ?

3. Kako većina vas ovdje su nekakavi admini ili inženjeri, pod kojim biste uvjetima pristupili migraciji s Linuxa na BSD ?

[UrchinStar47]

1. Koristen je kao embeded sustav u proprietary varijanti, uglavnom. OpenBSD jos za firewall, i kad je potrebna veca sigurnost.

2. Ljudi na cesti opcenito nece krenuti svrsavat spontano kad im kazete da koristite BSD, toliko je bar sigurno.

3. Ako nudi sve sto ti treba, onda je ok. Ako ne, nije. Popricaj direktno sa ljudima koji se bave s varijantom koja te zanima (cuvaj se, OpenBSD-eri grizu).

[logit]

UrchinStar47 kaže:

1. Koristen je kao embeded sustav u proprietary varijanti, uglavnom. OpenBSD jos za firewall, i kad je potrebna veca sigurnost.

2. Ljudi na cesti opcenito nece krenuti svrsavat spontano kad im kazete da koristite BSD, toliko je bar sigurno.

3. Ako nudi sve sto ti treba, onda je ok. Ako ne, nije. Popricaj direktno sa ljudima koji se bave s varijantom koja te zanima (cuvaj se, OpenBSD-eri grizu).

Jasno mi je da ljudi ne svršavaju na BSD
Neznam zašto, ali imam osjećaj da bi se ugled firme povećao time što se koristi BSD za poslove produkcije, neznam, nisam pametan za te stvari.

[UrchinStar47]

Je li vam bitno da sustav koji koristite ima sluzbenu podrsku?

[logit]

UrchinStar47 kaže:

Je li vam bitno da sustav koji koristite ima sluzbenu podrsku?

Snalazimo se, bilo bi poželjno ali nije problem kopati i učiti

[UrchinStar47]

logit kaže:

Snalazimo se, bilo bi poželjno ali nije problem kopati i učiti

Za OpenBSD znam da postoje firme za podrsku, community radi development, ali ne daju podrsku, osim ako nemas stvarno neki bug za prijavit, ali to je onda sudjelovanje u razvoju.

[grogo bolger]

U dosadašnjoj praksi jednom sam zatekao u HR instalaciju FreeBSD-a.
To je bio nekakav ibm server, dosta star i pouzdan, služio je za webmail (squirell) i proxy (squid).

Naravno integrirao sam ostatak firme u svoj data centar, a dotičnog sam ugasio. Taj setup je doslovno godinama radio bez nekog veliko održavanja.

[grogo bolger]

Ok, ljudi evo na zahtjev kolege logita postavljam top temu o BSD unixima pa slobodno pišite.

[grogo bolger]

ponukan ovom temon, jučer skinem pc bsd live usb image, tj. skinem image pa ga "zapržim" image writerom na 16GB USB.

elem što reć, skoro sam počupao ovo malo kose što mi ostalo.

sav hw je prepoznan, ali bila mi je živa muka postaviti wi-fi.
treba tu još poliranja

[logit]

grogo bolger kaže:

ponukan ovom temon, jučer skinem pc bsd live usb image, tj. skinem image pa ga "zapržim" image writerom na 16GB USB.

elem što reć, skoro sam počupao ovo malo kose što mi ostalo.

sav hw je prepoznan, ali bila mi je živa muka postaviti wi-fi.
treba tu još poliranja

System si admin pa ne kukaj

Nemam baš vremena ovih dana jer postavljam testnu infrastrukturu u firmi s kolegama i the Starkeljom na čelu pa ćemo napisati koji post

[jKicker]

Isprobam s vremena na vrijeme freebsd da vidim razvoj.
Prekjucer sam ponovo probao 9.2 beta (danas vec ima RC) i izgleda mi kao arch linux prije godinu dvije (dugogodisnji sam arch linux korisnik) te sto se desktop price tice tu stvarno (meni) nema smisla raditi usporedbu.
A s obzirom da su kod nas u firmi svi serveri na linuxu (njih 30ak) nisam bas siguran koji bi tu bio benefit freebsd-a. Sigurno ga moze zamjeniti ali ponajvise zbog specificnog hardwera i drivera trebalo bi puno vise paziti.

[logit]

FreeBSD je potpuno otvoreni open source UNIX za PC platforme. Implementacija BSD sustava daje okolinu koja je jako slična Linux okolini. Kao i Linux, FreeBSD ima mnoštvo aplikacija (portova). One nisu instalirane ali se u sustavu nalazi kostur koji se može iskoristiti za njihovu instalaciju.

Za informacije o portovima (paketima) se možete poslužiti slijedećim web stranicama

http://www.freebsd.org/ports/
http://www.freshports.org/

Portovi su source code implementacija aplikacija što znači da imamo strukturu datoteka i direktorija lokalno vidljive ali datoteke nisu na lokalnome disku nego na poslužitelju, time je bitno olakšana instalacija pomoću make & make install naredbi. Paketi su unaprijed kompajlirane aplikacija tj. instalacija. Paketi su slični paketima koje susrećemo na drugim operacijskim sustavima (npr. RPM, DEB, EXE).

FreeBSD podržava različite arhitekture kao npr:

a) i386
b) ia64
c) amd64
d) x86_64
e) powerpc
f) powerpc
g) SPARC64

FreeBSD se izdaje u dvije inačice: production što znači da su njemu implemenitane neke nove tehnologije i legacy inačice koje nisu podložne tolikim promjenama kao production inačice BSDa. Kada se već govori o inačicama, BSD dolazi u tri oblika dostupnih inačica za preuzimanje

CURRENT - inačica sa najmanje bugova (za produkciju)
BETA
SNAPSHOT - zadnje implementacije (najviše bugova).

FreeBSD nudi podršku za Linux aplikacije, jedan razlog zašto bi se netko odlučio za instalaciju na BSDu umjesto na Linuxu je taj što BSD troši manje resursa od Linuxa a čak može dati i bolje performanse nego sam Linux.

BSD sustav se može instalirati lokalno s medija kao što je CD, DVD, USB stik. Mreže (FTP, NFS, HTTP) uz uvjet da BSD instalacija može pristupiti mrežnim resursima. Instalacija održava logove o napredku na ALT-F1 | ALT-F2 sesijama pa se uvijek možemo osloniti na informacije koje se tamo nalaze ukoliko nešto pođe krivo pri instalaciji.

Ukoliko se odlučite na instalaciju BSD sustava onda ćete na službenim stranicama vidjeti dva oblika ISOa

a) Full (npr. *disc1.iso) - uključuje sve instalacijske datoteke
b) Boot only - ne uključuje nikakve instalacijske datoteke i idelan je za mrežne instalacije.

FreeBSD koristi GRUB2 boot loader kao i nove inačice Linuxa pa se može lagano podesiti multiboot za više operacijskih sustava. Kako ja osobno neću to raditi jer namjeravam vrtiti BSD isključivo kao server (kojega ću vjerojatno uništiti dok ga ne naučim) onda neću ulaziti u detalje kako podesiti GRUB2, za više informacija pogledajte službenu dokumentaciju na slijedećem linku

http://www.gnu.org/software/grub/manual/grub.html

Sistemski zahtjevi su maleni pa tako ukoliko se želi instalirati osnovni sustav dosta nam je 1 - 3 GB diskovnoga prostora, 5+ GB ukoliko se odlučimo za sustav s grafičkim sučeljem.

FreeBSD podržava dva tipa particijskih stabla:

a) MBR - do 4 primarne particije ili tri primarne i jedna prošriena s N logičkih
b) GUID particijsko stablo (GUID) koje nam omogućuje od 128 particija po disku, ovo nije kompatibilno s starijim operacijskim sustavima.


U idućem postu govorimo o osnovoj instalaciji

[shicy]

sitni offtopic, ali moram logitu. svaka čast! jedva čekam nastavke
taman sam se počeo igrat sa freebsd-om u virtualci

[logit]

shicy kaže:

sitni offtopic, ali moram logitu. svaka čast! jedva čekam nastavke
taman sam se počeo igrat sa freebsd-om u virtualci

Koje klanjanje
Počeo me privlačiti ovaj sustav pa kada već testiram i igram se nije mi problem napisati post uvijek se nađe netko za komentiranje pa mi bude zanimljivo dalje delati

[shicy]

meni je žao što se nijedan *bsd, kao ni razne indiane i slični os-evi ne žele bootat na mom laptopu. na bratov i materin komp ne smin ni pomislit, tako da sam "osuđen" na virtualku...

[logit]

Osnovnu instalaciju FreeBSDa radim u virtualboxu, vi koristite virtualizacijski alat koji vam najviše odgovara.

Za svoju virtualan PC sam namijenio slijedeće resusrse

- 2GB Rama
- jednu procesorsku jezgru
- 30 GB virtualnog diska

Nakon što preuzmete DVD s Interneta, provjerite da nije došlo do kompromitiranja preuzete datoteke. Najjednostavniji način je pomoću sha256sum naredbe pod
Linuxom ili Unixom

$sha256sum FreeBSD-9.1-RELEASE-amd64-dvd1.iso 
7955f97e25985915013c1568319752c4006e722539c65723685923e343c3b5dc  FreeBSD-9.1-RELEASE-amd64-dvd1.iso

Isti provjerite s SHA256 koji se nalazi na FreeBSD stranicama.

Standarna instalacija znači da kompletna instalacija radi ručno tj. odgovara se na niz pitanja instalacijskih programa do trenutka kada je sustav instalirati. Sustav možemo instalirati direkto iz ISO slike na virtualnu mašinu ili možemo zapržiti na CD/DVD pa onda instalirati na fizičku mašinu.
Ja radi testiranja i učenja radim instalaciju na virutalnu mašinu koju sam kreirao u Virtualboxu.

Svaka instalacija FreeBSD sustava instalira dvije osnovne stvari

a) FreeBSD kernel
b) Osnovne sistemske aplikacije

Obje stavke su poznate pod sinonimom userland. Osnovni userland obično sadržava maleni skup aplikacija kao što su aplikacije za instalaciju drugih apliakcija bilo iz portova bilo iz binarnih paketa, SSH da se možemo spojiti na BSD sustav i slično. Instalater da bi uspješno postavio osnovni userland se konzultira s *.txz i direktorijem packages.

Nakon osnovne teorije, idemo na konkretan primjer:

[logit]

Palimo virtualku i odabiremo ISO sliku sustava za instalaciju



Prvo što vidimo jest BSD meni



Opcije menija jesu redom:

1. Boot -> pokreće standarnu instalaciju ili boot s primarne particije nakon instalacije
2. Escape to loader prompt -> ulaz u GRUB meni
3- Reboot -> resetira računalo
4. ACPI Support -> uključuje ili isključuje podršku za ACPI
5. Safe mode -> boot u safe mode
6. SIngle user -> root shell
7. Verbose -> detaljan ispis na ekranu

Pritišćemo enter da pokrenemo instalacijski program



Kao što vidimo, imamo tri opcije

1. Install -> pokreće instalacijki program
2. Shell -> custom radnje
3. LiveCD -> da isprobamo BSD bez instalacije, da mountamo NFS ili slične radnje

Pokrećemo instalacijski program pritiskom na Enter. Prvo što postavljamo je Keyboard layout



Ukoliko želite postaviti keyboard layout pristinite na Yes i odaberite željeni layout, na svim svojim serverima ja se osobno držim US keyboard layouta jer nemam potreba za našim dijakritičkim znakovima.

U slijedećem koraku instalater pita za hostname. Ovdje unesite neko jedinstveno ime za vašu mašinu. Ja sam odabrao testBSD. Ukoliko koristite domenu za registraciju računala u mreži onda svakako za hostname upišite host.domena

[logit]

Nakon što unesete hostname i pritinete enter, dolazite do koraka u kojem vas se pita što želite instalirati.



src -> source kodovi aplikacija i kernela, ako niste BSD developer onda je ovo u 99% slučajeva nepotrebno instaliravati
ports -> zauzima oko 500MB diskovnoga prostora ali otvara vrata za tisuće aplikacija koje se nalaze u BSD svijetu
lib32 -> sadržava 32 bitne librarye radi kompatibilnosti s 32-bitnim apliakcijama koje nisu portane na x64 arhitekturu
games -> igrice
docs -> sistemska i korisnička dokumentacija

Nakon što ste odabrali što želite instalirati na sustav onda dolazite do slijedećeg koraka u kojem se nudi kako particionirati disk



1. Guided -> aplikacija vas vodi korak po korak, odlično za novajlije kao što sam ja
2. Manual -> ručno particioniranje
3. Shell -> za BSD napredne korisnike imaju sve alate na raspolaganju da i particioniraju disk po volji

Ja sam odabrao Guided i tamo nas je dočekao slijedeći ekran



Ja sam odabrao iskorištvanja čitavoga diska. Nakon što sam odabrao automatsko particinoniranje vidim izgled particijskog stabla.
Kao što vidimo instalater je kreirao boot, root i swap particiju. Datotečni sustav je UFS iako FreeBSD podržava da root FS bude i ZFS koji ima više mogućnosti od tradicionalnoga UFS datotečnoga sustava.



Odabirem Finish jer se slažem s time kako je sve raspoređemo i sustav pita da li smo sigurni u to što odabiremo



Pritisnemo commit i od tog koraka započinje instalacija osnovnoga sustava.



Nakon što instalacija prođe određene faze moramo postaviti root lozinku na sustavu. Root korisnik je alfa i omega na unixoidima i ovlasti su mu neograničene, odaberite jaku korisniku za root račun.

[logit]

Nakon što smo upisali lozinku, instalacija nas pita koje mrežno sučelje želimo konfigurirati, kako imamo samo jedno sučelje onda ćemo njega konfigurirati.



Slijedeće što nas se pita je dali želimo konfigurirati IPv4 za odabrano sučelje. Server bez mreže nema previše smisla pa odabiremo Yes



Nakon toga pita dali želi da sustav koristi DHCP za automatsku konfiguraciju. Ukoliko se radi o serveru onda on mora biti na fiksnoj mrežnoj adresi. Danas se IP adresa za server registrira na DHCP serveru. Odabiremo yes



Ukoliko je adresa uspješno pribavljena onda će sustav pitati ako želimo koristiti i IPv6. Kako ja to ne koristim na svojoj mreži odabirem No.



Nakon što smo odabrali No za IPv6 onda će pitati za DNS sustav. Ja koristim svoj privatni DNS. Kako je adresa DNS pribavljena u DHCP konfiguraciji ovdje više nemam što dirati.



Nakon što smo sredili DNS, sustav pita dali je sustav postavljen na UTC, iako iskreno nemam pojma odgovor, držim da je bolje da sustav sam brine o lokalnome vremenu od mene. Odabirem Yes i nastavljam dalje.



Slijedeći korak je odabir kontineta na kojem se nalazimo, odabiremo Europe i onda se otvara popis država. Odabiremo Croatia i nastavljamo dalje s instalacijom.
Preskočio sam odabir kontinenta, valjda znate na kojem živite



Nakon što smo odabrali vremensku zonu instalacija pita što želimo pokretati s sustavom. SSHD je obavezan jer inače nećemo moći pristupiti s terminala tj. radne stanice koja ima GUI sučelje, mouse pointer nije toliko bitan ali sam ga omogućio, NTP služi za sinkronizaciju datuma i vremena preko mreže koristeći NTP protokol dok powerd servis omogućuje skaliranje frekvencije procesora što znači da sustav može dinamički dizati i spuštati taktove procesora, ovisno o opterećenju operacija koje izvodi.

[logit]

Nakon odabira servisa sustav pita da li želimo omogućiti crash dump. Ovo je tricky pitanje jer crash dump sprema sve što je bilo u memoriji pa tko zna analizirati ove datoteke može doći do povjerljivih podataka. Kako je ipak potrebna analitika onda omogućujem crash dump (i namjera mi je razderati sustav uzduš i poprijeko).



Pored roota potrebno je napraviti i jednog korisnika koji nema root ovlasti. Sustav pita da li želimo dodati korisnika, potvrđujemo i dolazimo do koraka u kojem dodajemo korisnika. Slijedite upute na ekanu i na kraju potvrdite s yes da ste sigurni da želite spremiti postavke koje ste unesli za novog korisnika




U ovom trenutku smo skoro gotovi s instalacijom. Ukoliko želimo možemo promijeniti postavke ako nismo zadovoljni s njima. Kako smo zadovoljni onda odabiremo exit



Sustav pita da li želimo da otvorimo shell za neke konačne promjene. Nećemo raditi nikakve promjene tako da odabiremo No.



Da završimo instalaciju sustava odabiremo reboot čime smo dovršili instalaciju.