Uređenje vrta

[Eliza]

Zbog velikog interesa cijenjenih diskutanata Svijeta oko nas
('Ajmo u red, jedan po jedan, nemojte se gurat'! ), otvaram ovu temu.
Imam mali vrt. Trenutno mi je najveći problem suša. Unatoč zalijevanju, trava klone... Cvijeće se još drži...
Cilj mi je imati biovrt, sa što manje "kemije"...

[peonija]

travu ne zalijevam, cvijeće samo povremeno, tek tolko da se ne osuši, jedino od povrća neću odustati dokle god nam daju da trošimo vodu. Baš se spremam opet sutra na navlačenje kanti. Ako kiša uskoro ne padne, a nema je već ne znam otkad, bojim se da će nam zabraniti da razlijevamo pitku vodu po vrtovima.

tko ti to može zabraniti?
trebali bi biti svjesni da 46% vode propada u samom cjevovodu zbog dotrajalosti, i tu nam vodu takodje naplaćuju.mi plaćamo a njima curi i sve im ravno.

[peonija]

kod nas je već proglašena elementarna nepogoda i bojim se da će uskoro biti na redu i zabrana trošenja pitke vode za zalijevanje vrtova. Nisam slušala radio danas pa ne znam kakva je trenutno situacija. I kaj onda mi tu možemo? Bunar nemam i mogu se slikat.

[BladeRunner]

Prvi put sam se vrtlarenjem poceo baviti u Zagrebu. U Novom Zagrebu je jako puno stanara zaposjelo neuredjeno zemljiste i napravilo povrtnjake.
Nisam siguran kako je sada sa vodom tokom suse, ali mi smo uvijek imali dovoljno vode iz rucnih pumpi, koje smo sami zabili, samo sto su nase cijevi bile duge 10 metara (3 cijevi od po 3 metra, plus vrh od metra).

[BladeRunner]

Bilo bi mozda zgodno kopirati ovdje neke postove sa drugih tema, ali...

O PUZEVIMA...

Peonija, volio bih da ovdje ima jezeva, jer su mi to jako drage zivotinje. No njih ovdje nema. Nema ni sljepica. Problemom sa puzevima se mnogi bave, puno je savjeta o tome, ali zelis li u mojoj klimi imati puzeve pod kontrolom, to zahtijeva konstantan rad. Nasi vrtovi nisu izolirane cjeline. Gdje ja zivim, svatko ima lijepo uredjene vrtove, a i oinace je to u vecini slucaj u Australiji. Da bi se znatno smanjio broj puzeva, svi susjedi bi istovremeno morali zapeti svim snagama da ih se rijese. To bi uzelo nekoliko tjedana, a onda bi opet bilo neko vrijeme mirno.
Ove godine je doslo do prave eksplozije puzeva, nakon suse. Cim je pala obilna kisa, imamo puzeva na sve strane.
Neki ljudi vole jesti puzeve, pa ima i prijedloga da im se broj smanji tako da ih se jednostavo jede. Sada ce me vegici upucati. Meni veci problem predstavljaju mali mladi puzevi i golaci. No oni koji bi mozda i zeljeli jesti puzeve, moraju znati da je jako opasno samo pokupiti puza i skuhati ga. Puzevi jedu sve i svasta. Najbolji primjer je kako lijepo izjedu zelenu pupavku. Puzevima nista, a probas li ga pojesti, sam se otrujes. Puzeve koje se namjerava pripremati kao hranu, treba prvo dva tjedna drzati na cistoj hrani. Drzi ih se u jednostavnim zicanim kavezima sa sitnim otvorima na zici. tamo se hrane bijelim brasnom i salatom. U ta dva tjedna oni iz organizma izbace sve otrove, ili ih prerade u neotrovne tvari.

O MRAVIMA...

U mojoj klimi ima nevjerovatno puno mrava. Oni su izuzetno korisna bica, jer zapravo vrse sanitarnu sluzbu u vrtu. No i ti mravi mogu postati problem i onda ih se mora staviti pod kontrolu. Ako samo raznose lisne usi po bilju, to se lako dade rijesiti, a i lako je uocljivo, jer mravi donose lisne usi na mlade vrhove bilja, gdje ima najvise soka i secera potrebnog za razvoj stabljike i pretvaranje pupoljaka u listove. Spricanjem se usi lako dadu odstraniti. Za to je cesto sasvim dovoljna i obicna sapunica.
Kada je susa, kao proslog ljeta, proljeca i zime, vrijeme zapravo i nije tako lose, a kako smo blizu mora, ne patimo od istih problema kao oni u unutrasnjosti. Za vrijeme suse, mnogo bilje bolje uspijeva, jer nema izvjesnih parazita koji vole vlagu u zraku, ali zato ima puno mrava. Ukoliko vani pocnu, tu i tamo, praviti probleme, postoje sitne granule koje se pospu po zemlji i problem ubrzo nestane. Veci je problem kada pocnu zalaziti u kucu, no i to se tako rijesi da im se na put prolije par kapi guste secerne vode pune boraksa (komercijalan proizvod). Mravi sa time hrane svoju kraljicu i problem tako nestane. Znam da ovo sto sam naveo zvuci neeticno za nekoliko diskutanata ovdje, ali je nastojim u svojim postupcima biti izbalansiran. Nije mi namjera pobiti mrave, dapace, ali kada pocnu predstavljati problem, onda ih se mora staviti pod kontrolu.

O GUSJENICAMA...

Toga uvijek i svugdje ima. Bilje se samo uspije rijesiti manjeg broja gusjenica, a ono sto bilje ne rijesi lucenjem gorkog soka, onda ja poberem sa lisca i ubijem. Problem je kada dodje do prave posasti gusjenica, onda se mora spricati, ali to je rijetko. Ima i biljaka koje doslovno privlace jednu vrstu gusjenica. To su uglavnom suhe biljke sitnog lisca. Ja sam imao dva grma tzv. "cajnog drveta", sto god da sam radio, uvijek je bilo puno lopti "paucine" u kojoj su se ti paraziti legli. Kako je to vrlo gusta biljka, mehanicko uklanjanje je bilo jako nespretno i nedjelotvorno. Na kraju sam uklonio obadva grma. Neke stvari se jednostavno ne isplati uzgajati.
Imam u teglama lovor i ruzmarin. Ove su mi godine mlade listove na lovoru pojele ona male zelene gusjenice, koje se zbog boje jako tesko mogu primijetiti, a kada se krecu, savijaju se u izdignuti luk. Nisam nista spricao, pazljivo sam ispregledao biljku i pobio sve gusjenice koje sam uspio naci.

[BladeRunner]

Peonija, nisam siguran da li se ovo moje iskustvo moze upotrijebiti u tvom slucajum, ali...

U staroj sam kuci imao puno vise kompostnih gujavica, nego sada, i par puta nisam imao dovoljno kuhinjskih otpadaka, a trave po zimi nije bilo, jer se nije trebalo kositi cesce od jednom mjesecno.
Tada bih otisao u obliznju vocarnu i rekao sto mi treba. Oni su bili vise nego sretni da mi dadu svoje otpatke, koje ionako bacaju. Evo jedan primjer, ovdje se salata ne naplacuje po tezini vec po glavici. Da bi ljepse izgledala i da bi je vise stalo na police, trgovci pocupaju vanjsko veliko lisce. Isto vrijedi i za kupus. A ima jos i sva sila drugog biljnog otpada. Ja bih jednostavno znao doci, uzeti od njih par kartonskih kutija, koje isto bacaju, i onda sve to lijepo napuniti otpadom od voca i povrca.
Siguran sam da ako odes u obliznju vocarnu i objasnis im sto ti treba i zasto, te se obavezes da ces ima tako smanjiti dio otpada, da bi ti trebali izaci u susret. Na koncu konca, to ima i ekoloski ucinak, jer se nece sve to pobacati na gradsko smetliste, vec ce zavrsiti u tvom vrtu i uciniti ilovacu pogodnom za uzgoj bilja.
Uspijes li u toj nakani, ja za pocetak uopce nebih isao na kompostiranje, vec bih sav taj zeleni otpad odmah ukopao pod zemlju i pustio da tamo istrune.

[BladeRunner]

Znam da je o tome mozda prerano govoriti, ali mislim da po malo dolazi vrijeme da se pocne razmisljati o skupljanju kisnice. Oni koji imaju kuce, trebali bi ili napraviti betonsku cisternu od par tisuca litara, ili ako je to dostupno u Hrvatskoj, kao ovdje, dati ukopati platicnu cisternu. Ovo drugo je mozda malo skuplje, ali nema problema sa betonom. Betonska cisterna moze puci, a i nije pogodna za zalijevanje bilja, jos dok je cement aktivan.
Takva cisterna se spoji na cijev za odvod kisnice, i ima i izlaz za vodu, ukoliko se prepuni za kisne sezone.

Ukapanje sto vise organskog materijala u zemlju, nakon nekoliko godina stvori dvadesetak centimetara debeo sloj koji znatno bolje zadrzava vlagu i dobro je prozracen.

Trava je najgori moguci potrosac vode. Uvijek je zedna. Ima vrsta trave koje trebaju nesto manje vode, ali je ipak jos uvijek trebaju u znatnim kolicinama. O travi cu u slijedecem postu.

[BladeRunner]

Lijep travnjak daje poseban karakter kuci i okolisu, no on zahtijeva jako puno truda za odrzavanje i jos vise vode.

Ja ne mogu pisati o travi u Hrvatskoj, ali mogu ipak iznijeti par iskustava "odozdo". Tradicija uzgoja travnjaka ovdje kod mene, naslijedjena je od engleskih kolonizatora.

Ovdje ima jako puno vrsta trava koje se mogu komercijalno nabaviti, bilo kao sjeme, bilo kao tepih za polaganje. Jedno zajednicko svojstvo svim tim travama je da puzu po povrsini zemlje i tako se sire. Nisu previse sklone stvaranju busenova, kao europske trave. Ne kosi li se ta trava, jako ruzno izgleda, ali kada se cesto kosi, stvori se debeo zeleni tepih. Kada se kosi, ta trava ipak pocne stvarati male busencice tamo gdje se ukorijenila.
Naravno, kosi li se cesto, trava treba i vise vode, jer iz odrezanih listova se gubi jako puno vlage.

Trava treba imati dosta sunca, iako se ovdje proizvoide hibridi koji podnose hlad. Trava ugiba od suse, ali se opet oporavlja kada pocnu kise, pod uvjetom da korov nije zavladao povrsinom zemlje, u kojem se slucaju tereba upotrijebiti selektivne otrove za sirokolisne korove.
Trava truli od previse vode. Zato je potrebno napraviti nekoliko stvari prije nego li se sije sjeme ili polaze travni tepih. Jako je vazno kako se priredi podloga. Podlogu treba dobro izravnati i ocistiti od veceg kamenja ili gromada gline i osigurati da se voda nigdje ne skuplja. Zatim na to poloziti sloj finog pijeska i onda to dobro utabati ili izvaljati sa valjkom (o valjku cu kasnije). Na to se onda stavi sloj smjese koja pospjesuje rast trave. Moze biti i humus sa dodatkom sporo otapajucih umjetnih gnojiva. Trava treba N-P-K gnojiva (dusik, fosfor i kalij). Na to se ili sije sjeme ili polaze travni tepih. Tepih je skuplja solucija, ali je i znatno bolja i lijep travnjak se dobije za vrlo malo vremena. Polozeni travni tepih treba dobro zaliti, a onda i njega malo izvaljati sa valjkom. Mnogi to ne ucine, pa se cude sto imaju neravan teren kada kose ili im dosta trave ugine dok se jos ne prihvati.
Travnjak se mora bar jednom godisnje zavaljati sa valjkom. To se radi na svim sportskim terenima. Time trava postaje otpornija i bolje podnosi hodanje po njoj. Kada je travnjak star nekoliko godina, podloga se sabije i treba joj dati vise zraka. Za to se u proljece preporucuje uzeti ili vile ili vrtnu viljusku i dobro izbosti tlo na svakih 20 cm udaljenosti. Ovo ce uzeti vise sati. Kada se alat zabode u zemlju, treba rucku maknuti naprijed-nazad, da se rupa malo prosiri. Ja sve to radim jednom u proljece, a ukolliko je kisna sezona, onda i par puta godisnje.
Valjak se moze napraviti od betona koji se ulije u kantu za boju ili siroku plasticnu cijev od PVC-a. Moj je valjak komercijalni. To je zapravo platicna bacva od 90 litara. Prije valjanja je napunim vodom i tako imam valjak od oko 100kg, ukljucujuci tezinu plastike i rucke. Kada zavrsim posao, otvorim cep i zalijem travu.
Ljudi grijese pa travu gnoje gnojivima sa obiljem dusika. Trava od toga nabuja, moras je cesce kositi, a kada je kosis, ostaje od nje strnjika. Dusik se u travi mora postepeno otpustati, a za jacanje korjena i stvaranej gustih busena, potrebno je imati fosfor i kalij. Jedino ako je dosta trave uginulo, dobro je dodati gnojiva poput uree, bogata dusikom, da se ozivi trava. Samo onda treba sve dobro zaliti, jer se inace trava spali.
Svakih nekoliko godina je dobro na povrsinu posipati tanki sloj (2-3 cm) posebno pripremljenog humusa u koji se dodaju sporo otapajuca umjetna gnojiva.
Samo jedna opaska, kod nas se ne prodaje sjeme trave pomijesano sa sjemenom djeteline. Dapace, mi djetelinu trujemo kada se pojavi u travi.

[Secundo]

BladeRunner kaže:
Znam da je o tome mozda prerano govoriti, ali mislim da po malo dolazi vrijeme da se pocne razmisljati o skupljanju kisnice. Oni koji imaju kuce, trebali bi ili napraviti betonsku cisternu od par tisuca litara, ili ako je to dostupno u Hrvatskoj, kao ovdje, dati ukopati platicnu cisternu. Ovo drugo je mozda malo skuplje, ali nema problema sa betonom. Betonska cisterna moze puci, a i nije pogodna za zalijevanje bilja, jos dok je cement aktivan.
Takva cisterna se spoji na cijev za odvod kisnice, i ima i izlaz za vodu, ukoliko se prepuni za kisne sezone.


Trava je najgori moguci potrosac vode. Uvijek je zedna. Ima vrsta trave koje trebaju nesto manje vode, ali je ipak jos uvijek trebaju u znatnim kolicinama. O travi cu u slijedecem postu.

Na zalost, ne pomaze. Imamo ukopan spremnik od 6000 l, ali je presusio. U mojem kraju vec odavno nije padala kisa, a za zalijevanje trave ode svaki put po nekoliko stotina litara vode.

[BladeRunner]

Secundo kaže:
Na zalost, ne pomaze. Imamo ukopan spremnik od 6000 l, ali je presusio. U mojem kraju vec odavno nije padala kisa, a za zalijevanje trave ode svaki put po nekoliko stotina litara vode.

Tocno da za vrijeme velike suse to ne pomaze, ali ti bar malo produlji period navodnjavanja.
Trava, je na zalost, preveliki luksuz u susnom periodu. Postoje neki kristalcici i granulice koji zadrzavaju vlagu i mogu se posuti po travi, ali oni su toliko prohibitivno skupi da se vise isplati pustiti travi da djelomicno ugine, nego njih posipati svake godine.
Moguce je koristiti vodu iz perilice za ves, kao i od pranja sudja, ali se to smije koristiti samo kao kratkorocno rjesenje, jer koncentracija kemikalija u toj vodi, moze unistiti tlo na duzi period.
Kada je susa, travu treba manje zalijevati i time dati svoj doprinus stednji vode.
Isto tako, travu tada treba zalijevati iza 10 sati, kada je mrak i zrak se malo ohladi, cime se i evaporacija smanjuje.
Moje prskalice ionako rade po mraku, a kada je susa, slijedim upute vodoopskrbe i programiram tajmer da ih ukljuci iza ponoci.
U mom kraju se koristi reciklirana voda, ali tokom suse je nema dovoljno, jer ljudi trose manje, a i vise se zalijeva trava i ostalo bilje, pa onda vodoopskrba mora nadodavati pitku vodu.

[peonija]

voda

Jučer se malo naoblačilo i ponadala sam se da će pasti barem malo kiše da mi napuni kante i bačvu, ali opet ništa. Ustajanje u pola pet i zalijevanje. Nemam uređaje za navodnjavanje, to je kod nas preveliki luksuz. Osim toga uzgajam povrće koje se ne smije poškropiti po lišću zbog bolesti, pa tako i onako ne bih mogla instalirati rasprskivače koji razbacuju vodu posvuda. U obzir bi mogao doći sustav kap po kap, ali za moj mali vrt to nije potrebno kad je vrijeme normalno, jer mi nije teško zalijevati kantom s ružom. To mi dođe kao šetnja, umjesto jogginga!
O travi ne brinem trenutno, važniji su mi paradajzi. Moja mala tratina se sastoji od mnogo raznih otpornih vrsta trave i djeteline, i sve se brzo obnovi kad padne kiša. To je prednost prirodne tratine. Ne patim za travnatim tepihom.
BladeRunneru, evo recepta za puževe golaće : 50-60 puževa golaća prikupi u kanticu od 5 l . Dolij vode i ostavi dok puževi ne istrunu. Čep boce nek bude malo otvoren jer fermentira. Prskaj uz rub vrta finom prskalicom i puževi neće tako brzo više doći u tvoj vrt, jer bježe od mirisa vlastite smrti. To je recept njemačkih biovrtlara. No znaj da tekućina nije baš ugodna mirisa. Ako nema kod vas ježeva i sljepića tko onda jede puževe? Jer svaka životinja ima nekoga kome služi za hranu. odnosno nekad je imala, ali je to čovjek malo poremetio.
Masu za kompost sam naručila kod jednog susjeda, on ima hrpu natrula sijena i ne zna kud bi s njim. Kod seljaka iz okolice ću nabaviti i stajski gnoj i sve to u jesen opet uštihati. Radim baš tako kako ti kažeš i mogu ti reći da pomaže. Sva ta biljna masa koju sam ukopala u proljeće ipak zadržava vodu. Jutros sam pogledala paradajze, već su veličine oraha, čak i malo veći. Ipak nešto uspijeva.

Secundo, jel uzgajaš povrće ili i ti imaš samo ukrasni vrt?

Ljudi, kupila sam zelenu valovitu traku za obrubljivanje cvjetnih gredica. Jeste to možda probali? Bojim se da će pucat na suncu. Kak to treba metnuti?

[Secundo]

Veliki dio vrta je za ukras, ali imamo i dvije gredice gdje smo do nekidan uzgajali luk. Odlicno je uspijevao, imao je samo jednog prirodnog neprijatelja: Mene . Sada pokusavamo uzgajati tikvice, neznam kakve ce biti uz ovakvu susu, zalijevamo ih skoro svaki dan. Mozda ispadne koncentrat od tikvica

Prije smo pokusali uzgajati paradajz, ali je svaki put uvenuo prije nego sto bi sazrio (neka bolest). Sva sreca sto sada imamo bio seljaka u blizini, pa se tamo opskrbljujemo paradajzom. Patlidjane su nam redovito pojeli neki kukci.

[peonija]

Ljudi, upravo sam čula prognozu: sutra naoblačenje s kišom. Tek sad mi je jasno zašto u Indiji tako nestrpljivo čekaju monsune.

Secundo, ako ti je susjed biovrtlar, zašto ne iskoristiš priliku i ne počneš od njega učiti? Pa nije ti tak teško uzgajati paradajz!

BladeRunneru, imaš li kane i gladiole?

[Eliza]

PEONIJA kaže:

Ljudi, kupila sam zelenu valovitu traku za obrubljivanje cvjetnih gredica. Jeste to možda probali? Bojim se da će pucat na suncu. Kak to treba metnuti?

Peonija,
tvoja je traka vjerojatno plastična. Služi za zaustavljanje erozije trave, čiji rub se često mora podrezivati. Postavlja se brzo i lako.

Najprije trebaš duž ruba travnjaka lopatom zarezati kanalić. Duž njega položi traku i odreži na potrebnu dužinu. Traku labavo uguraj u kanalić. Zatrpaj zemljom i učvrsti istovremeno lagano pritišćući prema dolje. Na kraju poravnaj kuckajući čekićem preko ravnog ruba daščice.

Budući da traka tek malo viri iz zemlje, neće njoj sunce ništa.

Šteta što nije moguće staviti slike, da napravim strip.

[Eliza]

PEONIJA kaže:

BladeRunneru, imaš li kane i gladiole?

A ja?

Ja imam gladiole. Plave i žute. Tepam im da procvatu što prije.

[peonija]

Eliza, drago mi je da imaš gladiole, ali zanima me mogu li u Australiji kane i gladiole prezimiti vani u vrtu. Ja se svake godine s njima mučim, vadim ih na jesen i spremam u podrum do sljedećeg proljeća. Posebno je teško spremati kane. Ako spremam u pijesak kutije zauzmu pola podruma, nemam kuda hodat. A još georgine !

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
Eliza, drago mi je da imaš gladiole, ali zanima me mogu li u Australiji kane i gladiole prezimiti vani u vrtu. Ja se svake godine s njima mučim, vadim ih na jesen i spremam u podrum do sljedećeg proljeća. Posebno je teško spremati kane. Ako spremam u pijesak kutije zauzmu pola podruma, nemam kuda hodat. A još georgine !

Da li prezive? Itekako. A cak znaju ranije procvjetati, ako je zima preblaga. Prosle zime mi je procvjetala modra perunika, pa onda opet u ljeto.
Ova zima je izgleda, bar za sada, normalna, ako izuzmemo par cvjetnica koje su 2 mjeseca prerano procvjetale.
Nas mraz je kratkotrajan, padne pred zoru i samo je povrsinski, tako da mi oprzi listove od hibiskusa i tepushine. Zapravo osusi mi i listove od jedne vrste palme, ali tome je najvise kriv klima uredjaj, koji se nalazi vrlo blizu nje, jer kada u kuci grije, vani hladi. Primijetio sam da mi klima uredjaj u skoro 2/3 vrta spusti temperaturu za 1-2 stupnja nize od temperature koja je sa druge strane kuce. Kada je najhladnije kod nas, smrzne se povrsina vode u pojilici za ptice.
Imao sam do prosle zime banane. Jednu vrstu azijskih malih secernih banana. Rodilo je kao mutavo, ali mi se nikako ne svidja to bilje. Kada je vjetrovito, iscijepaju im se listovi, a kada zahladi, pocrne. A ako dodje malo mraza, pocne plodovima kora crniti i odrvenjavati, zato sam ih morao staviti u vrecu sa rupicama. Jedan grozd tih plodova, imao je preko 15 kg.
Stablo banane je zeljasto i mekano, puno vode. Moje su narasle jedno 3 metra visine. Bananina palma se reze kada rodi, jer to joj je kraj zivota. Drugi problem sa bananama je sto tjeraju mlade izdanke velikom brzinom i u velikom broju. Oni jos uz to i brzo rastu. Pustis li ih samo par dana, pri bazi budu debeli do 10 cm.
E da se opet vratim na temperature. Ja sam nekih 30-40km udaljen od mora (veliki grad). Kada je kod mene prekjucer bilo oko 1 iznad nule, uz more je bilo 9. Tamo nema frke za banane i ostalo tropsko bilje.
Kod nas u parkovima rastu fikusi. To su prekrasna stabla, nepravilnog oblika debla i ogromnih krosnji. Ima ih od tzv. obicnih fikusa (kakav i ja imam u tegli ispred vrata), do onih sa velikim, tamnozelenim, gumiranim liscem, kakvi se drze u sobama doma.
Fikusi mogu uspijevati na otvorenom samo ako su zime blage. Isto vrijedi i za agrume. Ja imam mandarinku u vrtu.

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
voda
Nemam uređaje za navodnjavanje, to je kod nas preveliki luksuz.

Koliko takve stvari kostaju doma?

Osim toga uzgajam povrće koje se ne smije poškropiti po lišću zbog bolesti, pa tako i onako ne bih mogla instalirati rasprskivače koji razbacuju vodu posvuda. U obzir bi mogao doći sustav kap po kap, ali za moj mali vrt to nije potrebno kad je vrijeme normalno, jer mi nije teško zalijevati kantom s ružom. To mi dođe kao šetnja, umjesto jogginga!

Zaboravio sam navesti da rasprkivace koristim samo za travu, a za sve ostalo kapalice. Imam 2 zone za travu i dvije za kapalice. U staroj kuci sam cak tako navodnjavao i bilje u teglama, ali ovdje radi stara dobra kanta za zalijevanje. Kada izbivamo od kuce vise dana, po ljeti, onda stavim sve tegle u hlad medju grmlje, i onda spojim jedan privremeni ogranak cijevi, koji njih nakapava.

O travi ne brinem trenutno, važniji su mi paradajzi. Moja mala tratina se sastoji od mnogo raznih otpornih vrsta trave i djeteline, i sve se brzo obnovi kad padne kiša. To je prednost prirodne tratine. Ne patim za travnatim tepihom.

Moja se tratina sastoji od 3 vrste trave. Najjaca od njih je kikuju, koja dolazi iz sjeverne Afrike. Iako je to najmanje lijepa tratina, ipak se najvise koristi, jer je najotpornija na susu, a i najbrze se oporavi. Ta je trava jako slicna piriki, i bas kao i pirika voli osvajati teren. Citao sam u jednoj studiji da je ta trava postala problematican korov u Kaliforniji.

BladeRunneru, evo recepta za puževe golaće : 50-60 puževa golaća prikupi u kanticu od 5 l . Dolij vode i ostavi dok puževi ne istrunu. Čep boce nek bude malo otvoren jer fermentira. Prskaj uz rub vrta finom prskalicom i puževi neće tako brzo više doći u tvoj vrt, jer bježe od mirisa vlastite smrti. To je recept njemačkih biovrtlara. No znaj da tekućina nije baš ugodna mirisa.

Rado bih poslusao taj savjet, ali ja imam problem sa neugodnim mirisima. Za cudo, miris komposta ili stajskog gnojiva mi ne smeta, ali bilo kakva trulez zivotinjskog porijekla mi je nepodnosljiva.

Ako nema kod vas ježeva i sljepića tko onda jede puževe? Jer svaka životinja ima nekoga kome služi za hranu. odnosno nekad je imala, ali je to čovjek malo poremetio.

Eto sada si i odgovorila na pitanje zasto su puzevi problem kod nas. Koliko znadem, osim ptica i plavoustih gustera, te uvezenih mediteranskih gusterica, nista ih ne jede. Uz blagu klimu i nedostatak prirodnih neprijatelja, i puzeva ima puno.

Masu za kompost sam naručila kod jednog susjeda, on ima hrpu natrula sijena i ne zna kud bi s njim. Kod seljaka iz okolice ću nabaviti i stajski gnoj i sve to u jesen opet uštihati. Radim baš tako kako ti kažeš i mogu ti reći da pomaže. Sva ta biljna masa koju sam ukopala u proljeće ipak zadržava vodu.

Koliko si dugo u kuci? Po mom iskustvu ovdje, ukoliko teren nije bio prethodno koristen, treba 3 godine da se primijete rezultati. Tu gdje ja sada zivim, nekada su bile farme, ali su graditelji jednostavno sa bagerima skinuli povrsinski plodni sloj, da bi mogli graditi kuce, tako da onda u novim naseljima uvijek imas par problema vezanih uz to. Prve dvije godine bilje obicno ugiba uz kucu od cementa, a tlo je tvrdo poput kamena. Zasto se to tako radi? E pa da vidis nasu gradnju bilo bi ti jasno. Nasi su temelji duboki samo 60cm, jer nemamo potresa. Oni ti to ovdje iskopaju malim rovokopacima, ubace resetke od betonskog zeljeza, pa onda zaliju temelje i betonsku deku odjednom. Da bi to bilo moguce, mora se teren izravnati, a onda plodno tlo ode. Gdje ga odvezu, nemam pojma. Mozda ga prodaju vrtlarijama, da ga one obrade i prodaju.

Jutros sam pogledala paradajze, već su veličine oraha, čak i malo veći. Ipak nešto uspijeva.

U staroj kuci sam imao jako lijep povrtnjak, jer nam je i vrt bio puno veci, ali to je zahtijevalo od mene previse vremena, kojega jednostavno vise nisam imao. Koliko god da sam organski sadio, i mijesao sa prirodnim zastitnicima, morao sam stalno spricati i/ili posipati bilje sa necim, jer je zbog blagih zima ovo ovdje raj za parazite. Nema sanse da ti ovdje prezive rajcice ili patlidjani ako ih konstantno ne spricas. Osim sto je to sve zahtijevalo previse vremena, dobivao sam povrce jednako zatrovano kao i kad ga kupim u ducanu, i jos dosta skuplje, jer sve te kemikalije su skupe. Zato sam se orijentirao na ukrasni vrt, uz po koju vocku.
Ovdje sada ima mandarinku, koja jos ne radja, jabuku koja raste kao stap, te patuljastu breskvu i nektarinu. Zacini mi uglavnom rastu po teglama, uz samo dvije iznimke.

Ljudi, kupila sam zelenu valovitu traku za obrubljivanje cvjetnih gredica. Jeste to možda probali? Bojim se da će pucat na suncu. Kak to treba metnuti?

Vidio sam takvih traka i ovdje zakupiti. Ukoliko je to ono sto ja mislim, trebas je ukopati nekoliko centimetara u zemlju.
U staroj kuci sam podrucja sa grmljem, drvecem i cvijecem, od trave odvajao sa drvetom. To je posebno impregnirana borovina, koja ne truli i ne izjedaju je paraziti. Ovdje sam jednostavno napravio rub od punih cigli. To mi je za napraviti uzelo jedan dan. Cigle su bile 2 centimetra izdignute iznad tla, tako da su sada u nivou trave sa jedne strane i zastirke sa druge, i sve se to fino uklapa. Jedino sto kada kosim travu, moram sa flaksericom porezati travne izdanke koji pokusavaju prijeci red cigli. No to mi uzme samo par minuta, a rjesenje jako lijepo izgleda.

[BladeRunner]

Secundo kaže:
Sada pokusavamo uzgajati tikvice, neznam kakve ce biti uz ovakvu susu, zalijevamo ih skoro svaki dan. Mozda ispadne koncentrat od tikvica

Tikvice, njami. To mi je fantasticno uspijevalo u mom vrtu u Novom Zagrebu. Tikvice se lako uzgajaju, samo im dobro zalij korijen, bas kao i krastavcima, a nedaj da se lisce smoci, radi plijesni. Po susi, posto ih zalivas, one bi morale fantasticno uspjeti.
Obozavam i jesti onako male na salatu, sa maslinovim uljem, jabucnim octom i cesnjakom, ili naribane na cuspajz. A i pohane tikvice su prekrasne.

Vidim da i ti volis luk. Jucer sam pojeo vise od pola velike glavice crvenog luka. Bila je ljuta, i suze su mi curile, ali sam uzivao. Nitko me u kuci ne kuzi kako to mogu jesti, ali jednostavno mi to organizam povremeno zahtijeva. Mozda imam manjak fosfora, sto li.
A sto je sa zadahom iz usta? To se dade rijesiti. Luk sam jeo prije vecere, a nakon vecere sam isprao zube sa ispiralicom koja je u sastavu moje elektricne cetkice za zube. Kada nakon toga iscetkas zube, pa ih jod jednom isperes, ne kuzi se uopce da si jeo luk. To na zalost ne radi sa cesnjakom, koji isto obozavam. Zadah cesnjaka dolazi iz zeluca, a tamo ne doseze cetkica za zube.