Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 11.02.2021., 12:11   #1
Slavenske ortografije

Složio sam zanimljiv prikaz slavenskih ortografija (prebacio sam i ćirilične u latinične, pa sigurno ima nedostataka, ali mislim da je ok za temu);
https://upload.wikimedia.org/wikiped...rtografije.png
Bavi se samo većim jezicima, nema manjih poput gradišćanskohrvatskog (iako bi za njega bilo dobro naći neku literaturu), banatskobugarskog, lužičkosrpskog, kašupskog, rusinskog....

Najlakše je početi sa najjednostavnijnijim i najmanjim, slovenskim.
Njegova ortografija je reducirana češka ili reducirana gajica.
Posjeduje zapise za 5 samoglasnika (a,e,i,o,u) , iako ih ima 8, ne bilježi schwa (ə), zatvoreno e i zatvoreno o (odnosno drugačije varijante naših e i o).

Uz opći set suglasnika (b,c,d,f,g,h,j,k,l,m,n,p,r,s,t,v,z) posjeduje i tri dodatna (č,ž,š) koji su kao takvi preuzeti iz gajice, odnosno češke ortografije.

Ukupno 25 znakova (5 samoglasnika, 17 suglasnika i 3 dodatna).
Većinu tih znakova imaju i svi ostali slavenski jezici.

Nastavit ćemo s hrvatskim, kao jezikom iz kojeg potiče gajica. Uz ovih 25 znakova, mi imamo i dž (kao zvučnu varijantu č), te "mekše" varijante slova t,d,l i n, odnosno ć,đ,lj i nj (s time da ć više nije t'/tj, nego da je evoluiralo u drugi oblik).
Potpuna gajica obuhvaća 30 znakova, daje č zvučnog parnjaka (iako se isti rijetko kada upotrebljava), te dodaje četri "mekana" samoglasnika koji su odsutni iz slovenskog (iako su i neki od njih, poglavito ć, malo izmjenjeni, u odnosu na original).
Što se samog nastanka tiče, kvačice su preuzete iz češkog (pa i dž koji nije posebno slovo), crtica na ć je preuzeta iz poljskog, đ je izmislio Dančić umjesto dj/gj, a lj i nj su nastali iz mađarske ortografije, kao nasljednici ly i ny, iako su originalno trebali biti sa crticom na j', a ne točkom, ali je to odbačeno.

Rekao sam da nisam uzeo mini-jeziki i dijalekte u analizu, međutim uključio sam i neke koji su brojem govornika maleni, no imaju institucije, državu (CG) ili barem dio nje (bošnjački kantoni u fBiH u BiH).
Pa ćemo tu nastaviti.

Bošnjački ima manje-više istu ortografiju kao i hrvatski, koristi gajicu. Iako se kolokvijalno kod njegovih govornika, kao i kod dijela govornika hrvatskog događaju objedinjavanja č i ć, te dž i đ, no ne nužno u istim međuglasovima (bošnjačko č je mekše, a dž tvrđe), no slični procesi su prisutni i u nekim hr. dijalektima (npr. splitsko meko ć), no ovo se ionako ne bavi dijalektima, već standardima....
Bošnjački ima tu razliku da se u arabici č i ć, te dž i đ ne pišu različito nego isto, što je neki dodatni faktor za neraspoznavanje glasova.
Kao takav je i jednak slovenskom s dodatkom 3 slova dž/đ,lj,nj.
Odnosno zvučnog parnjaka č i mekših kategorija l i n.

Crnogorski s druge strane širi gajicu, dodaje joj ś i ź, odnosno sustav č i ć, poopćava na š i ś te ž i ź.
Sustav svejedno nije potpun, jer nedostaje zvučni parnjak c (dc), gdje postoje sličnosti s poljskim, no o tome ćemo kasnije. Crnogorski koristi i proširenu srpsku ćirilicu, u sustav su dodani (ć/c' za ś, te 3' za ź), gdje su ideje za apostrof preuzete iz makedonske ćirilice, no o tom isto kasnije.

Srpski koristi istu latiničnu ortografiju kao i hrvatski, neizmjenjenu gajicu, međutim u njemu su malo veće razlike između č i ć te dž i đ.
Također, srpski koristi i ćirilično pismo, gdje su novi glasovi nastali većinom kao ligature (spojevi).
ć je nastalo iz t+znak za umekšavanje prethodnog slova, jeri
lj je nastalo iz l+jeri
nj je nastalo iz n+jeri
đ je nastalo iz d+jeri

Dž je preuzeto iz rumunjskog, a dodao je i latinično j u priču.
O ćirilici će kasnije još biti riječi, s ovime su manje-više obrađeni latinični i polulatični južnoslavenski (ili jugozapadno slavenski) jezici, kasnije ćemo nastaviti na jugoistične (makedonski i bugarski).
--------------------------------------------------------------------------------------

Ajmo se sada vratiti na jezik koji je izvorište kvačica, češki
On posjeduje još i bilježenje dužine samoglasnika, dakle dužinu bilježi crticom, pa imamo i á,é,í,ó,ú,ý za duge samoglasnike.
Y se originalno izgovaralo ɨ, no ta je razlika nestala u srednjem vijeku, međutim ostale su ortografske norme, po kojima se i pisalo iza mekih, a y iza tvrdih suglasnika.
Postoji i slovo ů, koje je nastalo iz zatvorenog ó, kada je ovo prešlo u dvoglas uo, međutim, isto se izjednačilo u izgovoru s dugim u kasnije.

Slovo ě je nekdašnji jat, je, koji je danas dobrim djelom prešao u e, negdje i izmjenio prethodne suglasnike, a negdje i ostao kao je.

To su neke specifičnosti češkog.
Izvan toga, isti ima tri naša znaka s kvačicama, č,ž,š +ň,t',d',ř.
Ť i Ď se pišu s kvačicama kada su velika slova, inače se pišu s apostrofom.
Ř je glas koji ne postoji kod nas, zvuči slično rž.
Dakle, češki nije uvodio dvoglase, sve se nastojalo riješiti dijakritičkim znakovima.
Također, češki nije radio razliku između jotiranih ć,đ,nj i palataliziranih glasova č,ž,š....
U češkom se pojavljuje i dlas dž, međutim obično se piše kao č, osim na početku riječi, tu se označava sa dž.

Slovo i umekšava glas, pa se ci čita kao či, ne mora se tako i pisati.
Dok č,ž,š,ň odgovaraju našim glasovima, t',d' su malo mekši.
Sadrži još i razliku između h i ch, gdje bi h bilo umekšano naše h, a ch nešto slično našem h, možda tvrđe.

Nakon češkog se vraćamo na slovački, koji ima posjeduje neke razlike, obuhvaća izmjenjenu češku ortografiju, a u nekim stvarima je sličniji nama.
Ne posjeduje ř, ni jat (ě), umjesto ů sadrži ô koje se izgovara kao dvoglas uo, posjeduje dz (kao parnjak zvučnom c) i dž kao i slovo, te ä kao otvoreno e.
Češki nema lj, slovački ga ima l' (odnosno Ľ kada se piše velikim slovima).
Ostale stvari su iste, iako slovački ne piše kvačicu kod glasova d, t, n, l ako se iza nalaze i, e ili ie (s obzirom da za razliku od češkog nema jat ě, to ima smisla).

Sada dolazimo na poljski.
Za razliku od češkog, gdje je Jan Hus uveo kvačice, u poljskom je ostalo arhaično pisanje, gdje se pisalo sa z, umjesto kvačice, ili sa točkom kada bi kombinacija bila zz, odnosno ž, odnosno ż.

Poljski isto sadrži neke posebnosti.
Pod prvu, sačuvao je nazale ą i ę, "slova s repićima".
Za razliku od češkog i slovačkog ne označava kratke i duge samoglasnike.
Osim ovoga su slični, svo troje su zapadnoslavenski jezici.

Poljski umjesto č,ž,š piše cz,ż,sz.
Češko ř isto pišu kao rz.
Također ima i dž, pisano kao dż, no kao i češki ga ne priznaje kao neovisno slovo.
Posjeduje i "potpun sustav" poput crnogorskog, sa ć,ź,ś.
Također, tu je i dź umjesto našeg đ.
Posjeduje i dz za zvučno c, kao i slovački.
Svi ti dvoglasi se ne smatraju posebnim slovima u poljskom.
Dakle ć,ź,ś i ż su slova, cz, sz, dz, dź i dż nisu, kao ni ch i rz.
Kao i u češkom, kombinacije ci, zi, si, dzi i ni se pišu bez crtica (u češkom bi to bile kvačice i drugi glasovi).

Sadržava i ń koje je naše nj, te ł koje je vjerojatno nekoć bilo naše lj, ili tamno l, a koje se danas izgovara kao englesko w, odnosno naše u.
Naš glas v, bilježe kao w.
Ó ima isti izvor kao i češko ů koje je nastalo iz ó, a isto se izgovaraju kao u/dugo u.
Poljski sadrži y, koji se izgovara kao ɨ, što je u češkom izgubljeno.
Po tim osobinama je arhaičniji od češkog.
--------------------------------------------------------------------------------------

To bi bili zapadnoslavenski, a da se sada vratimo na jugoistočne slavenske i slavenske koje se više služe ćirilicom.

Krećemo s makedonskim. On manje-više koristi istu ortografiju kao i srpski, međutim umjesto ć i đ upotrebljava k' i g' (s time da se isti znaju transkibrirati i kao kj i gj).
Razlika je prisutna i u ćirilici, gdje se znakovi označavaju kao ćirilične varijante slova, samo s apostrofima (od kuda su i crnogorci dobili ideju za svoje apostrofe).

Nakon njega dolazi bugarski.
Kod njega se javlja i ă za "tvrdi znak", debelo jer, koji označava da se znak prije ne umekšava, s ne postaje ś, l ne postaje lj, n ne postaje nj...
Meki glas se obično piše kao y/j', postoje i ju/yu i ya/ja, slova koja umekšavaju prethodne znakove (l postaje lj), no jat su izbacili.

Zanimljivo je i slovo št, koje je nastalo od općeslavenskog t' (onog što je postalo naše ć). Zato Srbi i govore opština i sveštenik, preuzeli su to od staroslavenskog, koji je nastao iz bugarsko-makedonskih govora iz okolice Soluna.
I tu je jako bitna povijest nastanka nečega.
Inače bi se štokavski pisao kao ćakavski

Bugarski u transkripciji sa ćirilice obično koristiti englesku ortografiju, pa se recimo c transkibira kao ts, č,ž,š kao ch,zh,sh i slične kombinacije....

Umekšavanja su jotacije, dobijaju se slični glasovi, kao da dodamo glas j. Što je dobra podloga za istočnoslavenske glasove koji slijede.
--------------------------------------------------------------------------------------

Ukrajinski je tu sličan.
Slovo št izgovara kao šč.
Ne postoje dz i dž, postoji zapadnoslavensko kh (odnosno razlika između mekog i tvrdog h), sadrži i Y koje je malo zatvorenije od poljskog glasa, te Yi/Ji i Ye/Je kombinacije.

Zatim ide bjeloruski, koji sadrži i ŭ, nešto što bi bilo slično engleskom w, ili poljskom glasu ł, te ne sadrži yi/ji kombinacije.
Također ima i ovo;
https://en.wikipedia.org/wiki/Romani..._of_Belarusian
https://en.wikipedia.org/wiki/Belarusian_Latin_alphabet
Gdje se prikazuje kao kombinacije češke i poljske abecede, prema pravilima gajice (c,č,ć, dz, dž, dź) uz poljske dodatke (ń i l'/ł).
Ostatak umekšanih glasova se ne prikazuje kao posebni glasovi, već u +j kombinacijama.

I na kraju imamo ruski, koji pokriva to sve.
Uz yj/ji znak.
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2021., 12:12   #2
nastavak

Nije sve stalo u jedan post


Ostatak, dio sa istočnoslavenskima je moguće da sadrži greške, nisam govornik tih jezika, a kao izvor je poprilično nepouzdana engleska enciklopedija.
Moguće su greške i u drugim stavrima, ali

Uglavnom, u latinizaciji pojedinih znakova se obično primjenjivao apostrof (') ili j/y za umekšavanje.
Te kvačice za palatalizaciju, iako je češka ortografija pokušala sa kvačicama svugdje, bar u oblicima velikih slova.

Posebniji oblici poput ř/rž su isto prisutni, kao i drugačije bilježenje dvoglasa ů za glas koji je nastao iz zatvorenog ó ili ě za jat, odnosno iz é, a pojavljuju se i otvorenije varijante, poput ä.
Y u nekima izumire, iako je očuvan na sjeveru, a i u bugarskom kao ă.
Na sjeveru su prisutna i dva h, odnosno h i ch/kh.

Što je dalje na zapad, manje je umekšavanja (slovenski npr. nema ni ć,đ,lj,nj, iako češki ima t',d',ň, a hrvatski i slovački t',d',l',ň odnosno ć, đ, lj, nj).
Poljski i crnogorski imaju cjelovite sustave (c, cz, ć i dz, dż, ź, za c, č, ć i dz, dž, đ iako crnogorski nema dz) te s, sz, ś i z, ż, ź za s, š, ś i z, ž, ź.

Zanimljivo je i šč/št na istoku za naše ć
Koje bi bile greške u originalnoj tablici?
A koje još neke usporedbe?
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 01:27   #3
Bravo Čeha, dobro začeta tema.

Nekoliko komentara o slovenskome.

- šva se bilježi slovom E. Valjda si htio reći da se bilježi ali se ne razlikuje u pismu od otvorenog i zatvorenog e, koji se također bilježe slovom E.
- slovenska abeceda također ima i slova poput w, y, x, jer se imena i strane riječi pišu tim slovima. Isto vrijedi i za hrvatsku abecedu.
- slovo L je i /l/ i /w/.
- slovo V se takođermože čitsti /w/


Slovenski je prošao kroz 'abecedni rat' u ranom 19. st. gdje su od odbacivanja tzv. bohoričice do prihvatanja tzv. gajice u konkurenciji bili prijedlozi tipa dajnčica i metelčica i neki drugi manje poznati. U nekim od njih su razlikovali šva i otvorene i zatvorene samoglasnike.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 02:02   #4
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Bravo Čeha, dobro začeta tema.

Nekoliko komentara o slovenskome.

- šva se bilježi slovom E. Valjda si htio reći da se bilježi ali se ne razlikuje u pismu od otvorenog i zatvorenog e, koji se također bilježe slovom E.
- slovenska abeceda također ima i slova poput w, y, x, jer se imena i strane riječi pišu tim slovima. Isto vrijedi i za hrvatsku abecedu.
- slovo L je i /l/ i /w/.
- slovo V se takođermože čitsti /w/


Slovenski je prošao kroz 'abecedni rat' u ranom 19. st. gdje su od odbacivanja tzv. bohoričice do prihvatanja tzv. gajice u konkurenciji bili prijedlozi tipa dajnčica i metelčica i neki drugi manje poznati. U nekim od njih su razlikovali šva i otvorene i zatvorene samoglasnike.
Da

Nisam previše zalazio u odbačena riješenja, samo u evoluciju nekih slova koja nisu prisutna u hr.
Slovenski ima 3 e, naše, zatvoreno i schwa, slično francuskom, è, é i e i dva o, naše i zatvoreno; o i ó...

U ovim ćiriličnima sam ušao malo u mogućnosti...
Ali zanimljivo da je slovenski "minimalni" slavenski.
Q, W i X nisam spominjao, oni mi se nekako podrazumjevaju.

Tnx
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 15:56   #5
Čeha - Pitanje o tablici:

Što ova tablica predstavlja? Je si li ciljao na nešto ovakvo? https://friesian.com/russia.htm#slavic

Mislim da bi se povećala preglednost da se zadrži ćirilica za jezike koji je koriste.


Za hrvatski:

Zavisi o tome na što si ciljao, ali bi možda bilo dobro uključiti slova tzv. akademijinog pravopisa za hrvatski: ǵ, ļ, ń, ȥ

Poljski:
poljski ima palatalizirane (umekšane) glasove slično ruskome.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 16:01   #6
Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Ostatak, dio sa istočnoslavenskima je moguće da sadrži greške, nisam govornik tih jezika, a kao izvor je poprilično nepouzdana engleska enciklopedija.
Je li ovo De Brayov »Guide to the Slavonic Languages«?
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 16:24   #7

super prikaz Čeha.



Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Bošnjački ima tu razliku da se u arabici č i ć, te dž i đ ne pišu različito nego isto, što je neki dodatni faktor za neraspoznavanje glasova.
O kakvoj arebici je riječ? U zadnjem stadiju razvoja bošnjačke arebice ima 30 slova. t.j. i za č i ć, i za dž i đ

Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Srpski koristi istu latiničnu ortografiju kao i hrvatski, neizmjenjenu gajicu,
Srpska ortografija nema q, w, x, y za razliku od hrvatske.

Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Također, srpski koristi i ćirilično pismo, gdje su novi glasovi nastali većinom kao ligature (spojevi).
ć je nastalo iz t+znak za umekšavanje prethodnog slova, jeri
...đ je nastalo iz d+jeri
srpsko ћ dolazi od đerva (đrva) koji se koristio i u bosančici -
srpsko ђ je modifikacija slova ћ

Ali u pravu si u vezi kobinacijom s jerom: Prije/do Karadžića se jedno vrijeme koristilo ть za ћ i дь za ђ


Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Dakle, češki nije uvodio dvoglase, sve se nastojalo riješiti dijakritičkim znakovima.
U ranijim razdobljima, češki je je imao dvoslove. Odatle dolazi i englesko Czech. A i poljski slovopis dolazi od starijeg češkog.


Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Češko ř isto pišu kao rz.
U poljskome je rz /ʐ/ za razliku od češkoga ř /r̝/

Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Sadržava i ń koje je naše nj, te ł koje je vjerojatno nekoć bilo naše lj, ili tamno l, a koje se danas izgovara kao englesko w,

Poljsko ł je ranije bilo [ɫ] t.j. tamno l, a sada je [w] kao u engleskome. Do sredine XX. st. se još govorilo [ɫ] a naime još ima starijih govornika koji su zadržali stari izgovor.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 19:58   #8
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Čeha - Pitanje o tablici:
Što ova tablica predstavlja? Je si li ciljao na nešto ovakvo? https://friesian.com/russia.htm#slavic
Da
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Mislim da bi se povećala preglednost da se zadrži ćirilica za jezike koji je koriste.
Mogu prebaciti, misliš da ne bi zbunilo ljude koji čitaju?
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Za hrvatski:
Zavisi o tome na što si ciljao, ali bi možda bilo dobro uključiti slova tzv. akademijinog pravopisa za hrvatski: ǵ, ļ, ń, ȥ
Za što je ovaj zadnji?
ȥ?
Također, ovdje sam se probao orijentirati na ortografiju (ako se izuzmu ćirilice, no trudio sam se da se prebaci u romanizaciju istih)
Da li bi se onda trebalo prikazati i samoglasno r u hrvatskom, jer to je odvojen fonem?
Što sa šwa i s ostalim standardima?
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Poljski:
poljski ima palatalizirane (umekšane) glasove slično ruskome.
Da

U principu, ruski ima najveći, potpuni sustav.
Kako se primičemo zapadu, tako se sustav prorijeđuje.
Međutim tu ima i zanimljivih rješenja.
Npr. bugarsko št je nastalo iz t', iz čega se razvilo naše ć.
U Ukrajinaca je nastalo šč, a kod Rusa щ, odnosno "jače š" https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_alphabet
(to trebam dopuniti u tablici).
Zeznuta stvar je i što ako se popuni tablica, ne pišu fonetske vrijednosti...

Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Je li ovo De Brayov »Guide to the Slavonic Languages«?
Poskidao sam s eng. wiki, nisam gledao konkretan izvor, mogao bi biti...
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 20:03   #9
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
:t op:
super prikaz Čeha.
Tnx
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
O kakvoj arebici je riječ? U zadnjem stadiju razvoja bošnjačke arebice ima 30 slova. t.j. i za č i ć, i za dž i đ
Ovo je izvor;
https://en.wikipedia.org/wiki/Arebic...o%20literature.
Tu valjda nisu ažurirali stanje
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Srpska ortografija nema q, w, x, y za razliku od hrvatske.
Da, oni imaju direktan prijevod
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
srpsko ћ dolazi od đerva (đrva) koji se koristio i u bosančici -
srpsko ђ je modifikacija slova ћ
Imaš pravo, iako sliči kao t+meki znak
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Ali u pravu si u vezi kobinacijom s jerom: Prije/do Karadžića se jedno vrijeme koristilo ть za ћ i дь za ђ
Imalo mi je smisla, istočnoslavenska praksa....
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
U ranijim razdobljima, češki je je imao dvoslove. Odatle dolazi i englesko Czech. A i poljski slovopis dolazi od starijeg češkog.
Da, na to sam pucao
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
U poljskome je rz /ʐ/ za razliku od češkoga ř /r̝/
To je ona priča s morati?
Negdje sam pročitao, ali
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
:t op:
Poljsko ł je ranije bilo [ɫ] t.j. tamno l, a sada je [w] kao u engleskome. Do sredine XX. st. se još govorilo [ɫ] a naime još ima starijih govornika koji su zadržali stari izgovor.
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2021., 21:09   #10
Izmjenio

Ovo je prošla verzija, gdje je samo prikazano koja ćirilična slova postoje;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...rtografije.png
A ovo je verzija gdje sam dodao dvoslove za lj, nj, dj (đ) i ti (ć);
https://upload.wikimedia.org/wikiped...rtografije.png

Ostale dvoslove nisam dodavao, ovo je samo prikaz da ovi postoje u tim abecedama.
Za q, w, y, x ne znam, nekako imam osjećaj ako ih uvedem da će samo kaos uvesti (kao s poljskim npr )
Za srpski sam stavio samo ćirilicu...
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2021., 02:44   #11
Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Za što je ovaj zadnji?
ȥ?
To je /dz/.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2021., 19:50   #12
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
To je /dz/.
Ok, ali ono je fon (zvuk, glas), a ne fonem (razlikovni zvuk) u hrvatskom

Što kažeš na zadnju verziju tablice?
Eventualno bi mogao napraviti i drugu za fonologiju, kao što je ova za ortografiju...
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2021., 09:09   #13
Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Ok, ali ono je fon (zvuk, glas), a ne fonem (razlikovni zvuk) u hrvatskom
Fonem je /dz/ odnosno [ʒ] kako ponekad naši jezikoslovci predstavljaju taj fonem.
Slovo kojim se piše taj glas je ȥ, prema akademijinom slovopisu iz Rječnika.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2021., 13:14   #14
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Fonem je /dz/ odnosno [ʒ] kako ponekad naši jezikoslovci predstavljaju taj fonem.
Slovo kojim se piše taj glas je ȥ, prema akademijinom slovopisu iz Rječnika.
Kužim
Nisam znao, a zanimljiv je detalj.
Ovo bi mogao dodati kao alternativne zapise isto i dž i dz u bugarski...
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2021., 01:05   #15
Probaj i omniglot.com. Naći ćeš opis abecede i nekih karakteristika pravopisa.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2021., 02:14   #16
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Probaj i omniglot.com. Naći ćeš opis abecede i nekih karakteristika pravopisa.
Tnx
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2021., 13:21   #17
Napravio sam i novu datoteke, baltoslavenske ortografije
https://upload.wikimedia.org/wikiped...rtografije.png

Litavski
Latvijski je mala maca, ali litavski

Oni imaju d, d', đ, đ', dž i dž'
I g i g'
Svaki glas ima meku varijantu...
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2021., 14:11   #18


Makedonsko Ќ na hrvatski se transkribira kao Ć, a Ѓ kao Đ.

Ќулавкова = Ćulavkova
Ѓoрѓевска = Đorđevska.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2021., 15:27   #19
Bravo Wikiceha

Poljski:
ś se piše si ispred samoglasnika
Isto tako: ź - zi, ć - ci, dź - dzi, ń - ni

Poljski ima palatalizirani p, b, m, f, w koji se pišu bi, pi, mi, fi, wi.

Čini mi se da za bug, ukr, bjr, rus ekvivalente za naše ć ne bi trebalo biti s'
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2021., 19:36   #20
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post


Makedonsko Ќ na hrvatski se transkribira kao Ć, a Ѓ kao Đ.

Ќулавкова = Ćulavkova
Ѓoрѓевска = Đorđevska.
Tnx, ispravio
Quote:
Nyittiuny kaže: Pogledaj post
Bravo Wikiceha

Poljski:
ś se piše si ispred samoglasnika
Isto tako: ź - zi, ć - ci, dź - dzi, ń - ni

Poljski ima palatalizirani p, b, m, f, w koji se pišu bi, pi, mi, fi, wi.

Čini mi se da za bug, ukr, bjr, rus ekvivalente za naše ć ne bi trebalo biti s'
Složio i ovo

A za s'.....
Čini mi se da imaš pravo, pogledaj priču sa litavskim, on ima sve
Da ih razdvojim?
Naše ć i poljsko ć je isto
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:12.