Srpsko miniranje brane Peruča

[Upsurge]

Sramotno je da o ovome nije nikada snimljen neki film, šta mislite kako bi išla Oluja da nije došlo do ove operacije?

Znam neke ljude koji su sudjelovali u ovoj operaciji i ovo je plod slučajnosti, Zagreb nikada nije dao dozvolu da krenemo u deblokadu Peruče.

Srbi su nas ucjenjivali sa desetinama tisuća mrtvih, ovo bi bila praktički najveća humanitarna katastrofa


Kako je Mile pokušao utopiti 20 tisuća ljudi postavljanjem eksploziva pod branu Peruča
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti...-peruca-286936



VAL OD 130 KM/H, A VISINA VODE U NASELJIMA BILA BI 25 METARA!
Građevinski fakultet u Zagrebu napisao je svoje mišljenje o tome do čega bi došlo da je brana srušena. -Zbog zatvaranja preljeva i temeljnog ispusta, vodostaj jezera popeo se na oko 1 metar iznad dopuštenog, odnosno na 2 m ispod krune brane. Uz to, na pet mjesta u tijelu brane postavljen je eksploziv, tako da je jezero Peruča predstavljalo vodenu bombu. Dana 28. siječnja 1993. aktiviran je eksploziv. Nasreću, do rušenja brane nije došlo, a istoga je dana Hrvatska vojska pomaknula prve borbene linije nekoliko kilometara uzvodno od brane, tako da se moglo pristupiti poduzimanju interventnih mjera spašavanja brane.

Posljedice rušenja brane Peruča ispitane su na fizikalnom modelu koji predviđa sljedeći scenarij. Najveću energiju formirani vodni val ima na svojem putu kroz Hrvatačko polje, odnosno od brane do tjesnaca Han, koji dijeli Hrvatačko od Sinjskog polja. Na tom se potezu čelo vala kreće brzinom većom od 130 km/h i stiže do tjesnaca Han za 15 minuta. Vodni val teško oštećuje i praktički ruši hidroelektranu Peruča. Maksimalna dubina poplavne vode u Hrvatačkom polju iznosi oko 25 m. U tjesnacu Han formira se silovito tečenje.

Ulaskom u široko Sinjsko polje smanjuje se visina, a znatno povećava širina čela vala, pa mu se brzina a time i energija smanjuje. Brzinom od 5,5 m/s, odnosno za oko 1 h i 30 min od rušenja brane čelo vodnog vala dolazi do mjesta Trilja, koje se nalazi na nizvodnom kraju Sinjskog polja, a na po četku uskog kanjona kojim Cetina teče do mora. Zbog smanjene protjecajne površine u kanjonu, uzvodno u Sinjskom polju dolazi do akumuliranja vode i plavljenja polja.

Poplavljen je i veći dio grada Sinja, industrijski objekti, prometnice, sela... Dubina vode u Sinjskom polju i 10 h nakon rušenja brane iznosi još uvijek relativno visokih 11 m. Najveći broj ljudskih žrtava bio u Hrvatačkom polju, u kojem se čelo vodnog vala kreće brzinom preko 130 km/h, odnosno u vremenu kraćem od 10 minuta. U tako kratkom vremenu oko 3000 ljudi nastanjenih na tom području ne bi imalo vremena za uzmak - napisali su na Građevinskom fakulultetu.

[Pancho1]

Moje mišljenje je , da su uspjeli srušit branu i potopit to područje i pobit tolike ljude, da bi do Oluje došlo barem godinu ranije, ako ne i više. Međunarodna zajednica više nebi imala niti jedan argument da spriječava i odugovlači vojno rješenje situacije jer bi i največoj budali bilo jasno kolika opasnost prijeti od tih luđaka. Isto tako mislim da bi i sama akcija išla u bitno drugačijem smijeru na tom području što se tiće propuštanja vojske i civila da pobjegnu. Mislim da nebi kamen na kamenu ostao nakon prolaska HV-a, oni koji bi se uspjeli izvući bi bili nešto kao statistička pogreška... Uglavnom, Bogu hvala što su bili preretardirani da profesionalno miniraju branu i sruše ju jer bi žrtve bile ogromne i kod nas i kasnije kod njih...

[fazan]

nisam neki stručnjak za pitanje brana, ali koliko je točno da bi stradali silni ljudi miniranjem brane? kontam da bi štete bilo, ali baš sad tisuće poginulih ... to mi je malo ... hm neznam

[fazan]

http://casopis-gradjevinar.hr/assets...9_Jubileji.pdf

evo jedan prilog raspravi

"Na području novonastalog jezera provedena je nacionalizacija i seljacima oduzeta imovina, uglavnom bez naknade, pod šumama, vinogradima, oranicama i livadama. Obuhvatilo je to dijelove Vrlike, Garjaka, Koljana, Kosora, Ježevića, Laktaca, Dabra, Vučipolja, Zasioka, Gornjeg Bitelića, Rumina, Hrvaca, Satrića, Potravlja, Maljkova, Otišića i Maovica. Većina se stanovništva premjestila na viša područja Svilaje, Dinare i Debelog brda, ali ih se i dosta i odselilo. " - nema zapreka općedruštvenom napretku u komunizmu .

[zulualpha]

fazan kaže:

http://casopis-gradjevinar.hr/assets...9_Jubileji.pdf

evo jedan prilog raspravi

"Na području novonastalog jezera provedena je nacionalizacija i seljacima oduzeta imovina, uglavnom bez naknade, pod šumama, vinogradima, oranicama i livadama. Obuhvatilo je to dijelove Vrlike, Garjaka, Koljana, Kosora, Ježevića, Laktaca, Dabra, Vučipolja, Zasioka, Gornjeg Bitelića, Rumina, Hrvaca, Satrića, Potravlja, Maljkova, Otišića i Maovica. Većina se stanovništva premjestila na viša područja Svilaje, Dinare i Debelog brda, ali ih se i dosta i odselilo. " - nema zapreka općedruštvenom napretku u komunizmu .

Koliko znam tvrdnja nije tocna. Zemlja i kuce su oduzete od strane drzave, ali su vlasnici obesteceni.

[Zoran Oštrić]

fazan kaže:

nisam neki stručnjak za pitanje brana, ali koliko je točno da bi stradali silni ljudi miniranjem brane? kontam da bi štete bilo, ali baš sad tisuće poginulih ... to mi je malo ... hm neznam

Naravno, govoritio o 20.000 mrtvih je novinarski senzacionalizam, a ima naravno i političke motive. Ne bi sva ta masa vode nikad naišla sva skupa, kao neki cunami visok 10 metara. Većina ljudi bi stigla pobjeći. Ali sasvim sigurno bi bilo mrtvih, desetine možda, plus velika materijalna razaranja.

O tome postoji moj publicistički rad iz 1992.: "Peruča - drastičan slučaj ekoterorizma", u : "Obzori opstanka : ratna razaranja okoline u Hrvatskoj 1991. — Zagreb: Zelena akcija Zagreb, 1992. — str. 101.-104.. Ovaj zbornik "Obzori opstanka" bio je objavljen i na francuskom. Moj članak je spomenut u bibliografiji Tomislav Murati: "Bibliografija radova iz socijale ekologije i primjenjenih ekologija objavljenih u Hrvatskoj 1986.-1995.", Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, 2005.

[Zoran Oštrić]

zulualpha kaže:

Koliko znam tvrdnja nije tocna. Zemlja i kuce su oduzete od strane drzave, ali su vlasnici obesteceni.

Da, sigurno nije točna. Ljudi su dobili odštetu, novčanu i/ili u obliku zemlje drugdje. Tako se radilo kad su građene velike brane u cijelom svijetu.

[HepokS2]

Zoran Oštrić kaže:

Naravno, govoritio o 20.000 mrtvih je novinarski senzacionalizam, a ima naravno i političke motive. Ne bi sva ta masa vode nikad naišla sva skupa, kao neki cunami visok 10 metara. Većina ljudi bi stigla pobjeći. Ali sasvim sigurno bi bilo mrtvih, desetine možda, plus velika materijalna razaranja.

O tome postoji moj publicistički rad iz 1992.: "Peruča - drastičan slučaj ekoterorizma", u : "Obzori opstanka : ratna razaranja okoline u Hrvatskoj 1991. — Zagreb: Zelena akcija Zagreb, 1992. — str. 101.-104.. Ovaj zbornik "Obzori opstanka" bio je objavljen i na francuskom. Moj članak je spomenut u bibliografiji Tomislav Murati: "Bibliografija radova iz socijale ekologije i primjenjenih ekologija objavljenih u Hrvatskoj 1986.-1995.", Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, 2005.

Koja je tvoja stručnost koja opravdava to da možeš biti relevantan za pitanja geologije, hidrologije i krize izazvane uništavanjem brane visoke 65 metara u pozadini koje se nalazi potencijalni kapacitet od 565hm3 (u siječnju je bilo vode u njoj)?

[The Worm]

HepokS2 kaže:

Koja je tvoja stručnost koja opravdava to da možeš biti relevantan za pitanja geologije, hidrologije i krize izazvane uništavanjem brane visoke 65 metara u pozadini koje se nalazi potencijalni kapacitet od 565hm3 (u siječnju je bilo vode u njoj)?

koja je tvoja ? čudo da nemaš čin maršala a ne samo generala razumiješ se u sve , kao krava u bicikl ..

[Zoran Oštrić]

HepokS2 kaže:

Koja je tvoja stručnost koja opravdava to da možeš biti relevantan za pitanja geologije, hidrologije i krize izazvane uništavanjem brane visoke 65 metara u pozadini koje se nalazi potencijalni kapacitet od 565hm3 (u siječnju je bilo vode u njoj)?

Piše "publicistički". Tekst iz sredine 1992. (imam rukopis tj. ispis na pisaćoj mašini tog teksta u arhivi). Bio sam novinar, znao sam pronaći relevantne sugovornike, pripremiti se, postaviti im prava pitanja. (I izbjegavao sam novinarski senzacionalizam, iako je naslov žestok.) Novinarski tekst, nije stručni ili znanstveni.

[mozak_free]

Hmmmm.

Moram reagirati. Dakle, ovako. Falilo je manje od pola metra da počne proces preljevanja preko nasute brane. Treba zahvaliti onom časniku UNPROFOR-a koji je proveo snižavanje nivoa akumulacijskog jezera. I da nije bilo brze reakcije inženjerije propalog Konstruktora i prof. Stojića iz Splita koji je na licu mjesta govorio kuda treba koji kamion iskipati materijal brana bi nestala vrlo brzo. Ima na internetu primjer rušenja nasutih brana. To se mjeri u minutama, brana bi nestala bukvalno u manje od pola sata. A to znači da bi cijelo jezero isteklo u tom vremenu...
Kako bi to izgledalo najbolje se vidi na snimkama nedavnog cunamija u Japanu. Masa voda koja ne ubija brzinom (udarom) nego svojom količinom, kada u kratkom vremenu nivo naraste pet do deset metara u Sinjskom polju izazvalo bi katastrofu jer bi potopilo najniže dijelove polja u roku nekoliko minuta. I dok bi neki uspjeli pobjeći u više dijelove stoka sigurno nebi...
Usko grlo je kod Trilja gdje počinje kanjon Cetine. Što bi bilo s branama HE Đale i branom Prančevići? Sigurno da bi došlo do preljevanja tih betonskih brana, moguće i više desetaka metara, a vrlo vjerojatno i do rušenja. Tek tada bi voda dodatno dobila na brzini obrušivši se niz strmi kanjon kod Bilih Stina i visoki vodeni val bi krenuo prema Omišu. Koliko bi visoki bio val i kojom brzinom bi se kretao možemo samo nagađati...

Rezultat bi bilo cijelo Sinjsko Polje poplavljeno, barem desetak metara neko vrijeme, pod vodom bi bio dio Hrvaca i Brnaza. A Trilj bi bio kompletno potopljeno selo. Milanovićevo rodno mjesto bi nestalo pod vodom.
Više desetaka žrtava je blago umanjivanje žrtava, blaho rečeno. Riječ bi bila u stotinama, moguće i u tisućama.

Nizvodno od brane u sklopu strojarnice postojao je model terena Cetine nizvodno od Peruče, pa sve do Omiša u nekom mjerilu. Simulacije su rađene kod izgradnje brane. Rezultati su negdje su u dubini arhiva HEP-a.

[HepokS2]

Zoran Oštrić kaže:

Piše "publicistički". Tekst iz sredine 1992. (imam rukopis tj. ispis na pisaćoj mašini tog teksta u arhivi). Bio sam novinar, znao sam pronaći relevantne sugovornike, pripremiti se, postaviti im prava pitanja. (I izbjegavao sam novinarski senzacionalizam, iako je naslov žestok.) Novinarski tekst, nije stručni ili znanstveni.

To je već nešto sasvim drugog. Hvala na objašnjenju.

[HepokS2]

mozak_free kaže:

Hmmmm.

Moram reagirati. Dakle, ovako. Falilo je manje od pola metra da počne proces preljevanja preko nasute brane. Treba zahvaliti onom časniku UNPROFOR-a koji je proveo snižavanje nivoa akumulacijskog jezera. I da nije bilo brze reakcije inženjerije propalog Konstruktora i prof. Stojića iz Splita koji je na licu mjesta govorio kuda treba koji kamion iskipati materijal brana bi nestala vrlo brzo. Ima na internetu primjer rušenja nasutih brana. To se mjeri u minutama, brana bi nestala bukvalno u manje od pola sata. A to znači da bi cijelo jezero isteklo u tom vremenu...
Kako bi to izgledalo najbolje se vidi na snimkama nedavnog cunamija u Japanu. Masa voda koja ne ubija brzinom (udarom) nego svojom količinom, kada u kratkom vremenu nivo naraste pet do deset metara u Sinjskom polju izazvalo bi katastrofu jer bi potopilo najniže dijelove polja u roku nekoliko minuta. I dok bi neki uspjeli pobjeći u više dijelove stoka sigurno nebi...
Usko grlo je kod Trilja gdje počinje kanjon Cetine. Što bi bilo s branama HE Đale i branom Prančevići? Sigurno da bi došlo do preljevanja tih betonskih brana, moguće i više desetaka metara, a vrlo vjerojatno i do rušenja. Tek tada bi voda dodatno dobila na brzini obrušivši se niz strmi kanjon kod Bilih Stina i visoki vodeni val bi krenuo prema Omišu. Koliko bi visoki bio val i kojom brzinom bi se kretao možemo samo nagađati...

Rezultat bi bilo cijelo Sinjsko Polje poplavljeno, barem desetak metara neko vrijeme, pod vodom bi bio dio Hrvaca i Brnaza. A Trilj bi bio kompletno potopljeno selo. Milanovićevo rodno mjesto bi nestalo pod vodom.
Više desetaka žrtava je blago umanjivanje žrtava, blaho rečeno. Riječ bi bila u stotinama, moguće i u tisućama.

Nizvodno od brane u sklopu strojarnice postojao je model terena Cetine nizvodno od Peruče, pa sve do Omiša u nekom mjerilu. Simulacije su rađene kod izgradnje brane. Rezultati su negdje su u dubini arhiva HEP-a.

Oko Sinjskog polja u desetak sela živi nekoliko tisuća stanovnika. Sva bi ta sela bila poplavljena. Trilj nije selo s par stotina stanovnika. Samo njegovi zaseoci, kao što su Čaporice, bi ostalo izvan dosega tog vala jer su na uzvisini. A to koliko bi došlo do štete nizvodno od Trilja, u kanjonu Cetine koji se tu sužava, ne smijem ni pomisliti jer bi se dogodio učinak Venturijeve cijevi kad bi velika količlina vode, da bi prošla kroz uži prolaz u istom vremenu, nužno dobila na brzini. A time i na kinetičkoj energiji.....a HE Đale je blizu...Omiš i sela koja su uzvodno od njega bi jako stradala.