zasto u japanskom jeziku nema budućeg vremena?

[funkster]

japanska gramatika ima prošlo vrijeme, ima sadašnje vrijeme, i ima jedno šest kondicionala. zašto nema budućeg vremena?
unaprijed hvala ako netko zna odgovor jer mi odgovor moze poprilično koristiti. hvala

[hopeless]

jer japanci misle da oni nemaju budućnost. koji sam ja idijot.

[finalnifantazista]

Mislim, ono, čemu služe Društvene znanosti?

Ne znam, možda zato što sve mogu jasno izraziti sadašnjim vremenima? Mi npr. možemo reći "Vidimo se sutra".

[beryozinka]

Pa ima budućeg vremena!

[nitko i ništa]

beryozinka kaže:
Pa ima budućeg vremena!

Šteta, a ja se baš oduševio kako je to vrlo zen, što nema!

[funkster]

Pa ne vjerujem baš da ima budućeg vremena jer onda takvo pitanje ne bi postavio. U biti ne ja nego jedna profesorica s faksa, mislim ne znam ni šta je njoj jer sam ja na građevini a ona postavlja ovakva pitanja a pošto ja nemam blage o japanskom upitah ovdje za pomoć. I molim da ako tko da odgovor da ga obrazloži.

[Manekineko]

Odgovorih na ovaj thread u Kutku za studente itd , ali ukratko: ne, nema pravog futura (iz navedenih razloga), ali u posljednje vrijeme pod utjecajem drugih jezika (čitaj engleskog) prezent i kombinacije s nekim pomoćnim glagolima preuzimaju tu funkciju...

[funkster]

hvala

[nitko i ništa]

Zakon! Nemaju futur. Zato su tako racionalni - ne brkaju svoje projekcije budućnosti, naime 'wishful thinking', i ono što je zbilja.

[Tufir II]

nitko i ništa kaže:
Zakon! Nemaju futur. Zato su tako racionalni - ne brkaju svoje projekcije budućnosti, naime 'wishful thinking', i ono što je zbilja.

Samo ako stoji Sapir-Whorfova hipoteza

Ali "evidence" uglavnom ide protiv nje. Dakle - razlike između jezika (kao što je ima futur/nema futur) ne govore mnogo o razlikama u procesu mišljenja između pripadnika pojedinih kultura. Ako takve razlike uopće postoje na temeljnom nivou.

[nitko i ništa]

Tufir II kaže:
Samo ako stoji Sapir-Whorfova hipoteza

Ali "evidence" uglavnom ide protiv nje. Dakle - razlike između jezika (kao što je ima futur/nema futur) ne govore mnogo o razlikama u procesu mišljenja između pripadnika pojedinih kultura. Ako takve razlike uopće postoje na temeljnom nivou.

Kao da ja znam koja je to hipoteza, i tko su ta dvojica. Daj pojasni.

[Tufir II]

Dva lingvista. Hipoteza kaže da se ljudsko mišljenje i jezik u osnovi ista stvar. Ono što sljedi iz toga je sljedeće: ovisno o tome kojim jezikom govore, ljudi će misliti različito. U ovome slučaju bi se onda moglo pretpostaviti da Japanci nisu u stanju misliti o budunosti zato jer nemaju futur.

E to, naravno, nije točno. Mišljenje i jezik su jednostavno različiti kognitivni procesi.

[nitko i ništa]

Tufir II kaže:
Dva lingvista. Hipoteza kaže da se ljudsko mišljenje i jezik u osnovi ista stvar. Ono što sljedi iz toga je sljedeće: ovisno o tome kojim jezikom govore, ljudi će misliti različito. U ovome slučaju bi se onda moglo pretpostaviti da Japanci nisu u stanju misliti o budunosti zato jer nemaju futur.

E to, naravno, nije točno. Mišljenje i jezik su jednostavno različiti kognitivni procesi.

Kako znaš da nije točno? Meni zvuči dobro.
Jasno je da su vrlo povezani. Ima ona teza da je sklonost trojstvima u ontologiji indoeuropskih naroda posljedica strukture subjekt-glagol-objekt tih jezika.

[Zimske Radosti]

A nemaju Japanci ni prave množine.

(A opet ih je 130 milijuna!!!)

[Manekineko]

Nemaju ni deklinacije, ni konjugacije po licima... Ali zato imaju barem 50-ak imenica koje mogu poslužiti kao lične (osobne?) zamjenice... veseli narod.

[Zimske Radosti]

Nemaju ni malih i velikih slova.

[Manekineko]

Ali zato imaju hiraganu i katakanu, koji su otprilike ekvivalent malim i velikim slovima, tj. više pisanim i štampanim slovima:

ひらがな - hiragana
カタカナ - katakana

[Zimske Radosti]

Kao i mnogi azijski jezici, japanski nema ni pravog glagola "imati", nego koristi neku konstrukciju od više riječi.

Tako i mađarski, a čini mi se i turski.

[Manekineko]

Što se tiče posjedovanja stvari, glagol motsu: 持つ to savršeno pokriva... Jest da mu je osnovno značenje "držati", ali se naširoko upotrebljava za imati=posjedovati...

[nitko i ništa]

Tufir II kaže:
Samo ako stoji Sapir-Whorfova hipoteza

Ali "evidence" uglavnom ide protiv nje. Dakle - razlike između jezika (kao što je ima futur/nema futur) ne govore mnogo o razlikama u procesu mišljenja između pripadnika pojedinih kultura. Ako takve razlike uopće postoje na temeljnom nivou.

Daj reci koji evidence. To mi je jako zanimljivo.