Svjedok na sudu...

[EliteManiA]

E pa ovako...

Pozvan sam na sud kao svjedok.. Nisam potpisao nikakvu potvrdu da cu svjedocit za taj slucaj. Molim vas da mi netko pojasni onu stavku:

Ukoliko se ne pojavim na sudu mogu snositi troskove ostecenog zbog mog NEsvjedocenja te me moze policija pod prisilom dovest na sud.

Dali stvarno ja MORAM pod svaku cijenu doci na sud i svjedocit ili mogu zanemarit to ?

Inace radim i nemogu izostat s posla (i ne zelim posto mi to neide nikako u korist) tako da bih, ukoliko pravno nemogu snosit neke posljedice, izbjegao taj sud. Inace moram u Vukovar na sud a zivim dosta dalje od Vukovara. Ili mozda postoji neka opcija da odem kod nas u sud dati izjavu i potpisat pa da je to onda to.

Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.

LP

[larazg]

EliteManiA kaže:

E pa ovako...

Pozvan sam na sud kao svjedok.. Nisam potpisao nikakvu potvrdu da cu svjedocit za taj slucaj. Molim vas da mi netko pojasni onu stavku:

Ukoliko se ne pojavim na sudu mogu snositi troskove ostecenog zbog mog NEsvjedocenja te me moze policija pod prisilom dovest na sud.

Dali stvarno ja MORAM pod svaku cijenu doci na sud i svjedocit ili mogu zanemarit to ?

Inace radim i nemogu izostat s posla (i ne zelim posto mi to neide nikako u korist) tako da bih, ukoliko pravno nemogu snosit neke posljedice, izbjegao taj sud. Inace moram u Vukovar na sud a zivim dosta dalje od Vukovara. Ili mozda postoji neka opcija da odem kod nas u sud dati izjavu i potpisat pa da je to onda to.

Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.

LP

Netko te je predložio. Ili tvoja ili njegova strana.
Evo ti sve o svjedocima u parničnom postupku

Svjedoci

Član 235.
Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu; a ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dužna je i svjedočiti.
Kao svjedoci mogu se saslušati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o činjenicama koje se dokazuju.

Član 236.
Ne maže se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok je nadležni tijelo ne oslobodi te dužnosti.

Član 237.
Svjedok može uskratiti svjedočenje:
1) o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila;
2) o onome o čemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedila;
3) o činjenicama što ih je svjedok saznao kao odvjetnik, liječnik, ili u obavljanju kakva drugog poziva ili kakve druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.
Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća upozorit će te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza.

Član 238.
Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje važni razlozi, a osobito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno, svoga bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kad je brak prestao te svog staratelja ili staranika; usvojitelja ili usvojenika.
Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća upozorit će svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

Član 239.
Svjedok ne može zbog opasnosti od kakve imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok, o radnjama što ih je u pogledu spornog odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o činjenicama koje se tiču imovinskih odnosa uvjetovanih porodičnom ili bračnom vezom, o činjenicama koje se tiču rođenja, sklapanja braka ili smrti te kad je na temelju posebnih propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Član 240.
Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba, da svjedoči. Ako je potrebno, prije toga će se o tome saslušati stranke.
Protiv rješenja suda iz stavka 1. ovog člana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu, a svjedok može to rješenje pobijati u žalbi .protiv rješenja o novčanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje (član 248. stavak 2).

Član 241.
Stranka koja predlaže da se određena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga naznačiti o čemu ona treba da svjedoči i navesti njezino ime i prezime, zanimanje i boravište.

Član 242.
Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi prezime i ime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu će se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (član 248) i na pravo na naknadu troškova (član 249).
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu saslušat će se u svom stanu.

Član 243.
Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisutnosti svjedoka koji će se kasnije saslušavati. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.
Svjedok će se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a nakon toga će se upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza.
Zatim će se svjedok pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos sa strankama.

Član 244.
Poslije općih pitanja svjedok se poziva da iznese sve što mu je poznato o činjenicama o kojima treba da svjedoči, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjašnjenja. Nije dopušteno postavljati pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti.
Svjedok će se uvijek pitati odkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.
Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se ne slažu pojedinačno saslušati i njihov odgovor unijet će se u zapisnik.

Član 245.
Svjedok koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak saslušat će se preko tumača.
Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja pismeno; a ako je nijem, pozvat će se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj način, pozvat će se kao tumač osoba koja se sa svjedokom može sporazumjeti.
Sud će tumača upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Član 246.
Sud može odlučiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao.
Prisega se daje usmeno izgovaranjem ovih riječi: »Prisežem čašću da sam o svemu što me je sud pitao istinu govorio i da ništa što sam o ovoj stvari znao nisam prešutio.«
Sud može odlučiti da svjedok prisegne i prije nego što bude saslušan.
Nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati prisežu tako da potpisuju tekst prisege, a gluhi će svjedoci pročitati tekst prisege. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju ni čitati ni pisati, prisegnut će preko tumača.
Ako se svjedok ponovno saslušava, neće po drugi put dati prisegu, nego će se samo opomenuti na već danu prisegu.

Član 247.
Neće se tražiti prisega od svjedoka koji u vrijeme saslušanja nisu punoljetni ili ne mogu shvatiti njezino značenje.
Protiv odluke suda kojom se svjedoku naređuje da prisegne ili se određuje da svjedok ne prisegne, stranke i svjedok nemaju pravo na žalbu

Član 248.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bode saslušan, sud može narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovođenja, a može ga i kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 kuna.
Ako svjedok dođe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraćivanja neopravdani, može ga kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 kuna; a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.
Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni ili o za tvoru ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka. suda kojom nisu prihvaćeni razlozi svjedoka za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedino pitanje.
U slučajevima iz stavka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga Zakona.
Sud će na zahtjev stranke odlučiti da je svjedok dužan nadoknaditi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoči.
Ako svjedok. naknadno opravda svoj izostanak sud će opozvati svoje rješenje o kazni, a može svjedoka sasvim ili djelomično osloboditi naknade troškova. Sud može opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoči.

[larazg]

a evo ti Kaznenog postupka
. Ispitivanje svjedoka

Članak 242.

(1) Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju i o drugim važnim okolnostima.

(2) Oštećenik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj mogu se ispitati kao svjedoci.

(3) Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, obvezna je i svjedočiti.

Članak 243.

Ne može se ispitati kao svjedok:

1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu čuvanja službene državne ili vojne tajne, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze,

2) branitelj okrivljenika osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva,

3) okrivljenik u postupku u kojem su primijenjene odredbe članka 29. ovoga Zakona,

4) vjerski ispovjednik o onome što mu je okrivljenik ispovijedio.

Članak 244.

(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja:

1) bračni ili izvanbračni drug okrivljenika,

2) rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno,

3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika,

4) odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, liječnici, zubari, ljekarnici, primalje i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika,

5) novinari i njihovi urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja, osim u kaznenom postupku zbog kaznenih djela protiv časti i ugleda počinjenih putem sredstava javnog priopćavanja.

(2) Osobe navedene u stavku 1. točkama 4. i 5. ovoga članka ne mogu uskratiti iskaz ako postoji zakonska osnova po kojoj su oslobođene dužnosti čuvanja tajne.

(3) Sud koji vodi postupak obvezan je osobe spomenute u stavku 1. ovoga članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Upozorenje i odgovor unose se u zapisnik.

(4) Maloljetnik koji s obzirom na dob i duševnu razvijenost nije sposoban shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti ne može se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega putem stručnih osoba, srodnika ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti kao dokaz.

(5) Osoba koja ima razloga uskratiti svjedočenje prema jednom od okrivljenika oslobođena je dužnosti svjedočenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema naravi stvari ne može ograničiti samo na ostale okrivljenike.

(6) Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 5. ovoga članka ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika iz članka 117. Zakona o sudovima za mladež.

Članak 245.

Ako je kao svjedok ispitana osoba koja se ne može ispitati kao svjedok (članak 243.) ili osoba koja ne mora svjedočiti (članak 244.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava, ili ako upozorenje i odricanje nije ubilježeno u zapisnik, ili ako je ispitan maloljetnik koji ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti, ili ako je iskaz svjedoka iznuđen silom, prijetnjom ili drugim sličnim zabranjenim sredstvom, na takvu iskazu svjedoka ne može se temeljiti sudska odluka.

Članak 246.

Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. O tome će sud poučiti svjedoka.

Članak 247.

(1) Svjedok se poziva dostavom pisanog poziva, u kojem će se navesti ime, prezime, zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, kazneni predmet u svezi s kojim se poziva, naznaku da se poziva kao svjedok i upozorenje o posljedicama neopravdanog izostanka.

(2) Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navršila šesnaest godina obavlja se preko njezinih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih okolnosti.

(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se ispitati u svojem stanu.

Članak 248.

(1) Svjedoci se ispituju svaki posebno i bez ostalih svjedoka. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

(2) Svjedok će se najprije pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenikom.

(3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 246. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.

(4) Pri ispitivanju maloljetne osobe, osobito ako je oštećena kaznenim djelom, postupit će se obzirno da ispitivanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje maloljetnika.

(5) Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom, ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Istražni sudac će naložiti da se ispitivanje svjedoka snimi video i zvučnom snimkom. Ispitivanje će se provesti bez nazočnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi tako da mu stranke mogu postavljati pitanja putem istražnog suca te psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe.

(6) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti, teških tjelesnih mana ili duševnog stanja, ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se može ispitati putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka. Ako to nalaže stanje svjedoka, ispitivanje će se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez nazočnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja odredit će se stručna osoba iz članka 211. stavka 8. ovoga Zakona, a prema potrebi i liječnik vještak ili druga stručna osoba ili tumač.

Članak 249.

(1) Ako postoji vjerojatnost da bi svjedok davanjem iskaza ili odgovorom na pojedino pitanje sebe ili njemu blisku osobu izložio ozbiljnijoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega (ugroženi svjedok), svjedok može uskratiti iznošenje podataka iz članka 248. stavka 2. ovoga Zakona, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u cjelini, dok se ne osigura zaštita svjedoka.

(2) Zaštita svjedoka sastoji se od posebnog načina ispitivanja i sudjelovanja u postupku i mjera zaštite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka.

(3) Posebni načini ispitivanja i sudjelovanja svjedoka u postupku uređuju se ovim Zakonom ukoliko drukčije nije propisano posebnim zakonom, a mogu se primijeniti i prije započinjanja kaznenog postupka.

(4) Zaštita svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka uređuje se i provodi prema posebnom zakonu.

[larazg]

Članak 250.

(1) Ako je svjedok uskratu iznošenja podataka iz članka 249. stavka 1. ovoga Zakona priopćio tijekom ispitivanja, istražni sudac će, ako ocijeni osnovanim postojanje opasnosti iz članka 249. stavka 1. ovoga Zakona, prekinuti ispitivanje i o tome bez odlaganja obavijestiti državnog odvjetnika dostavom prijepisa zapisnika, s pozivom da u roku koji ne može biti dulji od tri dana dostavi pisani obrazloženi prijedlog za primjenu posebnog načina ispitivanja i sudjelovanja svjedoka u postupku i prema potrebi, izvješće o mjerama zaštite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka. Ako istražni sudac uskratu iznošenja podataka ocijeni neosnovanom, postupit će prema članku 257. ovoga Zakona.

(2) Ako državni odvjetnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne podnese prijedlog za posebni način ispitivanja svjedoka ili predloži da se svjedok ispita prema općim pravilima, istražni sudac će zatražiti odluku vijeća iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vijeće je dužno donijeti odluku u roku od tri dana.

Članak 251.

(1) Prijedlog za posebni način sudjelovanja i ispitivanja svjedoka u postupku državni odvjetnik podnosi istražnom sucu u zapečaćenom omotu s naznakom »ugroženi svjedok – tajna«. U prijedlogu će državni odvjetnik označiti posebni način sudjelovanja u postupku i posebni način ispitivanja svjedoka koje predlaže i razloge za to. Ujedno će uz prijedlog dostaviti mjere zaštite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka koje je prihvatilo tijelo koje provodi program zaštite svjedoka i podatke o početku njihove primjene.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka državni odvjetnik može podnijeti istražnom sucu i prije prvoga ispitivanja svjedoka.

(3) Ako nakon razmatranja istražni sudac, ocijeni da prijedlog državnog odvjetnika nije osnovan, zatražit će o tome odluku vijeća iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Ako istražni sudac prihvati prijedlog državnog odvjetnika, odredit će pseudonim svjedoka i posebni način ispitivanja i sudjelovanja u postupku. Protiv rješenja istražnog suca stranke i svjedok imaju pravo žalbe.

(5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka vijeće je dužno donijeti odluku u roku od tri dana.

(6) Podatke o svjedoku koji će se ispitati i sudjelovati u postupku na poseban način, istražni sudac će zapečatiti u poseban omot i predati na čuvanje tijelu koje provodi program zaštite svjedoka. To će zabilježiti u spisu koristeći pseudonim ugroženoga svjedoka. Zapečaćeni omot s podacima svjedoka može iznimno zatražiti od tijela koje provodi program zaštite svjedoka i otvoriti samo drugostupanjski sud kad odlučuje o žalbi protiv presude. Na omotu će se zabilježiti da je otvoren i navesti imena članova vijeća koji su upoznati s njegovim sadržajem. Nakon što se članovi vijeća upoznaju sa sadržajem, omot će se ponovo zapečatiti i vratiti tijelu koje provodi program zaštite svjedoka.

(7) Nakon što rješenje o sudjelovanju i ispitivanju svjedoka na posebni način stupi na snagu, istražni sudac određuje ročište za ispitivanje i poziva svjedoka na način kojim će se osigurati provedba mjera zaštite svjedoka i njemu bliskih osoba.

Članak 252.

(1) Ispitivanje svjedoka istražni sudac provodi na način određen u rješenju iz članka 251. stavka 4. ovoga Zakona. Ako se posebni način ispitivanja svjedoka odnosi samo na prikrivanje podataka iz članka 248. stavka 2. ovoga Zakona, ispitivanje će se provesti pod pseudonimom. U ostalom dijelu, ispitivanje svjedoka provest će se prema općim odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka.

(2) Ako se posebni način ispitivanja i sudjelovanja svjedoka u postupku odnosi osim na prikrivanje podataka iz članka 248. stavka 2. ovoga Zakona i na prikrivanje izgleda svjedoka, ispitivanje će se obaviti posredstvom tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka. Tehničkim uređajima rukuje stručna osoba iz članka 211. stavka 8. ovoga Zakona. Lik svjedoka i glas će se tijekom ispitivanja izmijeniti. Svjedok će se tijekom ispitivanja nalaziti u prostoriji koja je prostorno odvojena od prostorije u kojoj se nalaze istražni sudac i druge osobe koje su nazočne ispitivanju.

(3) Nakon završenog ispitivanja svjedok će potpisati zapisnik pseudonimom samo u nazočnosti istražnoga suca i zapisničara.

(4) Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju podatke o svjedoku iz stavka 1. i 2. ovoga članka, dužne su ih čuvati kao tajnu.

Članak 253.

Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne može se temeljiti samo na iskazu svjedoka koji je pribavljen na način propisan u članku 249. do 252.

Članak 254.

(1) Nakon općih pitanja svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti.

(2) Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.

(3) Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

(4) Oštećenik koji se ispituje kao svjedok pitat će se želi li u kaznenom postupku ostvariti imovinskopravni zahtjev.

(5) S obzirom na životnu dob, tjelesno i duševno stanje, ili druge opravdane interese svjedoka se može ispitati putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka na način da mu stranke mogu postavljati pitanja bez nazočnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja može se odrediti stručna osoba iz članka 211. stavka 8. ovoga Zakona.

Članak 255.

Ako se ispitivanje svjedoka obavlja preko tumača ili ako je svjedok gluh ili nijem, on se ispituje na način propisan u članku 241. ovoga Zakona.

Članak 256.

Od svjedoka se može zatražiti obećanje da će iskazati istinu. Obećanje glasi: Svjestan značenja mojeg iskaza i pravne odgovornosti, obećajem svečano da ću iskazati potpunu istinu i samo istinu te da ništa neću prešutjeti od onoga što mi je poznato.

Članak 257.

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, može se naložiti da se prisilno dovede a može se i kazniti novčano do 20.000,00 kuna.

(2) Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće bez zakonskog razloga svjedočiti, može se kazniti novčano do 20.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana.

(3) O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili zatvor odlučuje uvijek vijeće županijskog suda (članak 20. stavak 2.). Žalba protiv rješenja o zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) Vojne osobe, pripadnici redarstvene vlasti i pripadnici pravosudne policije ne mogu se zatvoriti, ali će se o njihovu odbijanju svjedočenja izvijestiti njihovo nadležno zapovjedništvo radi kažnjavanja.


pa sad ti vidi i nađi odgovore koji te zanimaju

[testdrive]

EliteManiA kaže:

Dali stvarno ja MORAM pod svaku cijenu doci na sud i svjedocit ili mogu zanemarit to ?

Inace radim i nemogu izostat s posla

ne mozes "zanemariti" sudski poziv, moguce su posljedice, a sto se posla tice, poziv, a kasnije i potvrda da si pristupio rocistu (trazi suca da ti da to) su opravdanje.

[EliteManiA]

Dali mogu traziti naknadu za propusteni dan?

Nesto kao dnevnicu ili tako nesto. Recimo ako sam zbog toga dana kada sam bio na sudu izgubio dnevnicu u odredjenom iznosu ?

[dr. Szmola]

možeš, spremi unaprijed potvrdu od poslodavca koliko će ti biti manja plaća zbog izostanka, tj. koliko ti vrijedi taj dan i čuvaj kartu od busa,vlaka... traži od suda na kraju ako te sam ne pita naknadu troškova...

[Lapulapu]

(2) Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće bez zakonskog razloga svjedočiti, može se kazniti novčano do 20.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana.

Prvi poziv nisam podigla/primila, na drugi sam se opravdala liječničkom potvrdom, treći vjerovatno neću moć izbjeći...da li mogu svjedočiti na način da izjavim kako se ničeg ne sjećam? Da li je to valjano svjedočenje?

[MAJA155]

Lapulapu kaže:

Prvi poziv nisam podigla/primila, na drugi sam se opravdala liječničkom potvrdom, treći vjerovatno neću moć izbjeći...da li mogu svjedočiti na način da izjavim kako se ničeg ne sjećam? Da li je to valjano svjedočenje?

Možeš reći da se ničega sjećaš. Da si zaboravila zbog proteka vremena.

[žacko]

dobro,lara,sory ali čemu prepisivanje tolikoga ZKP-a? zar ne možete kao odvjetnici ,elaborirati stvar svojim riječima? pa,tko je iole pismen ili se bavi kriminalom ima taj ZKP...mene osobno više Vaše mišljenje interesira.

[larazg]

žacko kaže:

dobro,lara,sory ali čemu prepisivanje tolikoga ZKP-a? zar ne možete kao odvjetnici ,elaborirati stvar svojim riječima? pa,tko je iole pismen ili se bavi kriminalom ima taj ZKP...mene osobno više Vaše mišljenje interesira.

ko prepisuje?

[žacko]

ma,ok svaka čast ako znaš i napamet,samo smatram da bi više cijenili vaš savijet i stručno mišljenje,nego nama smrtnicima suhoparno nabrajanje članaka ZKP-a.da bar nešto čujemo opipljivo i konkretno,makar i sa tolerancijom(odstupanjima) hvala,i molim ne ljuti se.

[žacko]

edit:-govorim to zato ,jer sam se masu x susreo sa onime što piše na papiru,dok je u praksi ipak malo drugačije i fleksibilnije.

[JohnDoe-25]

Pozdrav, razdvajam pitanja po prikladnim temama:

Pozvan sam na sud kao svjedok u parničnom postupku( natjerivanje oko nekretnine, uglavnom pizdarija).

Poziv jesam zaprimio, i to sve štima, još sam tražio kolegu da mi pošalje na novu adresu, jer sam htio izbjeći da me žandari ne ganjaju po gradu, ili još gore, zadrže ako pokušam prijeći granicu, što relativno često radim.

Prvo pitanje: Jesam li se zajebao što sam bio uzoran građanin (opet), što bi bilo da je poziv otišao na staru adresu, a starci ga odbiju primiti, što imaju pravo, jer ja više ne živim tamo? Je li sud baš toliko agresivan i željan mog svjedočenja da će angažirati sustav da me traži na novoj adresi i dovede? Pogotovo što je riječ o parničnom postupku?


Drugo pitanje: Može li se, iskaz dati pisano, npr. ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, odnosno ima li načina da izbjegnem da fizički moram otići tamo? Našao sam u Zakonu o parničnom postupku instituciju zamoljenog suda(jedan sud umjesto drugog uzme iskaz ako sam dobro shvatio)? U kojim slučajevima se to odobrava i kako se pokreće?

Ako se poželim izvući, što može proći kao bolest? Pretpostavljam da se mora pokriti papirom, i da mora biti ozbiljnija stvar, ne može npr. obična prehlada?

Naletio sam i na to da se može tražiti opravdanje temeljem nemogućnosti dolaska ako svjedoku to predstavlja nesrazmjerno opterećenje? To čak i nije neistina, bilo kojim načinom dolaska trošak je između 1500-2300 kn (autom, avionima, smještaj), plus 2 dana izostanka s posla. Opterećenje je i fizički, jer moram ili voziti 1600 km u oba smjera, loviti trajekte, ili loviti avione, pogotovo natrag, jer bih još morao presjedati i svašta nešto.

Hvala svima na odgovorima!

[lord_voldemort]

Pozvan sam bio kao svjedok na sudu izmedju firme i bivseg zaposlenika.

Ugl tog zaposlenika ja nisam nikad vidio jer je radio u drugom gradu, jedino telefonskim putem imo komunikaciju.

Na uoit sudkinje dali sam ga poznavao, ja sam rekao da nisam, sto i nisam realno, jer nit sam mu bio nadredjen ni nista, svjedocio sam samo da papire koje je trebao slati nije slao na vrijeme i tako ispunjavao duznost.

Malo me sad kad si nakon svega vrtim film s svjedocenja strah da nebi ispao da sam lagao da ga ne poznajem, sto je i realno tocno, ali nisam rekao da sam razgovarao s njime telefonski s vremena na vrijeme, posto me niko nije pitao dali sam komunicirao s njime ikad i kako, nego samo dal sam ga poznavao.
Malo me strah tih fora laznog svjedocenja. Niti imam ikakve koristi od icega jer bi ja vise ne radim u toj firmi.
Dali imam razloga za strah, jeb ga trema te uhvati i moras svjedociti za nesto od prije godinu dana

Edit. Bilo je i pitanja nevezanih za tog radnika, na koje sam dao djelomicqn odgovor jer se nisam jedbostavno sjetio u tom trenutku. Pitala me dali je bilo problema s drugim gradovima, ja sam rekao da nije jer najcesce su posao rijesavali ljudi iz centrale jer je ovaj cesto bio bolestan.. To je sve istina, ali nije tu samo bolest bila, taj nije neke poslove mogqo izvrsit pa su isli drugi, a kasnije je i prestao raditi, otisao u mirovinu.... Tih se stvari nisam jednostavno sjetio, iako to nema veze s slucajem, to je bilo pitanje samo dali je s ostalima bilo problema po istom pitanju

[duxi]

lord_voldemort kaže:

Pozvan sam bio kao svjedok na sudu izmedju firme i bivseg zaposlenika.

Ugl tog zaposlenika ja nisam nikad vidio jer je radio u drugom gradu, jedino telefonskim putem imo komunikaciju.

Na uoit sudkinje dali sam ga poznavao, ja sam rekao da nisam, sto i nisam realno, jer nit sam mu bio nadredjen ni nista, svjedocio sam samo da papire koje je trebao slati nije slao na vrijeme i tako ispunjavao duznost.

Malo me sad kad si nakon svega vrtim film s svjedocenja strah da nebi ispao da sam lagao da ga ne poznajem, sto je i realno tocno, ali nisam rekao da sam razgovarao s njime telefonski s vremena na vrijeme, posto me niko nije pitao dali sam komunicirao s njime ikad i kako, nego samo dal sam ga poznavao.
Malo me strah tih fora laznog svjedocenja. Niti imam ikakve koristi od icega jer bi ja vise ne radim u toj firmi.
Dali imam razloga za strah, jeb ga trema te uhvati i moras svjedociti za nesto od prije godinu dana

Edit. Bilo je i pitanja nevezanih za tog radnika, na koje sam dao djelomicqn odgovor jer se nisam jedbostavno sjetio u tom trenutku. Pitala me dali je bilo problema s drugim gradovima, ja sam rekao da nije jer najcesce su posao rijesavali ljudi iz centrale jer je ovaj cesto bio bolestan.. To je sve istina, ali nije tu samo bolest bila, taj nije neke poslove mogqo izvrsit pa su isli drugi, a kasnije je i prestao raditi, otisao u mirovinu.... Tih se stvari nisam jednostavno sjetio, iako to nema veze s slucajem, to je bilo pitanje samo dali je s ostalima bilo problema po istom pitanju

Kada bi lažnim svjedočenjem pokušali prevariti u sporu uvjetom da vaš iskaz namjerno u konačnici utječe na ishod sudske odluke, tada bi se moglo govoriti o lažnom svjedočenju.
Lažno svjedočenje je naravno potrebno i dokazati.

Koliko sam shvatila na pitanje suda ste odgovarali onako kako se sjećate, odgovorili ste na sva pitanja, niste namjerno zataškali ništa, da je to bila važna činjenica bili bi vas pitali.
Mislim da nemate razloga za brigu.
Zapravo da Vas utješim uopće nemate razloga za brigu.

[Željka90]

Pozdrav, ako sam pozvana kao svjedok na sud 9.1, a međutim na taj dan mi je dugo ocekivani lijecnicki pregled, moram li se odazvati i otkazati pregled, ili mogu opravdati izostanak time?
I moram li kontaktirati sud prije, ako da koga, suca? Ili mogu kasnije opravdati lijecnickom potvrdom?

[duxi]

Željka90 kaže:

Pozdrav, ako sam pozvana kao svjedok na sud 9.1, a međutim na taj dan mi je dugo ocekivani lijecnicki pregled, moram li se odazvati i otkazati pregled, ili mogu opravdati izostanak time?
I moram li kontaktirati sud prije, ako da koga, suca? Ili mogu kasnije opravdati lijecnickom potvrdom?

Da, dužni ste na vrijeme obavijestiti sud koji Vas je pozvao kao svjedoka, a sudac će odlučiti dali će Vas ispitati prije, postoji i ta mogućnost, ovisi.. Uglavnom takve se osobe ispitaju po posebnim pravilima o ispitivanju ranjivih svjedoka.

[expatriate]

Zivim u inozemstvu (Madjarska) i dobio sam poziv kao svjedok u kaznenom postupku (s povratnicom koja je potpisana od strane supruge). S putom to otprilike traje 2 do 3 dana. Znam da mogu traziti naknadu troskova od suda ali zanima me mogucnost svjedocenja putem video linka iz inozemstva ili iz veleposlanstva RH u Madjarskoj. Je li to moguce i ako jest sto trebam poduzeti kako bi se to i ostvarilo?

Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.

[kanjar]

Da, možeš tražiti, a to ti piše i u dispozitivu poziva .