Jezični savjetnik (nastavak)

[marin09]

Didi kaže:

Sredstvo je imenica srednjeg roda, a sredstva joj je oblik za n. a. i v. množine. Kao što vidiš, sve je jasno. A kojima i kojim zapravo je jedno te isto i zajednički je oblik za sva tri roda

znači isto je ako se kaže npr. ovo su sredstva kojim ili kojima plaćamo račune (...)??

[Perzefona]

marin09 kaže:

znači isto je ako se kaže npr. ovo su sredstva kojim ili kojima plaćamo račune (...)??

Isto je, pa rekla ti je Didi.

[rokolina]

Hvala puno /puno hvala je moj safe bet. Tu se ne mozes zeznuti!

ps. pardon, aludirala sam na diskusiju oko hvala lijepo odn. hvala lijepa, koja je u medjuvremenu zastarjela!

[Egenus]

rokolina kaže:

Hvala puno /puno hvala je moj safe bet. Tu se ne mozes zeznuti!

ps. pardon, aludirala sam na diskusiju oko hvala lijepo odn. hvala lijepa, koja je u medjuvremenu zastarjela!

Da potegnem drugu raspravu, čaša je puna

[Amariella]

Neka je, teško je kad je prazna.

Meni to nije isto, možda čaša jest puna, ali to je pridjev, no 'puno' je prilog. I u rječniku navode da je isto značenje kao i 'mnogo' i nigdje ne vidim da je nepravilno. Meni to zvuči kao jedan od onih jezičnih savjeta koji netko izvali bez veze.

[Nymann]

Kako se u hrvatskom prevodi engleski politički korektan termin za hendikep challenged?

[Caerulean]

Amariella kaže:

I u rječniku navode da je isto značenje kao i 'mnogo' i nigdje ne vidim da je nepravilno.

Štošta piše u rječniku, a to ne znači da je točno. Rječnici uglavnom nemaju propisnu, nego opisnu ulogu. Ja se služim Anićevim dostupnim na internetu jer je to zbilja praktično, ali valja znati da ni on nije bez mane. Mnogo riječi koje ne pripadaju standardu nisu obilježene kako treba.

Sad me to podsjetilo na priloge iz rječnika. U rječniku je bez ikakve oznake zabilježen prilog dovde, a za donde piše kratica razg. To mi nema nimalo smisla. Usto je zabilježen prilog dotamo (koji je očito obilježje razgovornoga stila) bez ikakve kratice i upućuje na donde.

Prilog odavle ima kraticu razg., prilog dotle nema ništa, a donle upućuje na donde. Aniću, daj se odluči!

[camundongo]

Egenus kaže:

Količinu izražavaj s mnogo, puna je čaša

Izrazavanje kolicine s MNOGO je karakteristika formalnoga (i iznimno dijalektalnog) hrvatskog, te formalnog i kolokvijalnog sprskog. PUNO u znacenju engleskog a lot (i oni isto imaju knjizevno much, ali preferiraju kolokvijalno a lot) je sasvim prihvatljivo u hrvatskomu, stovise, hrvatskije je nego rijec MNOGO.

pȕno pril.


1. u velikoj količini, u velikom broju, mnogo [ovdje ima puno ljudi; imam puno briga]
2. previše [to mi je puno], opr. premalo



⃟ nije (njemu, meni itd.) puno do toga (stalo) nije (njemu, meni itd.) mnogo do toga (stalo);
puno lijepo/lijep, puno dobro/dobar 1. reg. žarg. vrlo lijepo, v. vrlo (2), jako lijepo, v. jako (2) 2. (uz komp.) [puno bolji/puno bolje, puno ljepši itd., razg. = mnogo bolji/bolje, mnogo ljepši];
to je puno 1. to je velika količina 2. to je previše 3. to je skupo, previše skupo

(HJP)

Srbi nikad ne kazu puno ljudi, uvijek mnogo ljudi. A Srbi, i Dalmatinci, koriste mnogo i u znacenju vrlo, jako (mnogo lep/lip).
Prema HJP, puno u znacenju mnogo je opcejezicno, a u znacenju vrlo/jako je regionalni zargon.

[Egenus]

camundongo kaže:

Izrazavanje kolicine s MNOGO je karakteristika formalnoga (i iznimno dijalektalnog) hrvatskog, te formalnog i kolokvijalnog sprskog. PUNO u znacenju engleskog a lot (i oni isto imaju knjizevno much, ali preferiraju kolokvijalno a lot) je sasvim prihvatljivo u hrvatskomu, stovise, hrvatskije je nego rijec MNOGO.

Netko je rekao da je hvala puno safe bet; kad već koristi prilog...

Srbi nikad ne kazu puno ljudi, uvijek mnogo ljudi. A Srbi, i Dalmatinci koriste mnogo i u znacenju vrlo, jako (mnogo lep/lip).

Ne govore Dalmatinci mnogo nego masu

[camundongo]

Caerulean kaže:

Rječnici uglavnom nemaju propisnu, nego opisnu ulogu.

To je u skladu s modernim tendencijama koje je zapocela lingvistika 60.ih godina proslog stoljeca. Rjecnici su imali preskriptivnu ulogu sve do kraja 19. stoljeca, a s demokratizacijom i kolapsom filologije i terora gramaticara, te dolaskom nove znanosti: lingvistike, doslo je i do promjene. Tako su sve engleske gramatike i rjecnici deskriptivni. Engleski je popularan jer nema terora, nema jutarnjih emisija u kojima se ispravljaju ljudi: You should not say A LOT, but MUCH.

Ne razumijem zasto toliki Hrvati zude za predlingvistickim razdobljem i placu za propalim preskriptivizmom.
Kad ucis strani jezik moras nauciti sve funkcionalne stilove (registre), ne samo visoki stil (formalni ili administrativni).
Jednako treba biti i u hrvatskom. Nema u jeziku crno-bijelo, tocno-netocno, jezik se mijenja ovisno o situaciji, ima socijalnu ulogu, na plazi ne koristis administrativni izricaj, u sudnici ne koristis sleng,
bas kao sto na plazu ne ides u odijelu, a u sudnicu u toplesu.

Osim toga, vecina gramatickih umotvorina se sire prepisivanjem, a nemaju nikakve osnove. Pogledajte kako vrsni pisci koriste jezik, i ravnajte se sukladno. Ma koliko gospodicna Ham i njezina klika
tvrdili da je netocno koristiti POSTO u znacenju BUDUCI DA, ja cu se ravnati prema vrsnim hrvatskim piscima (kao npr. August Senoa) i nastaviti koristiti POSTO u znacenju BUDUCI DA. Ipak
August Senoa ima vecu tezinu nego Ham ili Eggs.

[Caerulean]

camundongo kaže:

Engleski je popularan jer nema terora, nema jutarnjih emisija u kojima se ispravljaju ljudi: You should not say A LOT, but MUCH.

To sam i ja nekoć mislio, ali, kako bi se to po engleski reklo - guess again. U nas je problem što lingvisti sve shvaćaju osobno, iz politikantskih razloga. Zato se naše jezične nedoumice isprva čine većima. Odeš li na engleski forum na kojem se raspravlja o jeziku, nećeš naići na prepiranja između savjetodavaca. Dapače, naići ćeš na nanizane odgovore na pitanja. Divota jedna. No, to ne znači da se u engleskom jeziku također kardinalno ne griješi.
npr.
Get that thing off of me - get that thing off me (miči to čudo s mene )
I appreciate you coming here - I appreciate your coming here (cijenim to što ste došli / vaš dolazak)

Ima jedan dobar članak na temu nepoželjnih riječi - http://www.guardian.co.uk/politics/2...ocalgovernment

A ovo je stranica s ispravcima čestih pogrešaka/pogrješaka/grešaka/grješaka - http://www.wsu.edu/~brians/errors/errors.html#errors

[Didi]

camundongo kaže:

PUNO u znacenju engleskog a lot (i oni isto imaju knjizevno much, ali preferiraju kolokvijalno a lot) je sasvim prihvatljivo u hrvatskomu, stovise, hrvatskije je nego rijec MNOGO.

Ti si otprilike u jezičnoj fazi prvih leksikografa koji svaku riječ vlastitog jezika moraju opisati stranom rječju, jer ineče ni sami sebe ne bi razumjeli. Po čemu je "hrvatskije"? Po kojem kriteriju? Osim zato što ti misliš da jezik počinje otkada si ga ti naučio. Što bi onda značilo da uopće ne počinje, nego će možda, i to vrlo možda (aha, a što ćeš mi sad? ), tek jednog dana započeti.

Na pitanje u vezi sa Šenoinom prom i rasprom u značenju "sukoba" nisi mi odgovorio, ali i dalje tupiš s pošto i budući da.

[marin09]

Zanima me nešto u vezi retoričkih pitanja. Prilikom pisanja određenog pitanja toga tipa, da li je uvijek neophodno staviti upitnik na kraju?
npr:

(...)To što si rekao je smiješno, jer da ne radimo, kako bi uopće mogli preživiti (??)

[Perzefona]

marin09 kaže:

Zanima me nešto u vezi retoričkih pitanja. Prilikom pisanja određenog pitanja toga tipa, da li je uvijek neophodno staviti upitnik na kraju?
npr:

(...)To što si rekao je smiješno, jer da ne radimo, kako bi uopće mogli preživiti (??)

Pitanje je pitanje, pa i ono retoričko. Na kraju dolazi upitnik.

[Didi]

Perzefon@ kaže:

Pitanje je pitanje, pa i ono retoričko. Na kraju dolazi upitnik.

I kaže se bismo. I preživjeti.

[marin09]

kako bi se po pravilu pravopisa trebala pisati imena mjesta koja su sačinjena od dvije riječi? Da li bi obje riječi trebale započeti s velikim slovom ili samo prva?

Npr Bijelo Polje ili Bijelo polje

Slavonski Brod ili Slavonski brod

[Didi]

Oboje (odnosno svi članovi naziva osim veznika i prijedloga) velikim početnim slovom: Bijelo Polje, Slavonski Brod.

[rjakopec]

Pozdrav, mene zanima zašto ljudi prije početka telefonskog razgovora vele halo. Osobito mi je upitna konstrukcija - halo, dobar dan, ovdje je ... Meni se čini da su naši ljudi telefon prvi put vidjeli u američkim filmovima i tamo su vidjeli da ljudi na početku razgovora govore nešto poput halo, neformalni pozdrav na engleskom. Iz toga su zaključili da se halo mora reći prije početka telefonskog razgovora. Ne bi li bilo bolje telefonski razgovor započeti s npr. dobar dan, bez tog, meni se čini suvišnog - halo?

[suchimir]

Pozdrav,

ako mi možete dati savjet za diplomski rad u vezi složenica.

Ako se na primjer "BAR-protokol" piše skupa, tj. sa crticom (kao i na primjer SMS-poruka, LCD-televizor...), je li se onda i "BAR-komunikacijski protokol" piše na ovaj način, ili ipak samo
"BAR komunikacijski protokol".

I ako mi možete reći kako točno glasi pravilo u vezi pisanja brojeva u tekstu, tj. mora li se obavezno neki broj pisati u tekstu riječima?

Npr. Vidio sam dva čovjeka. (umjesto 2)

Ali vidio sam 5670 ljudi.

Nećemo tu valjda pisati taj broj riječima. Kakvo dakle vlada pravilo u vezi ovoga?


Unaprijed hvala na savjetima!

[Didi]

Sve navedene primjere pišeš bez crtice. Pravopisno objašnjenje glasi da se te kratice osjećaju kao nepromjenjivi pridjevi.

Ne znam ima li štogod u vezi s brojevima u novijim pravopisima, ali u Klaićevom i Ciprinom pravopisu iz 1944. spominje se "staro tiskarsko pravilo" prema kojem se brojevi od 1 do 12 slažu pa onda i pišu slovima, a od 13 nadalje pišu se brojkama, ali uz ogradu da se u znanstvenim radovima i za manje brojeve mogu upotrebljavati brojke.