Mala škola kvantnog

[Rob-Roy]

Profesionalni sam teorijski fizičar, specijaliziran u području kvantne teorije polja.

Do sada sam se često imao priliku susresti sa ne-fizičarima (u daljnjem tekstu: laicima) koji pokazuju veliki interes za kvantne fenomene. Pitanja kao što su antimaterija, relacije neodređenosti, dimenzije čestice, ekstra-dimenzije prostor-vremena, paradoksi specijalne (i opće) teorije relativnosti itd. sve više zaokupljaju maštu i interes laika.

Međutim, u šumi općedostupnih informacija i popularno-znanstvenih knjiga vrlo se često potkradaju potpuno pogrešne koncepcije onoga što se često naziva jednom riječju - kvantno. Je li tomu uzrok nestručnost autora ili želja stručnjaka da stvar pojednostavne do te mjere da je odvedu na potpuno pogrešan put, ne znam.

Treba imati na umu da potpuno razumijevanje nekog kvantnog fenomena zahtjeva dug i mukotrpan put učenja - u prvom redu matematike, pa onda i fizike. Vrlo je teško nekome tko ne barata matematičkim jezikom objasniti neke pojave koje nemaju nikakvu analogiju sa "klasičnim" - tj. onim čemu nas uči iskustvo prikupljeno putem 5 osjetila.

Međutim, ne i nemoguće. Odlučio sam se okušati u tome.

Ovim putem pozivam sve amatere, poluamatere, pa i profesionalce da na ovom mjestu iznesu bilo koju nejasnoću, dilemu ili pitanje iz područja kvantne fizike.

Može se dogoditi da odgovor koji dam bude neprecizan. Vrlo rijetko će se dogoditi da je odgovor pogrešan, ali i toga će biti. To samo ukazuje na složenost te problematike i teškoću prelaska sa elegantnog jezika matematike na nezgrapan jezik kolokvijalnog govora. Uglavnom, ja ću se maksimalno potruditi.

[kuroishijin]

Cool,
Za pocetak kako objasniti jednostavnim jezikom sto je to kvant?

[Rob-Roy]

kuroishijin kaže:

Cool,
Za pocetak kako objasniti jednostavnim jezikom sto je to kvant?

Odlično pitanje za početak

Riječ "kvant" odnosi se na bilo koju fizikalnu veličinu koja je kvantizirana. Pod "kvantizirana" mislim na svojstvo da može poprimiti samo točno određene vrijednosti, a ne i međuvrijednosti. Evo nekoliko primjera:

Zamisli da imaš automobil koji može postići brzinu od 20 km/h, 40 km/h, 60 km/h i 80 km/h. Samo te 4 brzine. Nikako ne može postići neku međubrzinu (recimo 32 km/h). Jednostavno je takav. Ili vozi 20 km/h, ili 40 km/h. Prelazak sa 20 km/h na 40 km/h u tom bi se slučaju zvao "kvantni skok" (također pojam koji je gotovo prostitucionaliziran od pogrešne uporabe). Dakle, rekli bismo da "20 km/h" predstavlja kvant brzine. Dakle, najmanji mogući pomak iz prelaska u jedan u drugi način vožnje. Naravno, takav automobil ne postoji niti može postojati. Ali - vjerovao ili ne - elektron se upravo tako ponaša.

Osim brzine, bilo koja druga fizikalna veličina može također biti kvantizirana. U kvantnoj mehanici najzanimljivija veličina svakako je energija. Tako elektron u vodikovu atomu može poprimiti energije: -13,6 eV, -3,4 eV, -1.51 eV itd. - a da pri tome nema mogućnosti poprimiti bilo koju međuvrijednost. Recimo, nemoguće je izmjeriti elektron u vodikovu atomu energije -5 eV. Prelaz iz jednog energetskog stanja u drugi zove se kvantni skok.

Naravno, nisu sve veličine kvantizirane. Neke su i kontinuirane (kao što je to slučaj sa npr. brzinom u markosvijetu - automobil može poprimiti bilo koju međubrzinu). Ono što je zanimljivo je da su neke veličine kvantizirane. Dakle, mogli bismo reći da je kvantna fizika disciplina koja proučava kvantizirane kvantne veličine. Ti efekti očituju se tek na vrlo malenim udaljenostima, pa kvantna fizika ulazi u molekularnu, atomsku i nuklearnu te fiziku elementarnih čestica.

Povijesno, kvantnu fiziku uveo je Max Planck kada je zaključio da su energije fotona kvantizirane. Kasnije je to potvrdio A. Einstein i dobio Nobelovu nagradu za foto-efekt.

[pavaogc]

Rob-Roy kaže:

Zamisli da imaš automobil koji može postići brzinu od 20 km/h, 40 km/h, 60 km/h i 80 km/h. Samo te 4 brzine. Nikako ne može postići neku međubrzinu (recimo 32 km/h). Jednostavno je takav. Ili vozi 20 km/h, ili 40 km/h. Prelazak sa 20 km/h na 40 km/h u tom bi se slučaju zvao "kvantni skok" (također pojam koji je gotovo prostitucionaliziran od pogrešne uporabe). Dakle, rekli bismo da "20 km/h" predstavlja kvant brzine. Dakle, najmanji mogući pomak iz prelaska u jedan u drugi način vožnje. Naravno, takav automobil ne postoji niti može postojati. Ali - vjerovao ili ne - elektron se upravo tako ponaša.

Je li postoji mogućnost da se tako ne "ponaša elektron" već materija ukupnog polja s njim u vezi; odnosno da ne čini elektron kvanti "skok" nego materija sa sobom komunicira upravo na način da nestajanje jednog elektrona u sustavu na jednom mjestu uzrokuje pojavu; ili bolje rečeno stvaranje drugog elektrona na drugome mjestu?

Tako bi bilo i odgovoreno kako je moguće informaciji putovati brže od svjetlosti.

[El Ninho]

pavaogc kaže:

Je li postoji mogućnost da se tako ne "ponaša elektron" već materija ukupnog polja s njim u vezi; odnosno da ne čini elektron kvanti "skok" nego materija sa sobom komunicira upravo na način da nestajanje jednog elektrona u sustavu na jednom mjestu uzrokuje pojavu; ili bolje rečeno stvaranje drugog elektrona na drugome mjestu?

Tako bi bilo i odgovoreno kako je moguće informaciji putovati brže od svjetlosti.

Ti si jedan neintuitivan princip da se elektron pojavljuje u jednom od mogućih stanja, nama nepoznatim unutarnjim mehanizmom, zamijenio još mističnijim mehanizmom da to čini "materija" koja je s njime u vezi.
Naravno, ako ne znaš mehanizam onda ti niti brzina svjetlosti nije ograničavajući faktor pa si naizgled riješio problem nelokaliziranosti.

[nitko drugi]

Postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda?

[skeptik]

nitko drugi kaže:

Postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda?

Bas sam i ja to htio pitati.

[Tika]

skeptik kaže:

Bas sam i ja to htio pitati.

Skeptičeee, baš sam si ovaj tren mislila gdje si ti i htjela sam ti napisati da se vratiš. Došla ti konkurencija.

[skeptik]

Evo jos par gadnih, koje i profesionalcima zadaju glavobolje:

1. Sto je fundamentalno, polje ili cestica? Tj. je li cestica samo posebno stanje polja, ili je polje samo formalizam koji omogucava racunanje svojstava cestica i njihovih interakcija?

2. Moze li cestica biti manja od svoje valne duljine ili Comptonove duljine?

3. Koja je vjerojatnosna interpretacija rjesenja Klein-Gordonove jednadzbe za cestice bez naboja?

4. Jesu li relacije neodredjenosti odraz nepoznavanja svojstava sistema ili odraz cinjenice da sistem neka svojstava naprosto i nema? (To je stroza varijanta pitanja postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda.)

5. Kako nastaje kolaps valne funkcije? I nastaje li uopce?

6. I za kraj, tek nakon sto odgovoris na sva gornja pitanja. Je li postojanje slobodne volje konzistentno sa zakonima kvantne mehanike?

I jedno van konkurencije:
Poznajemo li se?

[DagDugpa]

Moji prijedlozi odgovora:

skeptik kaže:

Evo jos par gadnih, koje i profesionalcima zadaju glavobolje:

1. Sto je fundamentalno, polje ili cestica? Tj. je li cestica samo posebno stanje polja, ili je polje samo formalizam koji omogucava racunanje svojstava cestica i njihovih interakcija?

Polje. Čestica je samo posebno stanje polja.

2. Moze li cestica biti manja od svoje valne duljine ili Comptonove duljine?

Nisam siguran, ali mislim da ne može.

3. Koja je vjerojatnosna interpretacija rjesenja Klein-Gordonove jednadzbe za cestice bez naboja?

Na ovo pitanje ću odgovoriti drugom prilikom.

4. Jesu li relacije neodredjenosti odraz nepoznavanja svojstava sistema ili odraz cinjenice da sistem neka svojstava naprosto i nema? (To je stroza varijanta pitanja postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda.)

Za razliku od tvog mišljenja koje je bazirano na skrivenim varijablama, moje mišljenje je ipak bliže tome da sistem ta svojstva zapravo i nema. Odnosno, neki hibrid u kojem bi sistem zapravo imao ta svojstva, pohranjena u skrivenim varijablama, ali bi bio otvoren vanjskim uplivima kao što je svijest, koja bi djelovala i mijenjala svojstva skrivenih varijabli.

5. Kako nastaje kolaps valne funkcije? I nastaje li uopce?

Pod pretpostavkom da nema skrivenih varijabli, sustav odjednom ispolji svojstva. Ona se naprosto izgeneriraju. Zašto? Nemam pojma.

6. I za kraj, tek nakon sto odgovoris na sva gornja pitanja. Je li postojanje slobodne volje konzistentno sa zakonima kvantne mehanike?

Pročitaj moj odgovor na pitanje 4.

I jedno van konkurencije:
Poznajemo li se?

Iako si pitao Rob Roya, i ja ću ti odgovoriti...vjerojatno ne.

[skeptik]

DagDugpa kaže:

Moji prijedlozi odgovora:



Polje. Čestica je samo posebno stanje polja.


Nisam siguran, ali mislim da ne može.


Na ovo pitanje ću odgovoriti drugom prilikom.


Za razliku od tvog mišljenja koje je bazirano na skrivenim varijablama, moje mišljenje je ipak bliže tome da sistem ta svojstva zapravo i nema. Odnosno, neki hibrid u kojem bi sistem zapravo imao ta svojstva, pohranjena u skrivenim varijablama, ali bi bio otvoren vanjskim uplivima kao što je svijest, koja bi djelovala i mijenjala svojstva skrivenih varijabli.


Pod pretpostavkom da nema skrivenih varijabli, sustav odjednom ispolji svojstva. Ona se naprosto izgeneriraju. Zašto? Nemam pojma.


Pročitaj moj odgovor na pitanje 4.

Zanimljivo je da se ne slazem niti sa jednim odgovorom.
No prije obrazlozenja, pricekat cu Rob Roya s njegovim odgovorima.

[Rob-Roy]

skeptik kaže:

Evo jos par gadnih, koje i profesionalcima zadaju glavobolje:

Da, ova su zaista gadnija. Njušim kolegu profesionalca

skeptik kaže:

1. Sto je fundamentalno, polje ili cestica? Tj. je li cestica samo posebno stanje polja, ili je polje samo formalizam koji omogucava racunanje svojstava cestica i njihovih interakcija?

Ja bih rekao da je fundamentalno polje. Vrlo je upitno što je to "čestica". Ok, kad imaš elektron onda je sve jasno.. ali ako imaš neku egzotičniju česticu (kao npr. J/Psi) onda je pitanje na to je li neka pojava čestica ili nešto drugo (npr. kratkoživuće vezano stanje) često stvar dogovora odnosno pretpostavkama s kojima ulazimo u mjerenje. Nisam eksperimentalac, ali vjerujem da identifikacija neke elementarne čestice kao takve uglavnom ovisi o procesu i načinu mjerenja.

skeptik kaže:

2. Moze li cestica biti manja od svoje valne duljine ili Comptonove duljine?

Ja bih rekao da se čestica ne može lokalizirati preciznije od njene Comptonove valne duljine. To je odraz relativistike, tako da je maksimalna neodređenost u impulsu jednaka m_0 * c. Nespretno je reći da je čestica "mala" ili "velika" - ona nije klasična kuglica pa da ima dimenziju.

skeptik kaže:

3. Koja je vjerojatnosna interpretacija rjesenja Klein-Gordonove jednadzbe za cestice bez naboja?

Hmm.. ovako: Uvođenjem relativistike u kvantnu mehaniku gubi se pojam gustoće vjerojatnosti iz jednostavnog razloga jer više nemamo jednosčestičnu teoriju. Dakle, besmisleno je normalizirati na jedinicu, jer možemo na kraju imati n čestica.

Stvar je spašena tako da je j^0 interpretiran kao gustoća naboja. A što s neutralnom česticom? Odgovor je: ništa. Rješenje klasične Klein-Gordonove jednadžbe za neutralnu česticu ne služi ama baš ničemu - osim kao dobra ideja za zadatak studentima na pismenom ispitu Da bi rješenje za neutralnu česticu dobilo neki smisao, nužno je provesti tzv. "drugu kvantizaciju" - tj. uvesti operatore stvaranja i poništavanja. Tek tada možemo iz rješenje KG jednadžbe (koja više nije "klasična") dobiti nekakve observable koje bi se odnosile na skalarnu neutralnu česticu.

skeptik kaže:

4. Jesu li relacije neodredjenosti odraz nepoznavanja svojstava sistema ili odraz cinjenice da sistem neka svojstava naprosto i nema? (To je stroza varijanta pitanja postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda.)

Odgovor na to pitanje ovisi o tome kojoj se interpretaciji kvantne mehanike prikloniš. Pitanje postojanja skrivenih varijabli. Bohr kaže "ni slučajno", Bohm kaže "obavezno". Mislim da je u zajednici teoretičara opće prihvaćeno objašnjenje koje pružaju Bellove nejednakosti - one su svojevrstan recept o tome postoji li neka skrivena varijabla ili ne. Međutim, i to je podložno interpretaciji. Tako da bih rekao da je odgovor na to pitanje stvar osobnog odabira - fizikalni rezultat u svakom je slučaju invarijantan na to pitanje (pa i na odgovor).

skeptik kaže:

5. Kako nastaje kolaps valne funkcije? I nastaje li uopce?

Pretpostavljam da misliš na redukciju valnog paketa. To je najprešućivanija tema u svim kursevima i udžbenicima o kvantnoj mehanici. Kako interagira svijest eksperimentalca koji svojim mjerenjem vrši redukciju valnog paketa i sam kvantnomehanički sustav koji on mjeri? Postoji li interakcija svijest-materija (pri čemu "svijest" ne podliježe zakonima kvantne mehanike)? Čuveni von Neumann-ov dokaz upravo to tvrdi: ako prihvaćamo općeprihvaćenu (Kopenhagen) interpretaciju kvantne mehanike, nužno je uvesti interakciju svijest-materija. Spookie! Opet, nema "ispravnog" odgovora na ovo pitanje.

Da, redukcija valnog paketa definitvno nastaje. Inače nikada ništa ne bismo mogli izmjeriti.

skeptik kaže:

6. I za kraj, tek nakon sto odgovoris na sva gornja pitanja. Je li postojanje slobodne volje konzistentno sa zakonima kvantne mehanike?

Opet pitanje bez "ispravnog" odgovora. Istina je da postoji kvantni determinizam, ali mi ne znamo koji sve procesi sudjeluju u stvaranju nečega što zovemo "voljom". Da li svi ti procesi podliježu zakonima kvantne mehanike ne znamo. Opet, ovo je stvar osobnog svjetonazora i opredjeljenja.

skeptik kaže:

I jedno van konkurencije:
Poznajemo li se?

Vjerojatno da.. barem iz viđenja. Nažalost (ili na sreću), zajednica ljudi u Hrvatskoj koji si podstavljaju ovakva pitanja dovoljno je malena da se svi na ovaj ili onaj način poznajemo

Super su bila pitanja inače - iako sam ja ovo više zamislio kao mjesto gdje će se jednom za svagda raskrstiti sa misteriom "antimaterije" ili glupostima kao što je "kvantna medicina"

Pozdrav!

[logan6]

skeptik kaže:

Evo jos par gadnih, koje i profesionalcima zadaju glavobolje:

Uopće nisu gadna. Prije bih rekao da su besmislena. Ali dobro, idemo po redu.

1. Sto je fundamentalno, polje ili cestica? Tj. je li cestica samo posebno stanje polja, ili je polje samo formalizam koji omogucava racunanje svojstava cestica i njihovih interakcija?

Niti jedno nije fundamentalno. Kako ćeš računati stvari i davati im imena nije važno. Ako ti se ne sviđa psi(x), uzmi ket i bra. Ili izmisli nešto treće, recimo intergale po putanjama, malo unaprijed u vremenu, malo unatrag, ... Na kraju, važno je interpretirati eksperiment, izračunati mjerljive stvari (do na h precrtano).

2. Moze li cestica biti manja od svoje valne duljine ili Comptonove duljine?

Odgovorio RR. Nema u kvantnoj manje veće, lijepo ružno, crno bijelo. I da, nema kuglica koje se okreću.

3. Koja je vjerojatnosna interpretacija rjesenja Klein-Gordonove jednadzbe za cestice bez naboja?

Zašto bi neke teorijske stvari morale imati interpretacije? Imaš braco eksperiment pa ga ti izvoli objasni. Ili ćeš krenuti od hrpe teorija i objasniti nula ekperimentata?

4. Jesu li relacije neodredjenosti odraz nepoznavanja svojstava sistema ili odraz cinjenice da sistem neka svojstava naprosto i nema? (To je stroza varijanta pitanja postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda.)

Skraćeno, to je "odraz" mogućnosti mjerenja sustava kojeg promatramo. Nema toga samo u kvantnoj. Npr., vidi temu procesiranja signala u Jacksonu.

Pitanje da li Mjesec postoji dok ga nitko ne gleda je - besmilseno pitanje.

5. Kako nastaje kolaps valne funkcije? I nastaje li uopce?

Nebitno. Recimo napucavaš elektrone na metu i računaš udarni presjek. Koga tu briga za kolaps? Ja se više brinem za odabir dobrog koordinatnog sustava...

6. I za kraj, tek nakon sto odgovoris na sva gornja pitanja. Je li postojanje slobodne volje konzistentno sa zakonima kvantne mehanike?

Postojanje slobodne volje konzistentno je samo kod onih koji su napustili besmislene pojmove ovoga makro svijeta u mikro svijetu i napravili nešto korisno (Bohr, Heisenberg, Dirac, Feynman,...).

[skeptik]

logan6 kaže:

Uopće nisu gadna. Prije bih rekao da su besmislena. Ali dobro, idemo po redu.



Niti jedno nije fundamentalno. Kako ćeš računati stvari i davati im imena nije važno. Ako ti se ne sviđa psi(x), uzmi ket i bra. Ili izmisli nešto treće, recimo intergale po putanjama, malo unaprijed u vremenu, malo unatrag, ... Na kraju, važno je interpretirati eksperiment, izračunati mjerljive stvari (do na h precrtano).



Odgovorio RR. Nema u kvantnoj manje veće, lijepo ružno, crno bijelo. I da, nema kuglica koje se okreću.



Zašto bi neke teorijske stvari morale imati interpretacije? Imaš braco eksperiment pa ga ti izvoli objasni. Ili ćeš krenuti od hrpe teorija i objasniti nula ekperimentata?



Skraćeno, to je "odraz" mogućnosti mjerenja sustava kojeg promatramo. Nema toga samo u kvantnoj. Npr., vidi temu procesiranja signala u Jacksonu.

Pitanje da li Mjesec postoji dok ga nitko ne gleda je - besmilseno pitanje.



Nebitno. Recimo napucavaš elektrone na metu i računaš udarni presjek. Koga tu briga za kolaps? Ja se više brinem za odabir dobrog koordinatnog sustava...



Postojanje slobodne volje konzistentno je samo kod onih koji su napustili besmislene pojmove ovoga makro svijeta u mikro svijetu i napravili nešto korisno (Bohr, Heisenberg, Dirac, Feynman,...).

Ti si ili eksperimentalac, ili zagovornik shut-up-and-calculate interpretacije, ili ekstremni pozitivist, ili sve to.

[Milfoil]

ja sam laik u tom sluchaju.
pa,mozhesh li mi objaniti zashto je proton pozitivan ,a neutron negativan.nisam sigurna da li je to u vezi sa spinovima.
hvala

[Rob-Roy]

nitko drugi kaže:

Postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda?

To je veliko filozofsko pitanje koje Einstein detaljno razlaže u svojoj autobiografiji. S tim pitanjem htjelo se ukazati na besmislenost pitanja kako izgleda neki fizikalni sustav dok ga ne mjerimo. Drugim riječima, sve što mi znamo o nekom sustavu je o tome kako on izgeda dok ga mjerimo ("gledamo"). Kakav je sustav prije i poslije procesa mjerenja mi praktički ne znamo.

Naravno, priča o Mjesecu je alegorija, ali povlači duboka pitanja za sobom. Odgovor mi mogao biti: mi zapravo ne možemo dati odgovor na to pitanje. Jedino što sigurno znamo jest da Mjesec postoji dok ga gledamo. Mi ne posjedujemo znanje o Mjesecu dok ga ne gledamo. Naravno pod "gledanje" se misli na bilo kakvo mjerenje odnosno opažanje.

OPTi Mystic kaže:

Eto kad već imamo online tutorial ja bi molio da mi se pojasne spinovi čestica. Čitao sam dosta o fizici i kvantnoj fizici, no nažalost nemam formalno obrazovanje . Znam da su takve stvari teške za objasniti... vjerojatno zato nisam 'pohvatao' to što sam pročitao.

U pravu si, spin je zaista teško objasniti i ima bezbroj načina na kojeg se može doći do spina (počev od simetrija, do Paulijevog principa, preko interakcija...). Ja ću pokušati dati jedan popularniji pristup.

Zamislimo jednostavni planetarni sustav - Mjesec koji kruži oko Zemlje. Između Zemlje i Mjeseca javlja se samo jedna sila - gravitacija. Pogledajmo sad vodikov atom - elektron "kruži" oko teškog protona. Po analogiji, ulogu gravitacijske sile u sustavu Mjesec-Zemlja sada preuzima elektrostatska (Coulombova) sila. Međutim, fizičari su osim te sile izmjerili još jednu - i nazvali je spin-orbit interakcija. Podrijetlo te sile leži u činjenici da elektron ima jedno zanimljivo svojstvo (koje će se kasnije nazvati spin) da stvara novu silu koja je jednaka umnošku fizikalne veličine koja definira to novo svojstvo (kojoj su fizičari dali ime spin) i kutne količine gibanja. Dakle, SPIN je samo ime fizikalne veličine koja opisuje svojstvo elektrona da stvara silu proporcionalnu kutnoj količini gibanja.

P.S. Ime spin odabrano je radi nekakve analogije sa planetima koji se vrte oko svoje osi - ali to nema nikakve veze sa time. Elektron nije nikakva kuglica pa da se može vrtjeti oko svoje osi!

[nitko drugi]

Rob-Roy kaže:

To je veliko filozofsko pitanje koje Einstein detaljno razlaže u svojoj autobiografiji. S tim pitanjem htjelo se ukazati na besmislenost pitanja kako izgleda neki fizikalni sustav dok ga ne mjerimo. Drugim riječima, sve što mi znamo o nekom sustavu je o tome kako on izgeda dok ga mjerimo ("gledamo"). Kakav je sustav prije i poslije procesa mjerenja mi praktički ne znamo.

Naravno, priča o Mjesecu je alegorija, ali povlači duboka pitanja za sobom. Odgovor mi mogao biti: mi zapravo ne možemo dati odgovor na to pitanje. Jedino što sigurno znamo jest da Mjesec postoji dok ga gledamo. Mi ne posjedujemo znanje o Mjesecu dok ga ne gledamo. Naravno pod "gledanje" se misli na bilo kakvo mjerenje odnosno opažanje.

Postoji li onda valna funkcija?

[gsustek]

Imam ja par pitanja;
1 Neznam zasto ali inercija mi je jako povezana sa gravitacijom;pojsnite molim jedan i drugi pojam,

2 Zasto se tijela u vakuumu mogu kretati odnosno rakete mogu pokrenuti ako tamo nema nicega,odnosno cestica ili polja koje bi prizalo "oslonac" raketnom motoru

3. Moje je shvacanje da ono sto nema masu ima beskonacnu brzinu odnosno ima neku maximalnu brzinu ovisno o eteru u kojem se krece,

4. gravitacija je sila koja "savija" prostor,a mozda o vrijeme, to znaci mozda da su crne rupe poremecaji u polju gravitacije koje imaju osobine kakve imaju.samo neznam zasto.


Ako vam se cine nejasna pitanja iako su uopce pitanja,unaprijed se ispricavam, samo me zanima misljenje na ovih nekoliko recenica laika.

[sali]

evo jedne "lovačke" teme:

poprište:
vakumska posuda sa jednim atomom nečega u njoj, npr kisik, sa jezgrom i elektronima oko nje, i fotonski top u zidu posude, koji može ispaljivati pojedinačne fotone željene energije u željenom smjeru [prema onome atomu]

pitanje:
može li se očekivati da će se takvim ispaljenim fotonima, dobro nanišanjenim, koji prolaze mimo jezgre, ali ipak dovoljno blizu da prođu kroz elektronske orbite, uspjeti [u razumnom broju pokušaja] pogoditi jedan po jedan elektron i izbiti ih iz njihove orbite oko jezgre, te na kraju da nesretni atom ostane bez ijednog elektrona?

[Rinnma]

Evo i jedno od mene koje mi se vec neko vrijeme vrti po glavi.
Dakle, koliko je gravitacija 'brza'? Npr. da sunce trenutacno nestane, mi bi to vidjeli 10min nakon, a nakon koliko vremena bi prestali osjecat gravitacijski utjecaj? Odmah ili za 10min ili za neko drugo vrijeme ili po nekoj funkciji? Dali je ikada proveden eksperiment vezan za ovo?