II. vatikanski sabor

[101st Airborne]

Brazda kaže:

Velika većina ne zna ništa, kao i općenito o nauku Crkve i stoga ovaj forum izgleda kako izgleda - pljuvanje po svima sa svake strane.

S ovim se potpuno slažem.
Upravo i komentiranje onog mog uvodnog posta je dokaz k tomu. Dva, tri valjana komentara. I to je to.
Al topica o Crkvi i pitanjima vezanim uz vjeru, nauk...ko u priči. i uglavno se samo trabunja i pljuje.

[SamoMaloSebe]

Brazda kaže:

Jee, jee, barataju jako. Onda možda kad moraš dati 4,5 jer je to izborni, odgojni predmet, a ne matematika. Šta će im vjeronauk? Na to ti se svodi, a i sama znaš. barataju onda kad iz 3. pokušaja skljuju da je Martin Luther napravio reformaciju u 15. st. i da to nije M. L. King koji se borio za prava crnaca. Barataju do krizme. da treba vjeronauk, treba. Ali je to sve labavo. I sadržajem i radom nastavnika. Previše poklonjenih ocjena, premalo učenja i znanja. ali to je problem školstva, a ne vjeronauka.

Tko mora? Ja ne moram... Ja sam osmaše poslala s dvojkom u srednju školu - nisu zaslužili više. Da je znanje klimavo - jest. ALi to nije samo problem vjeronuaka nego svih predmeta. Tko zna - zna. A tko ne zna - ma možeš ga ižmikati i opet ništa iz njega... Ali da klinci znaju više nego što su znali oni koji nisu učili vjeronauk - i to je istina. pa kad ravnateljica na priredbi čestita 'najveći kršćanski blagdan Božić' a klinci je isfućkaju jet to nije najvei blagdan.. pa...

[101st Airborne]

Brazda kaže:

Jee, jee, barataju jako. Onda možda kad moraš dati 4,5 jer je to izborni, odgojni predmet, a ne matematika. Šta će im vjeronauk? Na to ti se svodi, a i sama znaš. barataju onda kad iz 3. pokušaja skljuju da je Martin Luther napravio reformaciju u 15. st. i da to nije M. L. King koji se borio za prava crnaca. Barataju do krizme. da treba vjeronauk, treba. Ali je to sve labavo. I sadržajem i radom nastavnika. Previše poklonjenih ocjena, premalo učenja i znanja. ali to je problem školstva, a ne vjeronauka.

Ajd, ovo bi spadalo pod problematiku vjeronauka i sadržaja koji se tamo obrađuju. Odnosno, kriterija ocjenjivanja kako samih učenika tako i rada vjeroučitelja. No, ocjena bi zaista trebala biti utemeljena na odnosu prema predmetu, radu i profesoru te na znanju.

Al da ne odlazimo daleko, ja apeliram da se ovje pokušate držati teme dokumenata, Koncila i problematike vezane uz to.

[Lycos]

Ne razumijm kako neki ovdje kažu da Crkva obezvrjeđuje važnost II. Vatikanskog koncila, na osnovu kojih činjenica to zaključuju..???

Evo nekoliko temeljnih činjenica vezanih za važnije koncilske dokumente:


1. Pastoralna konstitucija GAUDIUM ET SPES (GS) o Crkvi u suvremenom svijetu, dokument je usvojen 7.12.1965.

Dokument progovara o problemima suvremenog čovjeka, o braku, obitelji, izgradnji pravednijeg svijeta, dostojanstvu ljudske osobe, odnosu vjere i kulture..itd.

2. Dogmatska konstitucija DEI VERBUM (DV) o božanskoj objavi, dokument je usvojen 18.11.1965.

Dokument progovara o Božjoj objavi, obnanjuje da je Bog govorio, i konačno progovorio u Sinu, Krist je objavitelj Boga, Bit Božje objave-zajedništvo s Bogom Otk 21,3.

3. Dogmatska konstitucija LUMEN GENTIUM (LG) o Crkvi, dokument je usvojen 21.11.1964.

To je najvažniji i središnji dokument Koncila. Koncil je želio da ovaj dokument bude temelj svestrane i evanđeoske obnove suvremene Crkve. Ovdje je važno napomenuti da dokument progovara o dostojanstvu, naravi i poslanju vjernika laika u Crkvi i društvu.

Generalno gledano Crkva u Hrvatskoj je još uvelike klerikalna, što ujedno znači da dosta toga odudara od smjernica II. Vatikanskog koncila..npr. nema dovoljno povjerenja u laike, pogotovo one koji završe studij teologije, većini je vrhunac biti vjeroučitelj..a ima prostora da se više iskoriste pastoralne prilike..uglavnom nedostaju konkretni modeli..i puno toga se ponavlja..A obični vjernici slabo poznaju nauk Crkve i koncilske dokumente jer su vjernici u hr. tradicionalni tip vjernika..i malo ulažu u svoje vjersko znanje..(ČOVJEK KOJI ČITA POSTAJE MUZEJSKI PRIMJERAK)

[101st Airborne]

Lycos kaže:

Ne razumijm kako neki ovdje kažu da Crkva obezvrjeđuje važnost II. Vatikanskog koncila, na osnovu kojih činjenica to zaključuju..???

Generalno gledano Crkva u Hrvatskoj je još uvelike klerikalna, što ujedno znači da dosta toga odudara od smjernica II. Vatikanskog koncila..npr. nema dovoljno povjerenja u laike, pogotovo one koji završe studij teologije, većini je vrhunac biti vjeroučitelj..a ima prostora da se više iskoriste pastoralne prilike..uglavnom nedostaju konkretni modeli..i puno toga se ponavlja..A obični vjernici slabo poznaju nauk Crkve i koncilske dokumente jer su vjernici u hr. tradicionalni tip vjernika..i malo ulažu u svoje vjersko znanje..(ČOVJEK KOJI ČITA POSTAJE MUZEJSKI PRIMJERAK)

Nakon završetka Sabora protivnici (mislim prije svega na Kuriju) su radili, a i danas rade, na ometanju, zaustavljanju ili minimiziranju reforimi u Crkvi koje zahtjevaju Dokumenti Sabora. Upravo spominjanje latinskog jezika (prof. Šaško na KBF-u spada u tu grupu ljudi, ako se ne varam) kao jezika liturgije je aktualno, al ne i nešto vrlo bitno. Barem ne zasada.

Daleko je veći problem činjenica da su vjernici laici, a osobito oni koji su završili teologiju, degradirani od crkvenih službenika, prije svega samih biskupa.

[Brazda]

101st Airborne kaže:

...
Daleko je veći problem činjenica da su vjernici laici, a osobito oni koji su završili teologiju, degradirani od crkvenih službenika, prije svega samih biskupa.

da ne prićamo o ignoranciji prilikom sponzorstva za posljediplomske...

[101st Airborne]

Brazda kaže:

da ne prićamo o ignoranciji prilikom sponzorstva za posljediplomske...

Zato ih ja nisam ni tražio. SAm sve svoje troškove financiram i jednog dana, ako Bog da, kada doktoriram neću biti ovisan o njima.

[Brazda]

dobro, ako nisi na posljediplomskom iz neke teologije. ali ako jesi, kako kao dr. teologije možeš biti neovisan o njima, pa država i ne treba teologe. a ni privatnici.

[Lycos]

Evo ja sam razmisljao o postdiplomskom na KBF-u, al sam odustao jer se ne ispalti, uostalom dosta mi je bilo pet godina na teologiji...

[101st Airborne]

Brazda kaže:

dobro, ako nisi na posljediplomskom iz neke teologije. ali ako jesi, kako kao dr. teologije možeš biti neovisan o njima, pa država i ne treba teologe. a ni privatnici.

Velika je razlika kada ti, npr. biskup, udjeli par tisuća erua za poslijediplomski ili kada se sam financiraš. Možeš biti objektivniji i neovisniji o njima.
Vjerujem da laik svoje mjesto u Crkvi mora pronaći. Zato sam i upisao doktorat, boriti se znanjem protiv predrasuda i stavova nekih lokalnih prezbitera i biskupa.
A s obzirom da sam već puno puta osjetio "srdžbu" njihovu nije me strah. DApače, to me samo više motivira!

I, vjerujem, da će za stručnjake uvijek biti interesa i polja za rad. Pa čak i u potpuno sekulariziranoj državi...religija ne umire!

[101st Airborne]

Lycos kaže:

Evo ja sam razmisljao o postdiplomskom na KBF-u, al sam odustao jer se ne ispalti, uostalom dosta mi je bilo pet godina na teologiji...

KAda si završio?

Zašto ti je dosta?

[Lycos]

Zavrsio sam 2001., vise sam ocekivao od studija teologije..,dok sam bio na faksu govorili su nam da je moguć širi društveni i crkveni angažman, na kraju se sve svodi na rad u školi.., odnosno na kraju shvatiš da si mozda previse ocekivao...

[Brazda]

Istina, puno očekuješ, ništa ne dobiš i konstantno te se fila da je problem u tebi ako ne uspiješ jer Crkva traži poštene nadarene marljive ljude. Dakle, ako si takav a nigdje ti nema mjesta, očito nisi takav. tako to ispadne. A onda gledaš kako nespoosbniji od tebe dobivaju posljediplomske i bolja radna mjesta, odnosno bolje škole.
Ali teolozima je još uvjek bolje nego religioznim pedagozima.

[crtica]

Brazda, a kaj su to religiozni pedagozi?

[Brazda]

crtica kaže:

Brazda, a kaj su to religiozni pedagozi?

Vjeroučitelji.

[crtica]

Pa nije valjda da im se tako zove profesija? Zar nije upravo vjeroučitelj naziv za sve one koji predaju vjeronauk u osnovnim školama?

[Brazda]

crtica kaže:

Pa nije valjda da im se tako zove profesija? Zar nije upravo vjeroučitelj naziv za sve one koji predaju vjeronauk u osnovnim školama?

oni studiraju religioznu pedagogiju, kad diplomiraju zovu se dipl. katehete, u Oš naziva ih se nastavnicima (kao i nastavnika povjesti, matematike, nikog se ne zove povjestiučitelj, hrvatskoučitelj...) a u srednjoj su prof. vjeronauka. Vjeroučitelj je pučki naziv.

[crtica]

Fala

[Lycos]

Nakon završetka sveučilišnog filozofsko-teološkog studija u trajanju od deset semestara stječe se visoka stručna sprema i akademski naziv DIPLOMIRANI TEOLOG...,ali kad dođes u školu onda si vjeroučitelj,jer predajes vjeronauk..

[Brazda]

Imamo dva smjera, dva zanimanja, diplomiranog teologa i diplomiranu katehetu i oba radi isti posao. Eto, toliko o mudrosti onih koji su to određivali. S tim, da vi možete dalje kupiti akademske naslove, dok katehete unutar crkve ne mogu, osim na relig. pedagogiju.