Mozemo malo razmotriti ulogu dr. Ante Starcevica na sukobu s Madjarima i unutarnjem sukobu sa Srbima. Takodjer, razmotriti mozemo i njegov odnos prema ostvarenju hrvatske drzavotvorne ideje. Povuci cu i paralele s danasnjim stanjem u Republici Hrvatskoj.
U sljedeca dva paragrafa pojasnjavaju se malo okolnosti sukoba.
Objavljen je 1849. spis spis 'Srbi svi i svuda' iz pera Vuka Stefanovica Karadzica, u kojemu je Vuk samo cakavce uz more smatrao Hrvatima, str. 175 [1]
U Becu 1850. sklapa se 'Knjizevni dogovor' koji sadrzava smjernice o razvoju jezika i pravopisa u hrvatskoj i srpskoj knjizevnosti.
U Srbiji bez odjeka, a u Hrvatskoj je postao predmet dugotrajnih sporenja, str. 175. [1]
Nakon toga dr. Starcevic hrabro djeluje, sto je vidljivo iz sljedeceg paragrafa.
dr. Ante Starcevic je na sintezu iz 'Srbi svi i svuda' u Srbskom dnevniku iz Novog sada 1852., u kojem se navodi da ne postoji nikakav hrvatski jezik niti hrvatski narod, odgovorio iste godine. U Gajevim 'Narodnim novinama' je istaknuo vrijednost i povijesnost hrvatstva i istaknuo misao o Hrvatima kao politickom narodu, pozivajuci se na hrvatsku drzavnopravnu tradiciju. Osporavao je srpski jezik i srpsku posebnost te cak i srpsko ime izveo je iz latinskog pojma 'servus' - sluga, str. 175 [1]
Ovdje je odnos prema drzavotvornoj ideji u sljedeca dva paragrafa.
dr. Ante Starcevic je podrzao prijedlog u Hrvatskom Saboru 1861. po kojemu bi Hrvatska prihvatila samo neke zajednicke poslove s ostalim habsburskim zemljama. Bio je to zacetak Stranke prava. Protivio se jugoslavenstvu, oponirajuci mu afirmacijom hrvatstva i pokusajem obuhvacanja Slovenaca i Srba u hrvatstvu, str. 187, [1]
Bio je sklon cekanju da neprijateljske sile sruse Monarhiju i da se tako stvore uvjeti za samostalnu hrvatsku drzavom, str. 187, [1]
Cestitost i hrabrost dr. Starcevica zbog koje je bio spreman robijati.
Zbog ostre osude austrijske uprave Starcevic je 1863. zatvoren, str. 187, [1]
Djelovanje Khuena u poticanju unutarnjih sukoba u Hrvatskoj i djelovanje dr. Starcevica.
Kada je oporba dozivjela slom zbog Khuenova nasilja na izborima. U isto vrijeme
Khuen je poticanjem hrvatsko-srpskih opreka otezavao mogucnost suradnje hrvatskog i srpskog gradjanstva u otporu njegovoj vladavini. Godine 1892. sastali su se Josip Juraj Strossmayer i dr. Ante Starcevic te sklopili sporazum zahtijevajuci sjedinjenje hrvatskih zemalja, ali bez narocitih rezultata jer je u Stranci prava 1895. nastupio raskol, Starcevic je umro 1896., str. 213 [1]
I kao svaki intelektualac dr. Starcevic je pisao.
U casopisu 'Hervat' Starcevic je najvise pisao, str. 187, [1]
Opazam da je dr. Starcevic na strateskoj razini na asimetricni napad na hrvatstvo 'Srbi svi i svuda', odgovorio asimetricnim pristupom "servus - sluga". Sa stajalista strategije kao znanosti to je ispravno (D. D. Loso, 2016.
https://m.youtube.com/watch?v=yQeDO0Nh2TI).
Moze se i opaziti da je Hrvatska tada bila izlozena unutarnjem sukobu ("Hrvati-Srbi") oko stvaranja novog jezika 'Knjizevni dogovor', a Srbiju to nije zanimalo. Khuen je tada poticao "hrvatsko-srpski sukob" da bi oslabio Hrvatsku. Kao sto je danas izlozena sukobu "Tito-Tudjman', "komunizam-kapitalizam", "Hrvatska-Jugoslavija", "ustase-partozani", "drzavotvornost-jugonostalgija".
Dodatno, opazam da je dr. Ante Starcevic znao kako ostvarenje hrvatske drzavotvorne ideje ovisi o medjunarodnim silama "sklon cekanju da neprijateljske sile sruse Monarhiju i da se tako stvore uvjeti za samostalnu hrvatsku drzavom".
Opazam da je za svoje ideje bio spreman robijati i da je robijao.
REFERENCA: [1]"Povijest 3 - za 3 razred gimnazije", mr. Zeljko Holjevac, prof. dr. Mira Kolar Dinitrijevici i Hrvoje Petric, prof., Zagreb 2004.