(Staro)Slavenska imena

[Ris]

Ajmo nabrojat neka staroslavenska imena, koja jse koriste i danas, a pomogućnosti na što širem podrčju.
Dakle, ne slavenizirane varijante židovskog porijekla (Ivan i sl), germanskog (Astrid, Angela/Anđela i sl), romanskog (Ines, PAtricija, Kralo), turska, mađarska, arapska....

slobodno i zafilozofirajte :zub:

ono, ako neko navede neko ime, napišite i druge varijante imena, značenje, mijenjanje kroz vrijeme i sl....)

Vesna vjerojtno najraširenije.
Ljubica samo u Hr?
Slavica isto?
Rastislav/Rastko/Ratko
Gorazd
Uroš
Stanislav (Stanko?)
Slavko?(Slaviša?)
Siniša?
Zlatko?
Branko?
Branislav?
Ilija?
Bojana?
Andrej/Andrija?
Stribor?
Vlatko/Vladislav?
Vladimir?
Boris/Borislav?
Nada?
Mirko
Miroslav/Miro
Maja
Neda
Mirna
Katarina
Vojko/Vojislav
Mirjana



Za hrvatske kneževe znamo im imena,da li su to bila imena specifična samo za ovo područje?
Da li su imena koja sam odvojio sa / varijante istoga


A šta je sa ž imenima po voću?
Togaima amo kod nas?
Jel novijeg porijekla?
Specifično samo za slavene?

Kada su slaveni prihvatilikršćanstvo i svece u paketu, dal su onda "izmišljali" nova, svoja imena za njih, ili su vukli paralele od postojećih.

Jer većina današnjih imena, bar iz moje okolice, jasno je da je krojen tuđi Ivan)John, Johan, Issac.....Stjepan/Stefan/Stevan.... Steven; Nikola, Nicholas, Nicola... i sl

Kod rijeđih, među njima i gorenavedeni, se ne mogu naći korijeni u drugim imenima

[Kasipus]

ilija...hm...to mi je nekak više biblijsko neg slavensko...

jako lijepo staroslavensko ime....Morana...i Mislav
...ima i Tugomir...

[cho enter]

Evo nekih starih srpskih(a i hrvatskih normalno).

Po formi se dele na složena (Bratoljub, Dabiživ), samotvorna (Ban, Vlk, odnosno Vuk), izvedena (Milan, Miloš) i gramatički tip hipokoristika (Boža, Rade, Bogo). Najviše imena postalo je od osnova Bog, brat, drag, mil, rad, voj i hrana. Interesantna je i semantika ovih imena, koja obuhvata nazive životinja (Bikovac, Vuk, Jež, Lisica, Medved), ptica (Vran, Golub, Kraguj), biljaka (Božurin, Kupusac, Lilijan, Loza), zatim vatru (Viganj, Žarilo), prirodne pojave (Vremac, Zoran, Zorislav, Mećavac), metale (Gvozdij, Zlatoje), mesto rođenja (Dubravac Gora), broj (Prve, Prvota, Prvoš), terminologiju srodstva (Brat, Bratanac, Bratač, Bratoslav, Dedoš, Sestronja), anatomsku leksiku (Glavatac, Zub, Zubač, Grdnos, Okoje, Prstac, Šakoje, Ušoje), nazive boja (Beloš, Belša, Belac, Črnoglav, Črnel), negaciju (Nenad, Nenada, Nenadej, Nerad), opisne prideve (Brz, Brzota, Veselko, Golem, Dobrota, Dobroš, Dragan, Drageta, Junak, Junota, Kosmatac, Krasa, Krasil, Krasimir, Lepčin, Lepotić, LJuban, LJupko, Milko, Miloje, Miluj, Milja, Mladen, Radič, Hrabre), ime Božje (Bogdan, Boguživ, Bogo), slovenski panteon (Hrs, Črtalo), društveni položaj (Rob, Roban, Hlap), zanimanje (Vezilija, Zlatar, Kovač), nazive predmeta (Britva, Rešeto), apstraktne pojave (Div, Dušan), i profilaktičnost neobuhvaćenu prethodnim kategorijama (Dobiživ, Žival, Vragooča, Golozlo, Gruban, Grube, Grdoš, Zavida, Zlomanica, Mrša, Mršten, Tvrdan, Tvrde, Tvrdoje,Tvrdko, Stajka, Stajko, Stanilo, Rastoje).

Obični su i slučajevi da dete dobije ime nekog istaknutijeg (najčešće preminulog) pretka - dedino ili pradedino (to je za ženska imena ređe). Stričevo ime može se dati jedino posle njegove smrti, a tetkino i za njezina života (ovo je i razumljivo, s obzirom na život u stričevoj sredini i, u principu, daleko od tetaka). Očevo ime u ovim krajevima može dobiti samo posmrče, to jest dete rođeno posle očeve smrti. Majčino ime, međutim, daje se dok je majka živa, i to "od nevolje". Ova pojava nije retka i zabeležena je u dosta porodica u kojima su se rodile tri devojčice ili više njih jedna za drugom. Davanje devojčici majčinog imena vezano je za verovanje da će se posle ovoga rađati muška deca. No, iz istih razloga, to jest iz želje da se "stane" s rađanjem ženske dece (ili da se kaže da je devojčica "dosta") i da se počnu rađati muška, češće se daju imena kao Stana, Stanija, Stanica, Stanka, Stanomirka, Dostana i slična. Ovakva imena daju se u dosta slučajeva, iz istih razloga, i drugoj devojčici u porodici, a ponekad i prvoj. Zbog toga u ovoj sredini ima porodica u kojima se ova imena nižu sve dotle dok ih ne prekine muško ili majčino ime (ukoliko se i majka ne zove, na primer, Dostana ili Stanka). Zahvaljujući ovoj pojavi, u severnoj Metohiji je neuporedivo više ženskih nego muških imena na Stan-; ženska su i daleko učestalija, a neka čak i veoma česta. Muška imena s ovom osnovom, Stanko i slična, daju se s istom motivacijom, uglavnom u porodicama s mnogo muške dece, dok su antroponimi kao Stojan i Stamenko inspirisani željom za dobrim zdravljem i dugim životom njihovih nosilaca, što se može reći i za oblike na Živ- (Živko, Živojin, Živorad i sl) i zaštitna imena tipa Vuk, Vukašin, Vučina i sl. (da se zlo plaši vuka) ili Bećir ("mrzno, tursko ime", a zlo neće na ono što je "mrzno")

[karenjina]

Ri§ kaže:

Maja
Katarina

Katarina je došla od grčkog, "čista".

A čini mi se da ni Maja nije staroslavenskog podrijetla. Maja je u Indiji bila božanstvo, ženska snaga,a kod Grka bijaše jedna od Plejada koja je sa Zeusom imala sina Hermesa. Na grčkom joj ime znači "baka".

[povjesnicar]

Mislim da bi Davor bilo staroslavensko ime(bog rata), nisam primijetio da postoji prijevod na bilo koji jezik izvan slavenske skupine jezika.

[I.G.K.]

Angelos je grčko.

Katerina je grčko, ali vjerojatno ne znači "čista", već je od "ekateros", jedan od dva, u smislu ili jedan ili drugi.

Uroš je mađarsko. "Oš" je nekakav tipičan nastavak, kao i kod Miloš (osnova Mil- ) ili Radoš, a "ur" znači nešto kao gospodin ili nešto slično. Magore upomoć!

Mislim da nije sasvim sigurno da je Boris slavensko.

Ilija je hebrejsko, "El je moj bog".

Andreas je "muževan". Isto tako i jedno od meni ljepših ženskih imena, Andrea.

Igor, na primjer, nije slavensko, već je to ruska varijanta skandinavskog Ingvar ili Ingmar. Ženska varijanta je Ingrid.

Navodno je nastavak -bor u imenima (Ratibor, Svebor) od imenice bog.

Roditelji su kćerkama ime Maja davali vjerojatno po mjesecu maju, koji je jopet dobio ime po boginji Maji, navodnoj majci Hermesovoj.

[freya.k]

Ri§ kaže:

Ajmo nabrojat neka staroslavenska imena, koja jse koriste i danas, a pomogućnosti na što širem podrčju.
Dakle, ne slavenizirane varijante židovskog porijekla (Ivan i sl), germanskog (Astrid, Angela/Anđela i sl), romanskog (Ines, PAtricija, Kralo), turska, mađarska, arapska....

slobodno i zafilozofirajte :zub:

ono, ako neko navede neko ime, napišite i druge varijante imena, značenje, mijenjanje kroz vrijeme i sl....)

Vesna vjerojtno najraširenije.
Ljubica samo u Hr?
Slavica isto?
Rastislav/Rastko/Ratko
Gorazd
Uroš
Stanislav (Stanko?)
Slavko?(Slaviša?)
Siniša?
Zlatko?
Branko?
Branislav?
Ilija?
Bojana?
Andrej/Andrija?
Stribor?
Vlatko/Vladislav?
Vladimir?
Boris/Borislav?
Nada?
Mirko
Miroslav/Miro
Maja
Neda
Mirna
Katarina
Vojko/Vojislav
Mirjana



Za hrvatske kneževe znamo im imena,da li su to bila imena specifična samo za ovo područje?
Da li su imena koja sam odvojio sa / varijante istoga


A šta je sa ž imenima po voću?
Togaima amo kod nas?
Jel novijeg porijekla?
Specifično samo za slavene?

Kada su slaveni prihvatilikršćanstvo i svece u paketu, dal su onda "izmišljali" nova, svoja imena za njih, ili su vukli paralele od postojećih.

Jer većina današnjih imena, bar iz moje okolice, jasno je da je krojen tuđi Ivan)John, Johan, Issac.....Stjepan/Stefan/Stevan.... Steven; Nikola, Nicholas, Nicola... i sl

Kod rijeđih, među njima i gorenavedeni, se ne mogu naći korijeni u drugim imenima

gdje si pronašao ta imena za koja tvrdiš da su staroslavenska?

[sedma od devet]

Davor je slavensko ime, ne postoje podaci o slavenskom bogu rata tog imena. U nekim slavenskim narodima bozanstvo izobilja, plodnosti, a zatim i rata nazivalo se Dabog (od daj-bog) sto neki povezuju s Davorom
Sto se tice imena Boris, nezna se tocno da li je ime drevno bugarsko, tursko ili slavensko. Kod Slavena bi oznacavao Ratnika ili u obliku Borislav Slavnog (velikog) ratnika (bor=bitka, slav=slava)

[Ris]

freya.k kaže:

gdje si pronašao ta imena za koja tvrdiš da su staroslavenska?

Onako, iz glave....

Koliko ja znam Davor je stvarno bio slavensko božanstvo, kao i Stribor i Ilija.

Maja će onda prije bit da smo od grka pokupili nego od Maji

[Hladna]

svibor, slaven,srna, bisera, zvjezdana....

[Ris]

šta su to behari?

[Magor]

I.G.K. kaže:

Uroš je mađarsko. "Oš" je nekakav tipičan nastavak, kao i kod Miloš (osnova Mil- ) ili Radoš, a "ur" znači nešto kao gospodin ili nešto slično. Magore upomoć!

Da, Uroš je mađarsko ime, točnije rečeno mađarskog porijekla iz srednjeg vijeka.

ur / úr = gospodin, Bog, Gospod

(Kovács úr = gospodin Kovač; često se koristi iu toponimima /znači Bog/: npr. Ruski krstur (Bácskeresztúr) u Vojvodini, u mnogim toponimima u Mađarskoj kao ...-keresztúr)

uros (čita se: uroš) = mali gospodin / gospodičić (starinski oblik, danas se više ne koristi, bar kod nas )

[Jalnuški Diletant]

Ri§ kaže:

Onako, iz glave....

Koliko ja znam Davor je stvarno bio slavensko božanstvo, kao i Stribor i Ilija.

Maja će onda prije bit da smo od grka pokupili nego od Maji

Ilija nije bio slavenski bog.

Slavenski (hrvatski) ekvivalent sv. Iliji je bio starohrvatski bog groma - Perun.

[Dux_Croatorum]

Jalnuški Diletant kaže:

Ilija nije bio slavenski bog.

Slavenski (hrvatski) ekvivalent sv. Iliji je bio starohrvatski bog groma - Perun.

Perun je bio i vrhovni bog Slavena.
Vrlo je sličan Zeusu.

[Jalnuški Diletant]

Dux_Croatorum kaže:

Perun je bio i vrhovni bog Slavena.
Vrlo je sličan Zeusu.

Točno.

Gromovnik isto kao i sv. Ilija.

[Saber]

sedma od devet kaže:

Davor je slavensko ime, ne postoje podaci o slavenskom bogu rata tog imena. U nekim slavenskim narodima bozanstvo izobilja, plodnosti, a zatim i rata nazivalo se Dabog (od daj-bog) sto neki povezuju s Davorom
Sto se tice imena Boris, nezna se tocno da li je ime drevno bugarsko, tursko ili slavensko. Kod Slavena bi oznacavao Ratnika ili u obliku Borislav Slavnog (velikog) ratnika (bor=bitka, slav=slava)

Posto se zovem Davor, zanima me vise o tom imenu . Da li se javlja kod kojeg drugog naroda? Primjetio sam da je ime Davor često u Hrvatskoj, neznam kako je u Srbiji ili u drugih ex yu naroda? Kako je u drugim slavenskim drzavama?

Ovo da je Davor staroslavenski bog rata je pisalo i u Šenoinom Zlatarevom Zlatu (ako me pamcenje dobro sluzi).

[Ris]

Jalnuški Diletant kaže:

Ilija nije bio slavenski bog.

Slavenski (hrvatski) ekvivalent sv. Iliji je bio starohrvatski bog groma - Perun.

Eh, da im aš pravo... Perun-
al nije bio starpohrvatski nego staroslavenski

[njuškalo]

Vedran(a), Rujana, Jasna, Sanja/Sanjin, dva staroslavenska prisutna kod svih slavena su npr. Vladimir, Vjećeslav... zanimljiva tema, (pošto sam nekako panslaven) raspisat ću se slijedećom prilikom...

[Svibor]

Najstarija slavenska imena su imena bogova,bozica,vragova i demona.

Svarog (bog vatre i neba),Sventovid, Veles (slavenski bog stada),Rod (bog koji je stvorio svijet) i žena mu Rožanica (ona koja daje život).
Rožanice su bile uz čovjeka pri rođenju i prilikom određivanja njegove sudbine. U to vrijeme je poligamija bila uobičajena među slavenskim narodima pa se smatra da je možda imao i više žena. Nalazimo: Sudnice, Suđenice, Sojenice, Sudičke kod Hrvata, Čeha, Slovenaca, Sreću kod Srba, Dolju (sudbina) kod Rusa, Urisnicu ili Orisnicu kod Bugara.

Mokoš je povezivana sa prirodnim ženskim poslovima posebno predenjem. Žensko božanstvo, boginja plodnosti, zaštitnica žena. Zvana je Mati-Syra-Zemlya što bi u prijevodu predstavljalo plodnu Majku Zemlju.

Dabog je Svarogov sin, prema ruskoj legendi on je Perunov sin, on je bog- sunce, gospodar zemlje. To je bog rata, plodan bog, bog koji daje bogatstvo, bog vratar podzemnog svijeta, bog dragih metala, bog rudnika.
U nekim mitovima se, kao njegova žena spominje Dajbaba.

Triglav je troglavi bog ratnik. Za njegov kult, kao i za Sventovitov, značajan je hram sa crnim konjem. Njegova tri lica su predstavljala nebo, zemlju i podzemni svijet.Svećenici tog idola tvrde da Triglav ima tri glave jer vlada trima kraljevstvima: nebom, zemljom i paklom, a povez mu je preko očiju jer ne želi gledati grijehe ljudi. Smatralo se da njegove oči imaju veliku moć pa su na kipovima oči na sve tri glave bile pokrivene. Ime boga Triglava sačuvano je u imenima najviših planina i planinskih vrhova (Troglav vrh na Dinari, Triglav najviši planinski masiv u Sloveniji).

Baba Jaga je čarobnica koja živi u šumi, u kolibi postavljenoj na kokošje noge.
Banik je duh koji brova u prostorijama namijenjenim kupanju.
Crnobog (Zernebogh, Zlebog, Černobog, Crni bog) božanstvo koje je donosilo nesreću, zli bog, bog tame.
Danica je svijetla božica sutona,Sunčeva i Zorina sestra.
Domovoj (kucni duh),Horz,Jarilo (bog proljetne vegetacije i plodnosti),Jarovit (bog rata,srdze,nasilja),Kikimora (zao kućni duh koji se pojavljuje u obliku malene žene),Kupalo (božanstvo uroda i veselja), Lesnik (gospodar šuma i zvijeri), Lada (božica proljeća,ljubavi i ljepote).

MORANA, MORENA, MARŽANA, MARANA, MORA
Ime Morane je u vezi praindijske riječi "mara" što znači silom umrijeti. Naziv "morena" označuje strahotne sniježne lavine i ledenjake. Morana je boginja smrti i zime, pojavljuje se u raznim obličjima. Najčešći je lik lijepe djevojke crne kose i izuzetno bijele puti sa vučjim očnjacima i kandžama na rukama. Mnogi tumače da je njen drugi lik onaj Babe Ruge (Baba Jaga, Baba Zima), ružne stare vještice. Stari Slaveni su vjerovali da sve zimske nepogode, studen, snijeg, led i smrt dolaze od Morane, te su je prozvali boginjom smrti ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta. U nekim slavenskim narodima postojao je običaj spaljivanja Morane ili Babe Ruge u znak da je zimska opasnost prošla. U Dalmaciji i Sloveniji taj se običaj i danas održava u obliku povorke maškara s lutkom Morane na čelu, koju se spaljuje u prisustvu mnoštva naroda. Moranina lutka je korištena u ritualima vezanim za umiranje i uskrsnuće u prirodi ili u dozivanju kiše.

Podaga, Pokola (zloduh podzemlja),Porenuta (imao je cetiri lica,a peto na grudima), Porevit (bog ljeta), Potrimba (donosioc plodnosti-i danas stari Dalmatinci za onu stvar kazu Potriba),Pripegala (bozanstvo koje je povezano sa orgijama),Proven, Ruevit, Semargl, Stribog, Trojan, Uroda, Vesna (bozica proljeca), Vodan, Voloska, Zora....

Još par starohrvatskih narodnih imena: Belko, Bogdan, Borko, Božo, Budislav, Cvetko, Črneha, Črnko, Čudomir, Drago, Dragoš, Grdoš, Kavko, Kocelj, Kraćumer, Kurša, Kurilo, Lad, Ladomir, Lipota, Ljutko, Lučko, Maren, Miren, Miroslav, Mirša, Mladen, Mravko, Mrčislav, Nedeljko, Obrad, Raden, Radigost, Slavjen, Stanko, Terba, Veselko, Vidko, Vlak, Vlakoslav, Vogleša, Vrana, Žabko....

Ako nekoga zanima ovdje moze pronaci o hrvatskim mitskim bicima (server je nazalost otisao kvragu,pa se samo na ovaj nacin moze doci do teksta):
http://66.102.9.104/search?q=cache:R...lnk&cd=1&gl=hr
http://66.102.9.104/search?q=cache:h...lnk&cd=3&gl=hr

[I.G.K.]

Saber kaže:

Posto se zovem Davor, zanima me vise o tom imenu . Da li se javlja kod kojeg drugog naroda? Primjetio sam da je ime Davor često u Hrvatskoj, neznam kako je u Srbiji ili u drugih ex yu naroda? Kako je u drugim slavenskim drzavama?

Ovo da je Davor staroslavenski bog rata je pisalo i u Šenoinom Zlatarevom Zlatu (ako me pamcenje dobro sluzi).

U Srba je Davor često ime, naravno po bogu.

Međutim, povijest tog naroda je prilično oskudna u poznatim ličnostima koje su nosile to ime. Možda griješim? Možda je za Jugoslavije doživjelo novu popularnost preko Hrvata... Slično kao i Tomislav, koje je postalo popularno poslije krštenja sina kralja Aleksandra Karađorđevića, a sada je često.

Postoji li mogućnost da Tomislav ima veze sa svetim Tomom? Osnova Tom- mi ništa ne znači...