Ante Starčević

[printscreen]

Hrvatski političar i književnik rođen 23. svibnja 1823. godine u mjestu Žitnik kod Gospića. Pored političkih aktivnosti bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i političkom satirom (Pisma magjarolacah). Danas se često naziva ocem domovine. U jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a otamo u Peštu na studij teologije. Godine 1848. doktorira filozofiju u Pešti. Tada odlučuje ne posvetiti se svećenićkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.

Nakon neuspjelog pokušaja da dobije mjesto predavača na Zagrebačkom Sveučilištu radi u odvjetničkom uredu g. Šrama sve do 1861. godine. Te je godine izabran za velikog bilježnika Riječke županije, ali je 1862. godine suspendiran i kao protivnik režima osuđen na mjesec dana zatvora. Iste godine izabran je u Hrvatski sabor kao predstavnik Rijeke. Za zastupnika u Hrvatskom saboru biće biran ponovo 1865., 1871., i od 1878. godine do kraja života.

U Hrvatskom saboru je bio najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom, gradeći tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je osnovao s Eugenom Kvaternikom. Od prvih svojih svojih zapisa iz 1861. godine pa do zadnjeg svog govora Ante Starčević je punih 30 godina neumorno dokazivao kako je glavna i najpreča stvar osloboditi se austrijskog sužanjstva i da za hrvatski narod nema života ni sretnije budućnosti dok bude pod Austriom-Madjarijom. Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema umišljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari... urotili protiv narodima. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao Habsburšku dinastiju.

Godine 1863. utamničen je, a nakon izlaska iz zatvora ponovo se zapošljava u Šramovom uredu do listopada 1871. godine. Nakon Kvaternikovog ustanka u Rakovici ponovno je utamničen, a Stranka Prava raspuštena. Sedam godina kasnije (1878.) nanovo je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, čijim je zastupnikom bio sve do svoje smrti. Starčevića su godinama klerikalci napadali kao buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe Boga, ljudi i crkve. To dolazi otuda što u drugoj polovici XIX. stoljeća nitko nije tako oštro i argumentirano ustrajavao protiv negativne uloge klera u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: što je crkva kulturno unazađivala narod; što je služila tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što se različitost vjerske pripadnosti zloupotrebljavala za širenje nacionalog razdora. Prema Starčeviću sjeme razdora baciše Isusovci i Austrija (Djela III, str. 214). A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa (Djela III, str. 216).

U Habsuburškoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima. Vjerovao je u sposbnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja. Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju političkog života. U politici se oslanjao na građanske slojeve, imućnije seljaštvo i inteligenciju. U drugoj polovici XIX. stoljeća bio je najuporniji i najdosljedniji pobornik demokratskih narodnih prava i političkih sloboda. Vjerujući u narodno jedinstvo Južnih Slavena neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestirati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a naročito Serb kao nenarodno i pogrdno. Dok je Slovence smatrao planinskim Hrvatima. Međutim kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime napušta to stajalište. Tako je u listu Sloboda od 23. ožujka 1883. godine izrazio voje shvaćanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago... Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju... mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu... Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!...

Ante Starčević preminuo je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu u 73-oj godini života. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, u u crkvi sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama, a spomenik je izradio Ivan Rendić.

[printscreen]

Baš je bio zanimljiv , čitala sam jednu knjigu gdje je napisao da je vrag/vradžbina
svađanje.
Ali iskreno nikad ne bi znala da Pervan crpi inspiraciju od Starčevića.
E da je sad živ u doba kompjutera sigurno bi bio ko Vlado Gotovac, al ni njega više nema.
Za sve Srbe koji imaju potrebu postat DA, majka mu je bila Srpkinja.
I tak

[printscreen]

meni je iskreno žao kad dođu euri što neće više biti na 1000,00 kuna

[Keya]

Tako je u listu Sloboda od 23. ožujka 1883. godine izrazio voje shvaćanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago... Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju... mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu... Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!...

pravi jugonostalgicar

[manaus]

Jeli Starčevićeva izjava:
"Tko je kriv Hrvatima što se vežu za osobe umjesto za principe" ?

[printscreen]

manaus kaže:

Jeli Starčevićeva izjava:
"Tko je kriv Hrvatima što se vežu za osobe umjesto za principe" ?

Brijem da nema šanse pa nije se on tak izražavao ,i zvuči mi preradikalna izjava za njega, nego puno finije, osim toga i malo arhaičnije.
Moram otići po knjigu kasnije.

[printscreen]

evo piše da je on bio velikohrvat i da je smatrao jel da su to sve Hrvati.

[printscreen]

E ovo je ludo

Ante Starčević: Index je javan spis i mogu ga donjeti svake novine.


malo digresije

[1234567]

printscreen kaže:

meni je iskreno žao kad dođu euri što neće više biti na 1000,00 kuna

Nemora znaciti da ce se ukinuti kune.
Npr.englezi su zadrzali funte.

[dilecto_filio]

nego, smatrate li da je ante starčević nosio opanke?

[horus]

printscreen kaže:

Baš je bio zanimljiv , čitala sam jednu knjigu gdje je napisao da je vrag/vradžbina
svađanje.
Ali iskreno nikad ne bi znala da Pervan crpi inspiraciju od Starčevića.
E da je sad živ u doba kompjutera sigurno bi bio ko Vlado Gotovac, al ni njega više nema.
Za sve Srbe koji imaju potrebu postat DA, majka mu je bila Srpkinja.
I tak

majka mu je bila Hrvatica pravoslavne viere!

a ne serbkinja!!!

[printscreen]

Keya kaže:

pravi jugonostalgicar

je pravi , po njemu je pola Srbije bilo Hrvatska a Srbi su slavoserbi

[printscreen]

horus kaže:

majka mu je bila Hrvatica pravoslavne viere!

a ne serbkinja!!!

ahaaaaaa

[1234567]

Starčević je htjeo ujediniti sve slavene pod hrvatsko ime i govorio je da Srbi ne postoje kao narod a Sloveni su mu bili planinski Hrvati.
Vidi se da je Starčević bio pravaš.

[juanpablom]

1234567 kaže:

Starčević je htjeo ujediniti sve slavene pod hrvatsko ime i govorio je da Srbi ne postoje kao narod a Sloveni su mu bili planinski Hrvati.
Vidi se da je Starčević bio pravaš.

To je bila replika na Vukovo posrbljavanje južnih Slavena

[printscreen]

1234567 kaže:

Starčević je htjeo ujediniti sve slavene pod hrvatsko ime i govorio je da Srbi ne postoje kao narod a Sloveni su mu bili planinski Hrvati.
Vidi se da je Starčević bio pravaš.

ne, Slovenci su planinski Hrvati

[printscreen]

pazite riječnik koji je koristio

držan-dužan
fakcija-frakcija
inokupnije-općenitije
hotkar-tajni agent
jaklen-jezgrovit
povražiše-postadoše vragovi,neprijatelji
prća-izazov
van-osim
pripis-propis
Šumbrieg-Žumberak
usupor-usprkos
itd...

cool

[horus]

printscreen kaže:

ahaaaaaa

sta ahaa?

znas ti uopce od kada u Hrvatskoj postoje serbi?

ocito da ne.

[pantigana]

Jedini u Hrvatskoj koji je podržao Parišku komunu 1871. godine

[WeM]

Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago... Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju... mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu... Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!...


Ante Starčević