Kako naučiti neki strani jezik?

[Lent11]

Moje mišljenje je da se jezik naučiti govoriti može samo ako se boravi zemlji u kojoj se taj jezik govori ili ako se konstantno priča kod kuće.
Moj primjer: pričao s tatom njemački, s mamom hrv, a polako pokušali uvesti i švedski (ali nije išlo, sestra niti je htjela, tati je bilo prenaporno, tako da sad znam male osnove svenskog jezika), a želja mi je naučiti nizozemski i švedski fließend govoriti.

[Maria_¤]

Ok, ja kao tražim neki mp3 CD/DVD samo za slušanje (oću učit njemački). I to audio tipa:
''Hallo, meine name is Stehpan''
''Hello, my name is Steven''
''Ich bin aus Deutchland''
''I am from Germany''

el_mariachi kaže:

2. http://www.michelthomas.com/

Poslušala sam besplatni audio sample (odabrala sam njemački) i ne znam ko je tom liku dao da govori??? Ako sam dobro čula, u početku govori neki starac (možda je to taj idejozačetnik koji tu služi samo u svrhu reklame) kao na engleskom (britanskom) i tako ima stravičan izgovor; šušti, nerazgovjetan je, čuje se kad guta, nije tečno - koma primjer. Moje pitanje je, jesu li ti CD-i s ''profesionalnim čitačima''? Netko može znat jezik, al nije brate mili svatko za to da ga se snima da drugi uče. I da, jesu ti CD-i tipa ovoga gore što sam napisala? Ako ne, ima li netko preporuku za takvo nešto? Ne znaima me link nego baš naziv CD-a, naziv cijelog seta, autora i sl.? Hvala puno.

[Lent11]

Maria_¤ kaže:

Ok, ja kao tražim neki mp3 CD/DVD samo za slušanje (oću učit njemački). I to audio tipa:
''Hallo, meine name is Stehpan''
''Hello, my name is Steven''
''Ich bin aus Deutchland''
''I am from Germany''


Poslušala sam besplatni audio sample (odabrala sam njemački) i ne znam ko je tom liku dao da govori??? Ako sam dobro čula, u početku govori neki starac (možda je to taj idejozačetnik koji tu služi samo u svrhu reklame) kao na engleskom (britanskom) i tako ima stravičan izgovor; šušti, nerazgovjetan je, čuje se kad guta, nije tečno - koma primjer. Moje pitanje je, jesu li ti CD-i s ''profesionalnim čitačima''? Netko može znat jezik, al nije brate mili svatko za to da ga se snima da drugi uče. I da, jesu ti CD-i tipa ovoga gore što sam napisala? Ako ne, ima li netko preporuku za takvo nešto? Ne znaima me link nego baš naziv CD-a, naziv cijelog seta, autora i sl.? Hvala puno.

Takva rečenica ne postoji, samo da kažem, jer se tako jedostavno ne može reći, "Ja sam iz Njemačke / Dolazim iz Njemačke" : Ich komme aus DE.
http://www.goethe-verlag.com/book2/HR/HRDE/HRDE002.HTM

[tty]

Lent11 kaže:

Takva rečenica ne postoji, samo da kažem, jer se tako jedostavno ne može reći, "Ja sam iz Njemačke / Dolazim iz Njemačke" : Ich komme aus DE.
http://www.goethe-verlag.com/book2/HR/HRDE/HRDE002.HTM

Zašto to misliš? Izvornim govornicima je i jedno i drugo posve normalno. Ne znam da li se te ograničavaš ne neki poseban regiolekt ili si se zabunio ali obje konstrukcije (bin aus, komme aus) su sasvim u redu (naravno, ako izuzmemo tipfeler u Deutschland i 'potrganost' prve rečenice koja očito nije od strane govornika napisana).

[Maria_¤]

E, hvala puno, ali ima li tko baš naziv nekog CD/DVD-a? Dakle cijeli set? Malo osebujnija stvar (da ne kažem ozbiljnija).
Osim ovog gore linka... koji je isto ok.
Hvala.

[LauraL]

ja sam dvije godine učila francuski u francuskoj alijansi(jedan puta tjedno po dva školska sata) što sam shvatila više kao nekakav oblik rekreacije i nisam se ozbiljnije uhvatila učenja te sam nakon te dvije godine jedva znala sastaviti malo složeniju rečenicu.
Igrom slučaja sam završila u Briselu na 7 mjeseci i tamo sam išla na nekakav tečaj za strance koji je trajao dva mjeseca. Neugodno mi je za reći ali nakon svega toga francuski razumijem (ako sporije pričaju) tu i tamo a progovorila nikada nisam. Riječi jednostavno nisu iz mene izlazile.

E sad, zainatila sam se i ima da ga naučim!
Oboružat ću se knjigama i filmovima i nema posustajanja!

[anđeo tame]

ja sam sad tek počela učiti francuski i (naravno) imam problema s izgovorom. da li netko zna neku stranicu ili bilo što na netu, gdje ja mogu upisati neku riječ ili rečenicu, pa da mi se ona izgovori? prevoditelj na googlu je katastrofa, dobar je za neke jako kratke riječi, ali za nešto duže je katastrofa - uopće ne kužim kaj govori... ili možda znate gdje da nađem neki video za francuski koji mi može pomoći?
ja ne učim francuski sama, učim ga na faksu, kao predmet koji nije obavezni, imamo sat i pol tjedno i nastane mi problem kad ponavljam doma ono što smo radili - većina videa za učenje francuskog su mi preopširni, većina njih je baš za samostalno učenje francuskog.
unaprijed hvala!

[cosanostra]

Počni s ovim:
http://french.about.com/od/pronunciation/a/letters.htm

dole imaš basic, more pronunciation itd.

Probaj i s ovim, ali ne znam do koliko riječi možeš isprobavati, nemoj se baš pouzdati u to 100%. Ovo sa snimljenim riječima je ok.

http://www.oddcast.com/home/demos/tt...le.php?sitepal

[PinkMuffin]

U principu je veoma teško naučiti strani jezik u dobi od adolescencije nadalje. Nije nemoguće ali uglavnom su djeca bolji učenici stranih jezika. Iskustvo mi je pokazalo da se zapravo najbolje uči kada se čita knjiga (ispočetka jest teško i doslovno si morate prevesti svaku riječ ali nakon nekoliko stranica već je lakše) ili gleda film bez prijevoda ili još bolje sa titlovima na istom jeziku (odmah saznate kako se nešto piše).

[cosanostra]

Da, samo naći titlove na izvornom jeziku iznimno je teško. Npr. zašto bi netko pisao titlove za hrvatski film na hrvatskom? Zato da bi neki stranac koji uči hrvatski mogao lakše razumijeti? Teško je to objasniti ljudima.

[Eurifesa]

cosanostra kaže:

Da, samo naći titlove na izvornom jeziku iznimno je teško. Npr. zašto bi netko pisao titlove za hrvatski film na hrvatskom? Zato da bi neki stranac koji uči hrvatski mogao lakše razumijeti? Teško je to objasniti ljudima.

Pa za gluhe, pobogu.

[ArkinAardvark]

andjeo29 kaže:

ja sam sad tek počela učiti francuski i (naravno) imam problema s izgovorom. da li netko zna neku stranicu ili bilo što na netu, gdje ja mogu upisati neku riječ ili rečenicu, pa da mi se ona izgovori? prevoditelj na googlu je katastrofa, dobar je za neke jako kratke riječi, ali za nešto duže je katastrofa - uopće ne kužim kaj govori... ili možda znate gdje da nađem neki video za francuski koji mi može pomoći?
ja ne učim francuski sama, učim ga na faksu, kao predmet koji nije obavezni, imamo sat i pol tjedno i nastane mi problem kad ponavljam doma ono što smo radili - većina videa za učenje francuskog su mi preopširni, većina njih je baš za samostalno učenje francuskog.
unaprijed hvala!

Forvo

A i Wiktionary za vecinu francuskih rijecim ima IPA transkripciju a za dobar dio i izgovor. Takodjer, i Wiktionnaire je jako dobar sto se tice toga.

[cabo love]

Opcenito je jako tesko nauciti ritam i intonaciju ako ne zivis u zemlji gdje se govori jezik, ili nisi u kontaktu s ljudima. Jer je to dio jezika na koji najmanje mozes svjesno utjecati. To pokupis spontano kad tamo zivis.

Gramatika, rijeci, pa i izgovor, (pa cak i liaison) sve se to dade, manje ili vise nauciti cak i preko tecaja kao sto su Teach yourself. Ali ritam, intonacija Pogotovo to vrijedi za jezike u kojima je ritam, intonacija, pitch od velikog znacaja (kao norveski ili japanski) [ovdje ne govorim o tonskim jezicima kao kineski i vijetnamski].

Za norveski, saznanje da rijec X ili Y ima uzlazni ili silazni naglasak je od relativnog znacaja. Kad ta rijec dolazi u odnos s drugim rijecima u recenici, ''pjev'' moze poprimiti
na milijarde mogucih intonacijskih (sing a song) oblika. A to je nemoguce nauciti ponavljanjem izoliranih rijeci s forvo-a ili ucenjem naglasaka izoliranih rijeci iz rjecnika.
(Zato se mnogi tecajevi norveskog i japanskog uopce ne bave tim aspektom: pitchom).

U Norveskoj svaka regija ima razlicitu distribuciju pitcha (uzlaznosti/silaznosti) naglaska. Dakle, globalno se radi o necem vrlo relativnom,
ali lokalno (u lokalnom dijalektu, svi Norvezani govore prije svega dijalekt), on sluzi za razlike izmedju rijeci.

Isto tako 7 vokala u talijanskom: 90% talijanskih govora ima 7 vokala, iako njihova distribucija moze biti (i cesto je) razlicita od (toskanskog) standarda:

pésca (zatvoreno e): '''ribarstvo'' u Toskani i u standardu; ''breskva'' u Milanu
pèsca (otvoreno e): ''breskva'' u Toskani i u standardu; ''ribarstvo'' u Milanu

itd. itd. Ako zelis nauciti talijanski bez stranog naglaska, moras usvojiti 7-vokalski sustav, bilo standardni ili regionalni.
Slicno vrijedi i za norveski i za pitch sustav, moras usvojiti standardni (iz Osla) ili lokalni (npr. u Bergenu se rijeci koje se u Oslu izgovoraju uzlaznim naglaskom izgovaraju silaznim, i obrnuto).

[anđeo tame]

cosanostra kaže:

Počni s ovim:
http://french.about.com/od/pronunciation/a/letters.htm

dole imaš basic, more pronunciation itd.

Probaj i s ovim, ali ne znam do koliko riječi možeš isprobavati, nemoj se baš pouzdati u to 100%. Ovo sa snimljenim riječima je ok.

http://www.oddcast.com/home/demos/tt...le.php?sitepal

ArkinAardvark kaže:

Forvo

A i Wiktionary za vecinu francuskih rijecim ima IPA transkripciju a za dobar dio i izgovor. Takodjer, i Wiktionnaire je jako dobar sto se tice toga.

hvala još jednom!

[el_mariachi]

cosanostra kaže:

Da, samo naći titlove na izvornom jeziku iznimno je teško. Npr. zašto bi netko pisao titlove za hrvatski film na hrvatskom? Zato da bi neki stranac koji uči hrvatski mogao lakše razumijeti? Teško je to objasniti ljudima.

pa vjerojatno je tesko naci titlove na hrvatskom ali neke druge drzave prakticiraju te titlove zbog gluhih osoba.. naime na TV textu postoji opcija da li to ukljuciti ili ne..
ali u biti se slazem da je tako nesto vrlo tesko naci na netu

cabo love: a kako objasnjavas cinjenicu da je esperanto star ca. 140g i niko od tih svih govornika nije bio u Esperantiji..i taj jezik zivi i sve je jaci..pogledaj broj clanaka na esperanto wiki i na hr. wiki usporedbe radi

[cabo love]

Esperanto, interlingvu, klingonski ne smatram zivim jezicima.
Iza jezika treba stajati knjizevnost (ili barem usmena predaja), kultura i civilizacija.

Ucenje esperanta je manje opipljivo nego astrofizika.
Akusticki gledano, klingonski mi zvuci bolje od esperanta.

[lie]

PinkMuffin kaže:

U principu je veoma teško naučiti strani jezik u dobi od adolescencije nadalje. Nije nemoguće ali uglavnom su djeca bolji učenici stranih jezika. Iskustvo mi je pokazalo da se zapravo najbolje uči kada se čita knjiga (ispočetka jest teško i doslovno si morate prevesti svaku riječ ali nakon nekoliko stranica već je lakše) ili gleda film bez prijevoda ili još bolje sa titlovima na istom jeziku (odmah saznate kako se nešto piše).

Naučiti strani jezik - kako bi to točno definirala - do koje granice je potrebno doći da bi se "naučilo" strani jezik? Jer ja se slažem s time da je nakon teen ere teže učiti jezik. Tu je niz parametara koji utječu na uspješnost usvajanja stranog jezika.
To da mala djeca najlakše usvajaju jezik stoji, al da ne zalazimo u psiholingvističke i druge sfere to je samo onako ugrubo rečeno

Inače ovo šta kažeš za gledanje filmova na stranom jeziku s titlovima - to je odlično, isto ko i čitanje, al to su metode koje imaju puno više efekta tj. maksimum učinak (pogotovo kod odraslih) kad se već neka podloga stvori.

[cabo love]

Ja portugalski ucim od 14. godine, a engleski od 13. I nije mi tesko produbljivati znanje. Spanjolski ucim 2. godine, i prilicno mi je tezak, mozda zato jer se furam na portugalski. Ili mi je dosadno uciti jezik koji razumijem 98%, a onih 2% smatram ''finesama''. To stvara jedan napor, pa se moram prisiljavati uciti nove rijeci iz spanjolskog. Ali nije strasno.

Norveski mi je bas tezak.
Dobro, laksi je od njemackog koji sam ucio u osnovnoj, ili srednjoj.
Ali sad kako sam u srednjim dvadesetim godinama...Hm, jezik mi ne ulazi spontano, nego bas moram upamcivati s naporom. A to je, hm, naporno.

Da barem imam 15 godina i da mi mozak upija sve samo tako.
Mislim da ljudi s godinama postanu lijeni. Evo ja imam puno knjiga za ucenje tamilskog i malayalama, ali nikako da pocnem.

Ja se sjecam kad sam bio u srednjoj skoli...Svaki film ili seriju na engleskom ja sam gledao uz biljeznicu i papir, i biljezio nove rijeci i fraze.
U ovim godinama sada, hm, to bi mi se cinilo prenaporno. Nemam vise toga elana.

Trenutno mi je najveca motivacija za ucenje putovanje. Npr. kad idem posjetiti tetu u Italiju, onda par tjedana prije obnovim talijanski iz knjiga i naucim par novih rijeci i to je to.
I onda dosta dobro govorim talijanski tamo. Ali kad se vratim nazad, ne koristim talijanski mjesecima, i znanje mi stagnira.

To je kao spremanje ispita na fakultetu. Naucis super za ispit, a za par mjeseci ti se znanje reducira za 50%, pa makar si bio dobio i odlican iz predmeta.

Mislim da je najvaznije da si odredite razinu do koje zelite doci. Za near-native razinu morate barem godinu dana zivjeti u zemlji gdje se jezik govori, da jezik udje onako ''nesvjesno'' u vas, da ''zivite'' jezik. Vecina ljudi ''precjenjuje'' svoje sposobnosti. Cak ni diploma C2 razine nije garancije da cete proci pod ''near-native''. Uvijek ce postojati nesto sto ce vas odati.

Mozda je za ucenje jezika najvaznije ''govoriti ga''. Ne slusanje, ne pisanje, nego baratanje jezikom (organom govora).

Jedan brazilski profesor (portugalskog) je rekao da je on najbolje naucio engleski tako sto je stalno razmisljao na engleskom. Na taj nacin mu je jezik prestao biti strani, i postao njegov.

No govorenje u sebi, razmisljanje, citanje, to moze biti dobro percepcijski, ali za pravilan izgovor bitna je i artikulacija. Tu preporucam citanje na glas: knjiga, casopisa.
Moze i gledanje filma (DVD) pa stavite pauzu, pa ponovite za glumcem istom brzinom.

Kad sam bio u Indiji, jedan Malajalac mi je rekao da jos nije cuo stranca da govori tocno malayalam, da je nemoguce nauciti malayalam.
A ja sam mu rekao...Tko ima besprijekorni izgovor, neka prvi baci kamen. Kao prvo, pogledajte kako vi Malajalci govorite engleski, vi mislite da je to pravilan izgovor engleskog, ali sve engleske konsonante i vokale izgovarate kao da je to malayalam. Onda je zasutio.

[lie]

lie kaže:

Jer ja se slažem s time da je nakon teen ere teže učiti jezik.

sad sam skužila da sam napisala da se slažem, htjela sam napisat da se NE slažem, sorry

@cabo love

To je sve stvar motivacije ovo šta ti govoriš, jer kažeš da ti je španjolski teško učiti i potom nastavljaš drugačijim tonom tj. objašnjavaš zašto ti je "težak" ili teško za učiti.

Zaključak do kojeg sam ja došla je da kad osoba stekne određeno znanje nekog jezika i krene učit novi jezik, a on pripada istoj skupini jezika ko i onaj prvi onda se ti jezici uče komparativnom metodom. Naravno, ono što je i prijeko potrebno je poznavanje gramatike vlastitog jezika.

Ovo šta kažeš da je možda najvažnije "govoriti" neki jezik, sve ovisi o "kontekstu" jer ako ideš na putovanje i "treba" da znaš taj jezik da bi mogao se nekako sporazumijevati onda da najvažnije je znati bazične stvari toliko da se možeš sporazumijevati i voditi neki najosnovniji dijalog, al ako recimo studiraš taj neki jezik onda je sve jednako važno - jer onda govoriti jezik nema isto značenje ni težinu, jednako je važno stvarati gramatički točne rečenice, pravilno ih izgovarati itd...

I naravno da su svi multimedijalni sadržaji i više nego uber korisni za poboljšanje razine znanja jezika. Ja recimo "kupim" neku knjigu u PDF-u i audio verziji i onda prebacim na mp3 i gledam u tekst i slušam, ili pustim samo audio i pišem šta govore i onda usporedim s originalom. To mi je postala nova najdraža metoda jer s jednom A4 str knjige mogu se zabavljat mjesec dana.

[cabo love]

Pa slazem se za komparativnu metodu. Jer meni je totalno (bilo) nezanimljivo uciti spanjolski ab ovo...Ono ¿A qué te dedicas? Ili No me gusta el pescado. Onda uglavnom samo automatski prevodim s portugalskog. Ucim razlike po jednom portugalsko-spanjolskom rjecniku, ali tek sam dosao do slova R. A onda iz gramatike proradim gramatiku (konjunktiv mi je lagan, ali spanjolski nepravilni glagoli su teski, ima ih mnogo vise nego u portugalskom). Tu i tamo napravim pokoju gresku, ali Spanjolcima je to simpaticno.

I smijesno mi je sto kad cuju kako govorim (seseante)...Oni misle da ja ne mogu reci th (el thielo athul). A uopce se ne radi o tome da ne mogu, nego mi je lakse i komotnije ovako sa s. Mislim da bi bili ljutiti da znaju pravu istinu (Oni mogu kazati th ali ne zele! ).