Paganija

[Dilecto Filio]

Ovcoder kaže:

Imam par pitanja ako netko zna.
Da li je ta zemlja od svog osnutka bila u vazalnom odnosu s Hrvatskom? Znam da je bila za vrijeme Tomislava, ali za vrijeme ostalih vladara ne znam.
Što je bilo s njom kasnije? Kako je propala?

zašto bi isto "osnivao" zemlju koja je od početka u vazalnom odnosu? također, nema nikakvog dokaza da je paganija bila u odnosu prema hrvatskoj u vrijeme tomislava. dapače, konstantin profirogenet ju navodi kao samostalnu sklaviniju i ne dovodi ju u nikakvu vezu s hrvatskom (osim što se spominju u istom poglavlju).

raukar navodi da je u drugoj polovici 11. stoljeća neretljanska kneževina bila samostalna cjelina (npr. berigoj se u jednom kartularu titulira kao rex, a okružen je trojicom župana i satnikom). doduše, činjenica da se neretljanski uglednici javljaju u zvonimirovim ispravama svjedoče u prilog povezivanju dvaju političkih entiteta. ipak, neretljanska kneževina se tek u 12. stoljeću u potpunosti uključuje u opseg ugarsko-hrvatskog kraljevstva. postepeno, kneževina postaje teren kačića koji priznaju vrhovnu vlast ugarskih kraljeva (...v' d'ni kraja bely...), a djelomično se društveno približava ustrojstvu komunlanih društava.

[Ovcoder]

Hoćeš reči da su sve te zemlje: Neretvanska kneževina (Paganija), Zahumlje (Hum), Travunija i Duklja (Zeta) bile samostalne?
Ja sam negdje čitao da su one povremeno priznavale vrhovnu vlast hrvatskog kralja ili tako nešto. Znam da na kartama nikad nemaju punu liniju, već su iscrtkane.

[Dilecto Filio]

Ovcoder kaže:

Hoćeš reči da su sve te zemlje: Neretvanska kneževina (Paganija), Zahumlje (Hum), Travunija i Duklja (Zeta) bile samostalne?
Ja sam negdje čitao da su one povremeno priznavale vrhovnu vlast hrvatskog kralja ili tako nešto. Znam da na kartama nikad nemaju punu liniju, već su iscrtkane.

pa u nekom periodu svoje povijesti one su svakako bile samostalne. postoje i vrela koja to potvrđuju. naravno, može se raspravljati do koje su mjere i koliko dugo one održale samostalnost u odnosu na susjede (npr. travunija je brzo nestala, a s druge strane duklja je postala kraljevstvo). no za paganiju/nereljansku kneževinu se sigurno može reći da je mnogo više bila samostalna nego vazalna.

o tome da karte treba uzimati s rezervom dovoljno je rečeno ovdje.

[balkanski pastuh]

Možda ću ga sada žestoko opaliti, no mogu li se "servi" (famuli) koji se javljaju na južnoj obali hrvatskog dijela Jadrana povezati sa Porfirogenetovim Srbima koje nalazi u Sklavinijma?

[demon]

Ovcoder kaže:

Hoćeš reči da su sve te zemlje: Neretvanska kneževina (Paganija), Zahumlje (Hum), Travunija i Duklja (Zeta) bile samostalne?
Ja sam negdje čitao da su one povremeno priznavale vrhovnu vlast hrvatskog kralja ili tako nešto. Znam da na kartama nikad nemaju punu liniju, već su iscrtkane.

Za Travuniju, Zahumlje, Hrvatsku i Srbiju imamo podatke o vladarima u DAI. Za Paganiju i Duklju nemamo. Isto tako upada u oči jedan bitan detalj a to je kako bizantski gradovi kojima su u zaleđu Hrvatska, Travunija i Zahumlje plaćaju danak vladarima zaleđa, a oni kojima je u zaleđu Duklja to ne čine. Nedostatak podataka o vladarima Duklje znači da oni nisu bili bitni, a činjenica da niti ne dobivaju danak od obalnih gradova ukazuje na to da su dotični vladari zavisni od Bizanta.

Travunija (s Konavlima), Paganija i Zahumlje su naseljeni Srbima, ali opet Travunija je Srbija dok se ne odvoji iako i onda priznaje vrhovnu vlast iste, tako da je to srpstvo u biti politička pripadnost, odnosno negdje u prvoj polovici 10. st. Srbija vlada sa te tri sklavinije. Potvrdu za ovo nalazimo u DAI. Srpski knez Petar dočekuje bizantskog poslanika u Paganiji

protospatar Leon Rabdouhos, koji je poslije toga bio počašćen čašću magistra i upravom vođenja stranih poslova, došao je u Paganiju, koja je u to vrijeme bila pod kontrolom kneza Srbije, s ciljem da se posavjetuje i dogovori s tim istim knezom Petrom, o nekoj službi i poslu.

Otkud i kako je knez Srbije došao do Paganije? Izgleda da se to zbilo u doba rata istog kneza sa knezom Zahumlja. Put do Paganije je išao preko Zahumlja. Teško da će Mihajlo biti sabijen samo na Pelješac i dubrovačko primorje, a da su praktično svi okolni otoci u vlasti srpskog kneza... prije će bit da Mihajlo drži i Pelješac i otoke. Ovo bi značilo kako je krajem 9. st. i početkom 10. st.. Zahumlje obuhvaćalo i Paganiju. Zanimljivo je kako u djelu De Ceremoniis nema spomena vladara Paganije.

To the Prince (archon) of Croatia (Chrovatia); to the Prince of the Serbs (Servloi); to the Prince of the Zachlumi [people of Zahumlje]; to the Prince of Kanali; to the Prince of the Travuni [people of Travunija]; to the Prince of Duklja; to the Prince of Moravia. The protocol for them. "Command (keleusis) from the Christ-loving Despots to [Name] Prince of [Place]."

Ono je napisano za Konstanitna Porfirogeneta i njegove nasljednike koristeći prethodnu korespodenciju i običaje carskog dvora.

Mihajlo Višević vladar Zahumlja, a i Paganije, nije Srbin, iako su njegovi podanici kako takvi navedeni što je još jedan dokaz da je srpstvo tih malih sklavinija nastalo njihovim pripajanjem od strane srpskih knezova.

Razdvajanje Paganije od Zahumlja se vjerovatno zbiva iza Mihajlove smrti, ali zasigurno u doba dok je car Konstantin još živ, znači u razdoblju 930-950. Moguće da je ono bilo povezano sa obnovom Srbije od strane kneza Časlava koji je zavladao onim što je Zahumlje, a nije uspio ovladati onim što je Paganija. Ovo bi objasnilo činjenicu da Zahumlje nema niti jednog otoka.

[demon]

balkanski pastuh kaže:

Možda ću ga sada žestoko opaliti, no mogu li se "servi" (famuli) koji se javljaju na južnoj obali hrvatskog dijela Jadrana povezati sa Porfirogenetovim Srbima koje nalazi u Sklavinijma?

Ne.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=...ak_jezik=76940

[Dilecto Filio]

demon kaže:

Isto tako upada u oči jedan bitan detalj a to je kako bizantski gradovi kojima su u zaleđu Hrvatska, Travunija i Zahumlje plaćaju danak vladarima zaleđa, a oni kojima je u zaleđu Duklja to ne čine. Nedostatak podataka o vladarima Duklje znači da oni nisu bili bitni, a činjenica da niti ne dobivaju danak od obalnih gradova ukazuje na to da su dotični vladari zavisni od Bizanta.

ovo me podsjetilo na podatak iz 29. glave DAI-a u kojem su pobrojani narodi koji idu u pohod na bari. navodi se da su carsku vojsku pratili hrvati, srbi, zahumljani, travunjani, kanaliti, dubrovčani te ostali dalmatinski gradovi. jedino se pagani/neretljani i dukljani ne spominju. to možda može značiti dvije stvari:
1. ne priznaju nikakav oblik bizantskog vrhovništva
2. uklopljeni su u sastav neke druge sklavinije (možda srbije s obzirom na doček protospatara leona)

[demon]

Dilecto Filio kaže:

ovo me podsjetilo na podatak iz 29. glave DAI-a u kojem su pobrojani narodi koji idu u pohod na bari. navodi se da su carsku vojsku pratili hrvati, srbi, zahumljani, travunjani, kanaliti, dubrovčani te ostali dalmatinski gradovi. jedino se pagani/neretljani i dukljani ne spominju. to možda može značiti dvije stvari:
1. ne priznaju nikakav oblik bizantskog vrhovništva
2. uklopljeni su u sastav neke druge sklavinije (možda srbije s obzirom na doček protospatara leona)

Koliko pamtim doslovno se navodi kako Dubrovčani prevoze: Hrvate, Zahumljane, Travunjane, Srbe i Konavljanje.

Uzevši u obzir činjenicu kako Hrvati i Pagani imaju vlastite brodove (to za njih piše u DAI) tad oni ne trebaju prevoz. Dubrovčani prevoze samo one koji su im u zaleđu. Meni je ta stvar bila zanimljiva upravo zbog Hrvata koji se tu pojavljuju. Otkud ti? Izlazi da oni mogu biti samo u Zahumlju.

Na drugoj strani u pohodu na Bari Pagani i Hrvati nisu podanici Bizanta. Travunjani i Konavljani preko pripadnosti Srbiji možda i jesu, ali opet problem su Zahumljani. Nekom logikom su oni morali biti u doba pohoda na Bari spojeni sa Paganijom. Jedino ako je to tek proces stvaranja te zajedničke Zahumsko-paganske države pa veze nisu ojačale, naime nešto prije događaja oko Barija završava vladavima Mihajla III (Pijanice) za kojeg se vezuje priča o propadanju carske moći i odvajanju dalmatinskih gradova, odnosno slabljenju carske vlasti. No opet pitanje je da li je isti stvarno bio toliko nesposoban, ili je namjerno ocrnjen.

Sama činjenica da bi Paganija morala biti u prvoj polovici 9. st. bizantska, a Zahumlje franačko čini priču još više zamršenom, tim više što se onda stvari okrenu, a onda trebaju biti zajedno. Totalno ludilo, a nama fali izvora za to povezati.

Napokon tu smo došli i do Travunije. Kako se zovu dva tamošnja vladara? Imena koja mogu zvučati malo čudno.

Možda je doista postojala i treća franačka vazalna kneževina od Duvna do Duklje?

Nije li nešto takvo objavljeno u katalogu izložbe Hrvati i Karolinzi? Mislim na kartu na početku knjižice kao prilog pisanju Ančića?) Nadam se da sam sve dobro popamtio.)

[Dilecto Filio]

demon kaže:

Koliko pamtim doslovno se navodi kako Dubrovčani prevoze: Hrvate, Zahumljane, Travunjane, Srbe i Konavljanje.

Uzevši u obzir činjenicu kako Hrvati i Pagani imaju vlastite brodove (to za njih piše u DAI) tad oni ne trebaju prevoz. Dubrovčani prevoze samo one koji su im u zaleđu. Meni je ta stvar bila zanimljiva upravo zbog Hrvata koji se tu pojavljuju. Otkud ti? Izlazi da oni mogu biti samo u Zahumlju.

hm, ali uopće se ne navodi da dubrovčani ikoga prevoze. citiram "kanonsko" izdanje moravcsik-jenkins:

The king and the pope acceded to the emperor's request, and both of them came with a large force and joined up with the army sent by the emperor and with the Croats and Serbs and Zachlumian chiefs and the Terbouniotes and Kanalites ad the men of Ragusa and all the cities od Dalmatia (for all these were present by imperial mandate); and they crossed over into Lombardy, and laid siege to the city of Bari and took it.(

što se ostatka tiče, slažem se da je sizuacija poprilično konfuzna. nastojat ću pogledati katalog "karolinzi i hrvati" pa da vidimo što točno stoji. jedino čega se sjećam od ančićevog priloga jest ona karta koja prikazuje sličnost etnonima na panonsko-jadranskom i poljskom prostoru.

[demon]

Dilecto Filio kaže:

hm, ali uopće se ne navodi da dubrovčani ikoga prevoze. citiram "kanonsko" izdanje moravcsik-jenkins:

Odmah ispod toga što si citirao ide:

The Croats and the other chiefs of Slavs were carried over into Lombardy by the inhabitants of the city of Ragusa in their own vessels.

Ako pogledaš ovu i rečenicu prije onda ispada da Slavene sa istočne strane Jadrana prevoze Dubrovčani. Naime u rečenici prije kod nabrajanja započinje sa Hrvatima, a u idućoj rečenici kaže Hrvati i drugi. Očito je na koga misli kao i da je skratio rečenicu da izbjegne bespotrebno ponavljanje.

Dilecto Filio kaže:

što se ostatka tiče, slažem se da je sizuacija poprilično konfuzna. nastojat ću pogledati katalog "karolinzi i hrvati" pa da vidimo što točno stoji. jedino čega se sjećam od ančićevog priloga jest ona karta koja prikazuje sličnost etnonima na panonsko-jadranskom i poljskom prostoru.

Ima dvije o ovom području i jedna sa prikazom nalazišta franačkih mačeva po Europi, koliko pamtim. Ta koju si naveo se bavi nama kao i karta sa franačkim vazalnim kneževinama, s tim da je tu spojio Ljudevitovu kneževinu sa onom Borninom, po mom skromnom sudu neopravdano.

[Dilecto Filio]

demon kaže:

Ako pogledaš ovu i rečenicu prije onda ispada da Slavene sa istočne strane Jadrana prevoze Dubrovčani. Naime u rečenici prije kod nabrajanja započinje sa Hrvatima, a u idućoj rečenici kaže Hrvati i drugi. Očito je na koga misli kao i da je skratio rečenicu da izbjegne bespotrebno ponavljanje.

ups, u pravu si. zbilja nemam pojma kako mi je to promaknulo međutim, moguće je da ih nisu prevozili samo dubrovčani nego i drugi dalmatinci - kao što si rekao, očito je izbjegavao nepotrebna ponavljanja.

no ono što je meni puno bitnije jest rečenica "for all these were present by imperial mandate". smatram da se to odnosi na sve pobrojane, a ne samo dalmatinske gradove. još je zanimljivo da "mandate" u grčkom izvorniku stoji kao keleusis, a to je ista riječ koja se spominje u de ceremoniis kad opisuje kako se ophoditi prema vladarima sklavinija.

demon kaže:

Ima dvije o ovom području i jedna sa prikazom nalazišta franačkih mačeva po Europi, koliko pamtim. Ta koju si naveo se bavi nama kao i karta sa franačkim vazalnim kneževinama, s tim da je tu spojio Ljudevitovu kneževinu sa onom Borninom, po mom skromnom sudu neopravdano.

što se karte koju sam spomenuo tiče, zanimljivo je da DAI navodi da su vladari zahumljana podrijetlom s područja visle.

[demon]

Dilecto Filio kaže:

ups, u pravu si. zbilja nemam pojma kako mi je to promaknulo međutim, moguće je da ih nisu prevozili samo dubrovčani nego i drugi dalmatinci - kao što si rekao, očito je izbjegavao nepotrebna ponavljanja.

Ovo bi moglo proći da je rekao Dubrovčani i drugi u svojim brodovima, ali samo navodi Dubrovčane. Izlazi da su Paganija i Hrvatska bile izvan carske vlasti. Primjećuješ da nema ni Dukljana. To je logično, kako već prije rekoh za njih čak nije ni bitno ko im vlada jer su zavisni, pa su oni vjerovatno dio nekog službenog bizantskog kontigenta, a ne onog polusamostalnih vazala, ili jednostavno ih voze brodovi Dračkih tvrđava, a to pisac ne smatra Dalmacijom.

Dilecto Filio kaže:

no ono što je meni puno bitnije jest rečenica "for all these were present by imperial mandate". smatram da se to odnosi na sve pobrojane, a ne samo dalmatinske gradove. još je zanimljivo da "mandate" u grčkom izvorniku stoji kao keleusis, a to je ista riječ koja se spominje u de ceremoniis kad opisuje kako se ophoditi prema vladarima sklavinija.

Ovo stoji ali opet između Barija i nastanka De Ceremoniis prolazi 60-70 godina. Sasvim moguće je kako je za Bazilija I Bizant doista doveo u vazalni položaj sve istočnojadranske sklavinije. Napokon epizoda sa Zdeslavom je 878-879., a to je iza Barija i sve u doba Bazilija I. Koliko me sjećanje služi u doba dok Pagani i Hrvati ratuju pod Barijem bizantska flota pustoši njihovu obalu. Mislim da se i uvođenje plaćanja danka pripisuje Baziliju I. Ukratko postavio je svoje štićenike i onda ih sve zvao istim načinom i to je zapisano i kasnije u De Ceremoniis prepisano.

Dilecto Filio kaže:

što se karte koju sam spomenuo tiče, zanimljivo je da DAI navodi da su vladari zahumljana podrijetlom s područja visle.

Da. Vjerovatno iz Bijele Hrvatske. Tako bi riješili Hrvate koje voze Dubrovčani. Visla jest centralna rijeka Bijele Hrvatske, uz sasvim realnu pretpostavku da je Mala Poljska u stvari nekadašnja Bijela hrvatska.


No ove sve su tek moje špekulacije.

[Dilecto Filio]

demon kaže:

Ovo stoji ali opet između Barija i nastanka De Ceremoniis prolazi 60-70 godina.

mislim da to nije toliko bitno. naime, priča o opsadi barija je zapisana u DAI koji je zapravo suvremen de ceremoniis.

demon kaže:

Sasvim moguće je kako je za Bazilija I Bizant doista doveo u vazalni položaj sve istočnojadranske sklavinije. Napokon epizoda sa Zdeslavom je 878-879., a to je iza Barija i sve u doba Bazilija I. Koliko me sjećanje služi u doba dok Pagani i Hrvati ratuju pod Barijem bizantska flota pustoši njihovu obalu. Mislim da se i uvođenje plaćanja danka pripisuje Baziliju I. Ukratko postavio je svoje štićenike i onda ih sve zvao istim načinom i to je zapisano i kasnije u De Ceremoniis prepisano.

više sam sklon vjerojavati da pagani nisu bili pod barijem. naime, određeni slavenski gusari su 870. napali brod papinskih poslanika i to je bio formalni razlog za bizantsku intervenciju na istočnojadranskoj obali. historiografija se uglavnom slaže da su neretljani krivi za taj napad i da oni nakon 870. priznaju bizantsko vrhovništvo. u kojoj su mjeri i zašto pritom stradale hrvatske zemlje, zanimljivo je pitanje. pretpostavka da je pritom stradala hrvatska proizlazi iz protestnog ludovikovog pisma u kojem se on žali da su bizantinci napali castra nostra, sclavenia nostra i sclaveni nostra (naše gradove, našu sklaviniju i naše slavene). no misli li car zbilja na hrvate kad spominje slavene?

[demon]

Dilecto Filio kaže:

mislim da to nije toliko bitno. naime, priča o opsadi barija je zapisana u DAI koji je zapravo suvremen de ceremoniis.

No na drugoj strani se moraš složiti da je DAI kompilacija više izvora različitih starosti i različitih autora. Recimo pogledaj samo granice sklavinija. Nekad davno je nekolicina nas luckastih amatera zaključila kako je stvarno Imota morala biti u jednom trenutku pod Srbijom, ali to nam je rušilo tezu o granicama rađenim po drugom poglavlju. Ispada da se radi o dva opisa granica u dva različita razdoblja, a sve je spakirano u jedan izvor.

Opet kad se radi o nečemu što daje upute za diplomatsku korespodnenciju tad je preciznost ipak bitna.

Dilecto Filio kaže:

više sam sklon vjerojavati da pagani nisu bili pod barijem. naime, određeni slavenski gusari su 870. napali brod papinskih poslanika i to je bio formalni razlog za bizantsku intervenciju na istočnojadranskoj obali. historiografija se uglavnom slaže da su neretljani krivi za taj napad i da oni nakon 870. priznaju bizantsko vrhovništvo. u kojoj su mjeri i zašto pritom stradale hrvatske zemlje, zanimljivo je pitanje. pretpostavka da je pritom stradala hrvatska proizlazi iz protestnog ludovikovog pisma u kojem se on žali da su bizantinci napali castra nostra, sclavenia nostra i sclaveni nostra (naše gradove, našu sklaviniju i naše slavene). no misli li car zbilja na hrvate kad spominje slavene?

Ovo stoji, no pročitao sam nekoć jednu zanimljivu tezu, ali ne pamtim točno kod koga. Čista teorija urote! Pazi teorija urote prije 1140 godina.

Otprilike ide ovako:
Papinski poslanici su iskamčili nešto u Carigradu što im je nevoljko odobreno. Oni su to fino dobili crno na bijelo. Problem je bio samo što car i patrijarh nisu htjeli to nikad poštovati, ali u spisima je zapisano kako će to poštovati. Iskoristili su trenutak da zaskoče papinske poslanike pred obalom koja je priznavala franačku vlast i maznu im spise. Bizantski car je bio pošten i čist jer je on svoje ispoštovao a to što su franački slavenski gusari napali papinske poslanike nije njegova krivica, za to je odgovoran franački car. Kako bi stvar bila još jača bizantska mornarica za odmazdu pohara obalu Paganije i Hrvatske, dok su ovi pod Barijem, sprživši baze i utvrde odakle su vjerovatno "Slaveni" ugrožavali pomorske plovne puteve.

[Dilecto Filio]

slažem se u vezi prvo navoda. to je zbilja kompilacija spisa različite starosti i različitih autora. nekad poglavlja su mjestimično kontradiktorna. također mislim da je de ceremoniis iznimno vjerodostjona izvor i da nam govori mnogo o stvarnom položaju sklavinija (da ti protokoli odražavaju stvarnost, dokazuje i način obraćanja bugarskom vladaru koji se s vremenom mijenjao).

a po ovoj teoriji urote bi se mogao snimiti zbilja dobar film! već vidim johnnyja deppa kao vođu neretljanskih gusara!

[demon]

Dilecto Filio kaže:

a po ovoj teoriji urote bi se mogao snimiti zbilja dobar film! već vidim johnnyja deppa kao vođu neretljanskih gusara!

Pirates of the Adriatic: "Pope of Rome's chest", glavna uloga Johnny Deep kao Ive (ili Jakov) Vrabac.

[Dilecto Filio]

a keira knightley ko anoreksična kćer kneza domagoja koju će on oteti, pa će se ona zaljubiti u njega i na kraju će se paganija i hrvatska ujediniti

[demon]

Dilecto Filio kaže:

a keira knightley ko anoreksična kćer kneza domagoja koju će on oteti, pa će se ona zaljubiti u njega i na kraju će se paganija i hrvatska ujediniti

Film završava scenom gdje netko iz mase velikaša na vjenčanju Domagojeve ćeri i Ive Vrabca dovikne: "Zdeslave, jesi to ti?!".

Pokaže li se kao uspješnica tad se snima nastavak:

Pirates of the Adriatic:" Revenge of the Fallen".

Zdeslav alias Ive Vrabac pokazuje pravo lice i koka Domagojeve sinove, tuče ženu te dovodi Bizantince koji haraju okolo. Jadni ljudi se obraćaju Branimirovu, posljednjem od Domagojeva roda da ih spasi (nije mu sin nego nećak, sin Domagojevog davno poginulog brata kojeg ubiše Bizantinci, a kojeg je ovaj odgojio kao svog sina). Scena gdje ljudi u dronjicma traže po kanjonu Butišnice Branimira koji u međuvremenu na proplanku vježba udarce mačem (uloga k'o stvorena za Rusela Crowe-a)... počinje pravi zaplet... bitke pune krvi... soundtrack ko na Thompsonovim albumima... elektične gitare, gusle, ojkanje, ženski vokali u pozadini....

[Zavelim]

Kad bi Slaveni naselili Brač? Znamo da su pri dolasku Hrvata u Salonu Romani odmaglili na Brač (Splitska, Škrip). Kasnije su se dilom vratili u Split. Šta inače arheologija kaže o tom vrimenu samostalne Paganije? Ima li crkava po njoj ili nema? Je li Brač baš tako poganski ko što se priča? Ima li ikakva kontinuiteta? Ima li priživili Romana ili nema, ako tad nema jesu li kasnije stigli? Kako uklopiti arapske podatke iz tog vrimena za Paganiju i ostale sklavinije?

ja zapejo za brač, ali imam i zašto

[Liburn]

Zavelim kaže:

Kad bi Slaveni naselili Brač? Znamo da su pri dolasku Hrvata u Salonu Romani odmaglili na Brač (Splitska, Škrip). Kasnije su se dilom vratili u Split. Šta inače arheologija kaže o tom vrimenu samostalne Paganije? Ima li crkava po njoj ili nema? Je li Brač baš tako poganski ko što se priča? Ima li ikakva kontinuiteta? Ima li priživili Romana ili nema, ako tad nema jesu li kasnije stigli? Kako uklopiti arapske podatke iz tog vrimena za Paganiju i ostale sklavinije?

ja zapejo za brač, ali imam i zašto

Možda bi triba pronjuškat malo bračku topografiju. Tu ti se sigurno krije odgovor. Ako su svi slavenski i mali i veliki toponimi (znači i misto i vala i jama i kota i kamen i maslinik,...), onda su Romani brzo slavenizirani ili ih nije bilo puno. Ako ima neslavenskih toponima onda su se neki Romani duže održali.